Bruxelles
EU traži od BiH izbornu reformu koja će ukloniti nejednakost i diskriminaciju
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska unija je u utorak pozvala vlasti u Bosni i Hercegovini da provedu reformu izbornog zakonodavstva, a po potrebi i Ustava, kako bi se uklonili svi oblici nejednakosti i diskriminacije.
U utorak je u Bruxellesu održan četvrti sastanak Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje, zajedničkog tijela za praćenje provedbe sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Bosne i Hercegovine i Europske unije.
“Razgovarali smo o potrebni uključivog procesa izborne reforme, koja bi eliminirala sve oblike nejednakosti i diskriminacije, uključujući i na ustavnoj razini gdje je to potrebno”, izjavio je visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
O napretku u ispunjavanju 14 prioriteta
Na sastanku se razgovaralo o napretku u ispunjavanju 14 prioriteta, koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti da bi dobila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji. Jedan od njih je izborna i ustavna reforma.
Pročitajte još
Borrell je rekao da je tu bilo nekih pomaka, spomenuvši održavanje izbora u Mostaru, “što pokazuje da Bosna i Hercegovina može napredovati u teškim reformama kada postoji politička volja”.
U zajedničkom stajalištu EU-a pripremljenom za ovaj sastanak poziva se Bosnu i Hercegovinu da provede ustavnu i izbornu reformu radi uklanjanja nejednakosti i diskriminacije građana, posebice rješavanje slučaja Sejdić-Finci.
“Uzimajući u obzir institucionalne mehanizme uspostavljene Daytonskim mirovnim sporazumom, Bosna i Hercegovina treba poduzeti daljnje ustavne i izborne reforme kako bi osigurala jednakost i nediskriminaciju građana, posebice rješavanjem slučaj Sejdić-Finci”, kaže se u zajedničkom stajalištu EU-a.
“EU žali zbog toga što Ustav Bosne i Hercegovine i dalje nije u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima, prema presudi u predmetima Sejdić-Finci i srodnim slučajevima. EU naglašava da brojne odluke Ustavnog suda tek trebaju biti u potpunosti provedene”, kaže se u zajedničkom stajalištu.
U dokumentu se naglašava potreba za daljnjim angažmanom svih čelnika diljem političkog spektra, civilnog društva i središnjeg izbornog povjerenstva kako bi se uspjelo u tim reformama te se ističe da se “ne smiju poduzimati zakonodavni ili politički koraci koji bi provedbu presude Sejdić-Finci i sličnih presuda učinili izazovnijom”.
“EU poziva na uključivi proces izborne reforme kroz istinski dijalog i u skladu s europskim standardima koji bi eliminirao sve oblike nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”, kaže se u dokumentu EU-a.
Uklanjanje nejednakosti i diskriminacije
Pozivi na uklanjanje nejednakosti i diskriminacije spominju se i u sporazumu o načelima izmjene izbornog zakona iz srpnja prošle godine koji su postigli čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović i Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović.
“Potpisnici ovoga sporazuma obvezuju se na provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i presuda Europskog suda za ljudska prava u pogledu uklanjanja svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu”, glasi prvi članak sporazuma Čović-Izetbegović.
U dokumentu EU-a se inzistira na provedbi odluke u slučaju Sejdić-Finci, dok se za odluke Ustavnog suda BiH naglašava da tek trebaju biti provedene.
Presuda ECHR-a u slučaju Sejdić Finci nalaže ukidanje etničke diskriminacije pripadnika manjinskih zajednica u BiH, poput Roma ili Židova, kako bi se mogli kandidirati na najviše državne položaje.
Bosnu i Hercegovinu su Europskom sudu 2009. tužili Jakob Finci i Dervo Sejdić kao pripadnici židovske odnosno romske manjine jer im Ustav i izborni zakon ne dopuštaju da se kao pripadnici manjinskih etničkih skupina kandidiraju za člana Predsjedništva BiH.
Također ne mogu biti birani za zastupnike u Domu naroda parlamenta BiH jer su u tim tijelima vlasti predviđena mjesta samo za Hrvate, Bošnjake i Srbe.
Predstavnici Hrvata Bosne i Hercegovine traže da se u izbornoj reformi provede presuda Ustavnog suda BiH u slučaju Ljubić, kojom je utvrđeno da postojeći izborni zakon BiH diskriminira konstitutivne narode.
On omogućuje brojnijim Bošnjacima da biraju hrvatske predstavnike u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, kao i hrvatskog člana predsjedništva BiH, što je način na koji je već tri puta izabran Željko Komšić.
Hrvatske stranke u BiH i hrvatska vanjska politika traže promjenu izbornog zakona kako bi se onemogućila takva praksa u budućnosti, prenosi Hina.
