Nema konstitutivnosti

Parlament EU usvojio Rezoluciju o BiH i poručio: Donesite novi Ustav

Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.
Vijesti / BiH-EU | 24. 06. 2021. u 18:38 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

 

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o Bosni i Hercegovini u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, dok su odbijeni amandmani pučana, za koje su glasali hrvatski zastupnici neovisno o stranačkom klubu, kojima bi se u tekst rezolucije ubacila prava konstitutivnih naroda.

Rezolucija izvjestitelja pučanina Paula Rangela, u kojoj se ne spominju prava konstitutivnih naroda, usvojena je s 483 glasa za, 73 protiv i 133 suzdržanih.

Ne spominju se prava konstitutivnih naroda

Protiv usvajanja rezolucije glasali su zastupnici HDZ-a Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko, kao i zastupnici SDP-a Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao IDS-ov Valter Flego

U prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta o BiH, čiji je izvjestitelj pučanin Paulo Rangel, ne spominju se prava konstitutivnih naroda.

Europski parlament "žali zbog činjenice da BiH i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima jer nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) u predmetima Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku u vezi suzbijanja diskriminacije i osiguranja demokratske jednakosti građana u izbornom procesu u zemlji, što je preduvjet za otpočinjanje pristupnih pregovora", navodi se rezoluciji.

Europarlamentarci su također pozvali na provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH "bez odgode".

Europski sud za ljudska prava kroz pet je odvojenih presuda utvrdio kako BiH diskriminira svoje građane ograničavajući njihovo pravo sudjelovanja na izborima etničkom pripadnošću ili mjestom prebivališta dok je Ustavni sud BiH u slučaju "Ljubić" potvrdio ulogu parlamentarnih domova naroda kao tijela u kojima moraju biti legitimni predstavnici svakog konstitutivnog naroda.

Zbog nespominjanja konstitutivnih naroda u rezoluciji, hrvatski su zastupnici Željana Zovko, Ruža Tomašić, Tonino Picula i Sunčana Glavak kritizirali tekst rezolucije na plenarnoj sjednici u srijedu.

Hrvatski premijer Andrej Plenković je pak izjavio u četvrtak da je razgovarao s Rangelom, portugalskim zastupnikom iz redova EPP-a.

Kazao je tada da je od Rangela doznao da EPP podržava prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali, zeleni i da se čini da i socijalisti nisu skloni tome.

Najjača grupacija u EP-u, Europska pučka stranka (EPP), kao i Europski konzervativci i reformisti (ECR) uložili su nekoliko amandmana na prijedlog izvješća, u kojima se eksplicitno spominju prava konstitutivnih naroda.

Hrvatski zastupnici za amandman EPP-a, ljevica, zeleni i liberali protiv

Tako se u amandmanu EPP-a "pozdravlja osnivanje međuagencijske radne skupine u svrhu pokretanja pregovora o provedbi tih presuda i postizanja dogovora o potrebnim izmjenama Ustava i Izbornog zakona te očekuje da će se pitanje demokratske zastupljenosti svih građana i konstitutivnih naroda naposljetku riješiti".

Za usvajanje tog amandmana glasao je 281 zastupnik, dok ih je protiv bilo 360, a 54 suzdržanih. Amandman su podržali svi hrvatski zastupnici, izuzev Mislava Kolakušića koji je bio suzdržan. IDS-ov Valter Flego jedini je zastupnik liberalnog kluba Obnovimo Europu koji je glasao za usvajanje tog amandmana, dok su SDP-ovi Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan i Predrag Fred Matić billi jedini socijaldemokrati koji su glasali za usvajanje tog amandmana.

Iako su svi zastupnici EPP-a glasali za, dok su zastupnici ECR-a i kluba Identitet i demokracija (ID) bili za ili suzdržani, amandman je pao jer su svi zastupnici Zelenih, Socijalista i demokrata (S&D) te Obnovimo Europu, izuzev hrvatskih zastupnika, glasali protiv amandmana, kao i svi, osim jednog, zastupnika Ujedinjene europske ljevice/Nordijske zelene ljevice.

U Rangelovom se izvješću navodi da se BiH i dalje suočava s "brojnim izazovima povezanima s vladavinom prava, demokratskim institucijama, ljudskim pravima i temeljnim slobodama".

Rezolucijom se osuđuje i "protuustavna, secesionistička, nacionalistička i provokativna retorika", kao i veličanje ratnih zločina. Također se osuđuju izjave i prijedlozi kojima se "nastoji narušiti državnost i ustavne vrijednosti BiH".

Parlament također traži ukidanje "segregacije u obrazovanju koja se posebno odražava u sadašnjoj diskriminacijskoj praksi 'dviju škola pod jednim krovom', kojom se institucionaliziraju etničke podjele, jačaju stereotipi i predrasude".

Europski konzervativci i reformisti (ECR) predložili su brisanje tog dijela rezolucije i ubacivanje rečenice: "Europska unija u potpunosti poštuje odgovornost država članica za nastavni sadržaj i ustroj obrazovnih sustava te njihovu i kulturnu i jezičnu raznolikost". Taj je amandman također odbijen.

Rezolucijom se zahtijeva i usklađivanje triju kurikuluma, odnosno "razlika u podučavanju povijesti i udžbenicima".

Sedam poglavlja kojima se bavio Odbor

Pomirenje: Ukinuti "dvije škole pod jednim krovom"

U Odboru za vanjsku politiku Parlamenta EU su ocijenili da u proces pomirenja moraju biti uključene mlade osobe i to kroz obrazovanje. Zahtijevaju uklanjanje diskriminacije djece u obrazovanju po različitim osnovama, a što se odnosi i na diskriminaciju na osnovu etničkog identiteta.

Ponovno je potcrtano na nužnost ukidanja diskriminatornih obrazovnih ustanova poznatih kao "dvije škole pod jednim krovom". Nazvali su ih školama kojima se, između ostalog, institucionaliziraju etničke podjele.

Utvrđeno je da različiti sadržaj u školskim udžbenicima povijesti predstavljaju prijetnju razvoju zajedničkog, građanskog identiteta i socijalne kohezije.

Naglašeno je da se mora izvršiti reforma obrazovanja kojom će se mladima omogućiti perspektivna budućnost. Također su pozvali i na to da se bosanskohercegovačkim školarcima omogući učešće u predstojećem PISA testiranju.

Funkcioniranje demokratskih institucija: Osnažiti državnu vlast

Odbor za vanjsku politiku Parlamenta EU je napomenuo da Bosna i Hercegovina mora u potpunosti izvršiti 14 prioriteta iz Mišljenja Europske komisije. Podsjetili su na važnost učinkovitije suradnje različitih nivoa vlasti.

Istaknuli su da je osnaživanje državne vlasti bitno za integraciju Bosne i Hercegovine u EU. Ukazali su na važnost reformi kojima će se Bosna i Hercegovina učiniti u potpunosti funkcionalnom i inkluzivnom državnom.

Vladavina prava: Reformirati VSTV

Poručili su da pravosuđe u Bosni i Hercegovini mora biti nezavisno i profesionalno, te da je potrebno izvršiti reformu Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) u skladu sa preporukama Europske komisije i Venecijanske komisije koje je savjetodavno tijelo Vijeća Europe.

Pozvali su i na hitno suzbijanje, kako su naveli, široko rasprostranjene korupcije u javnom sektoru, a kako bi se povratilo povjerenje građana u institucije. Tako da su apelirali na državnu vlast da usvoji novu antikorupcijsku strategiju, te da se omogući adekvatno financiranje institucija na različitim nivoima vlasti koje se bore protiv korupcije.

Naglasili su i važnost borbe protiv organiziranog kriminala, izdvojivši borbu protiv financijskog kriminala, sukoba interesa i zaštitu zviždača ili prijavitelja korupcije i drugih nezakonitih radnji.

Osnovna ljudska prava: Pozdravljamo prvu Povorku ponosa, provesti presude Europskog suda za ljudska prava

U Odboru za vanjsku politiku Parlamenta EU su zabrinuti za osnovna ljudska prava u Bosni i Hercegovini. Između ostalog, pozvali su na sprečavanje i sankcioniranje govora mržnje prema etničkim i vjerskim manjinama, ženama, LGBTIQ+ osobama, migrantima i tražiteljima azila.

Ukazali su na težak status djece, žena i LGBTIQ+ osoba koje su pogođeni diskriminacijom i nasiljem. Pa su tako upozorili da je nasilje nad ženama poraslo tijekom pandemije koronavirusa.

Pozdravili su i održavanje prve Povorke ponosa LGBTIQ+ osoba 2019., te su istakli da je važno da nastaviti sa poboljšanjem statusa ovih osoba, a to podrazumijeva zaštitu od nasilja i diskriminacije.

Kako su naveli, žale zbog toga što Bosna i Hercegovina i dalje krši Europsku konvenciju o ljudskim pravima i zbog toga što još nije provela presude Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić i Finci, Zornić i Šlaku, a kojima se nalaže da svaki građanin, bez obzira na etnički identitet i prebivalište unutar zemlje, ima pravo da bude biran za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine.

Zbog toga su ponovo pozvali na reformu Izbornog zakona kojim će se provesti spomenute presude, ali i otkloniti nedostaci koji dovode u pitanje legitimitet i legalitet izbora.

Ukazali su i na važnost poboljšanja rada medija. Poručili su da javni servis, BHRT mora biti financijski stabilan, nezavisan i objektivan državni medij. U svhu zaštite i promocije jezičke i kulturološke različitosti jugoistočne Europe, ocijenili su da je potrebno formirati višejezičnu javnu televiziju kojom će se promovirati zajedništvo i pomirenje među ljudima, po uzoru na televiziju ARTE u čijem osnivanju su sudjelovale Francuska i Njemačka.

Osvrnuli su se i na stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini tokom pandemije koronavirusa. S tim u vezi, potcrtali su da mora postojati ravnoteža između osnovnih ljudskih prava i mjera protiv pandemije.

Socioekonomske reforme: Centralizirati i harmonizirati procedure za registraciju tvrtke

U Odboru za vanjske poslove Parlamenta EU smatraju da Bosna i Hercegovina mora imati centralizirane i harmonizirane procedure za registraciju tvrtke. U tom kontekstu su naglasili nužnost digitalizacije, informatizacije javne uprave.

Zahtijevaju depolitizaciju javnih poduzeća i pravljenje javno dostupnog registra kompanija koje su u državnom vlasništvu.

Napomenuli su da moraju postojati odgovarajući i, kako su naveli, sveobuhvatni statistički podaci za cijelu državu.

Povezanost, energija i okoliš: Poboljšati kvalitet zraka i okončati korištenje termoelektrana

Među potezima koje su pozdravili jeste i taj što je Bosna i Hercegovina pristala da provede Pariški sporazum o zaštiti okoliša. Ali, urgiraju da Bosna i Hercegovina mora imati standarde kao EU za zaštitu okoliša, a to podrazumijeva "zelenu" i digitalnu transformaciju zemlje.

S obzirom na to da su Bosnu i Hercegovinu svrstali među europske zemlje koje imaju najveći biodiverzitet, istaknuli su da je važno da uloži velike napore u konzervaciji tj. zaštiti biljnih i životinjskih vrsta.

Potcrtali su da moraju postojati harmonizirani i kontinuirani napori za poboljšanje kvaliteta zraka. Shodno tome, naveli su važnost korištenja obnovljivih izvora energije, a to za njih znači i početak napuštanja korištenja termoelektrana.

Napomenuli su da mora postojati i održivo upravljanje smećem i otpadom, a što implicira njihovo adekvatno odlaganje i reciklažu.

Vanjska politika i sigurnost: Riješiti otvorena pitanja sa Srbijom, Hrvatskom i Kosovom

Iz Odbora za vanjsku politiku Parlamenta EU poručili su Bosni i Hercegovini da mora riješiti bilateralna pitanja sa susjednim državama, a to se odnosi na granicu sa Srbijom i Hrvatskom, kao i na riješavanje otvorenih pitanja u odnosima sa Kosovom.

Pozvali su na, kako su naveli, stvaranje novih prilika u odnosima zapadnobalkanskih država.

Kopirati
Drag cursor here to close