Financiranje stranaka: Rupa ima dovoljno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Toliko je rupa u samom zakonu da ih strankama nije mnogo teško ih ni pronaći'', kaže Ivana Korajlić iz Transparency Internationala BiH govoreći o financiranju stranaka u Bosni i Hercegovini i činjenici da stranke ne moraju imati čist račun za dugu ljubav.

Kako problem u kontroli financiranja stranaka i njihovom trošenju javnog novca, Korajlić s jedne strane navodi nedostatak nadzora, koji strankama dodatno omogućava da dio sredstava ne prijavljuju.

''S druge strane tu su odredbe koje nisu dovoljne a koje im omogućavaju i poslovanje u gotovini što im dodatno omogućuje da ne ostvaruju sav promet putem bankovnih računa i da primaju sredstva u gotovini. Moguće je i da primaju pozajmice od osoba povezanih s političkom strankom tako da je to ostavljalo velike mogućnosti za malverzacije u smislu čak i pranja novca upravio tako što su sredstva preko pravnih ili fizičkih lica koja su povezana s političkom strankom unosila u političke stranke i onda dalje trošila'', kaže Korajlić.

Kaže kako i u revizorskim izvješćima Središnjeg izbornog povjerenstva BiH stoji podatak kako su u BiH postojale registrirane stranke koje nikad nisu sudjelovale na izborima niti su bile aktivne već im je samo bio cilj iskorištavanje stranke kao poligona za novčane malverzacije.

''Njima se zabrani sudjelovanje na izborima, ali budući da to njima i nije bio cilj, jako je malo mehanizama da ih se sankcionira jer ako se te osobe, koje su bile odgovorne, ne procesuiraju na određeni način, njih ništa ne sprječava da registriraju novu stranku i ponovno isto rade'', navela je i dodala kako nije isključeno da iza njih stoje velike političke stranke.

Da nedostaju rigorozne kazne koje bi spriječile bahate stranke smatra i šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini i specijalni predstavnik Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark.

On je u ranijem intervjuu za Bljesak.info rekao kako je korupcija ''jedna bolest koja se javlja u različitim oblicima, ali je u BiH na jednoj razini koja je neprihvatljiva''.

''Vjerujem da nitko to neće ozbiljno shvaćati, pogotovo ovi na visokim pozicijama bez ozbiljnih sankcija i posljedica. To neće biti lako, pogotovo u ovako maloj zemlji u kojoj se sve zna i u kojoj se zna što tko radi'', rekao je.

Još prije četiri godine u koalicijskom sporazumu kojeg su potpisale stranke odabravši partnere i ciljeve za vlast u sljedećem mandatnom razdoblju stoji kako će ''efikasno provoditi mjere u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala''.

U poglavlju 'Vladavina prava' pisalo je kako će nova vlast raditi na tome da se osigura neovisnost i kompetentnost institucija pravne države za borbu protiv svih oblika kriminaliteta, uključujući i korupciju.

O kompliciranosti sustava, koji pogoduje nedodirljivosti korupcije, govorila je i Europska unija u izvještaju o napretku naše zemlje. Tako EU navodi da ''složene veze između političkih aktera, poduzeća i medija, dovode demokratske institucije u rizik i otežavaju otkrivanje koruptivnih radnji''.

Korajlić naglašava kako je mnogo prostora ostavljeno za malverzacije.

''Imali smo situaciju kada su sredstva u kešu dolazila i od političkih stranaka drugih država koja se nikada nije utvrdilo na koji su način ušla i kako su utrošena'', rekla je.

Na pitanje ni SIPA u izvještaju o pranju novca za 2017. godinu među prijavama nema političkih stranaka, kaže kako vjerojatno nije nitko radio ništa po tom pitanju.

Ističe kako je pitanje hoćemo li ikada doći do toga da, kao što je bio primjer u Hrvatskoj, politička stranka kao pravno lice procesuira.

Ranije smo pisali kako je Središnje izborno povjerenstvo BiH kaznilo 18 političkih stranaka u Bosni i Hercegovini s ukupno 29.950 KM iako su stranke na sporan način u džep strpale ukupno 2.051.866 KM.

Naime, Središnje izborno povjerenstvo je u reviziji poslovanja za 2015. godinu utvrdilo kako je 18 stranaka prekršilo Zakon o financiranju političkih stranaka prilikom financijskog poslovanja.

Zanimljivo je da je revizija poslovanja stranaka za 2015. godinu, koja je objavljena tek u drugoj polovici 2017. godine pokazala kako su kažnjene stranke uprihodile ukupno 12.906.555 KM pa će tako skoro 30.000 KM kazne koje bi trebale biti uplaćene u državnu blagajnu ustvari biti nagrada umjesto kazne.