Hoće li BiH iskoristiti novu priliku?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Preporuka Europske komisije da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata važna je prekretnica za ovu zemlju na njenom europskom putu. To je pozitivan signal i jasna poruka građanima ove zemlje da je budućnost Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji. Više od tri četvrtine građana BiH želi budućnost u EU i oni su zaslužili ovaj korak'', rekao je za Bljesak.info voditelj Delegacije Europske unije u Sarajevu Johann Sattler.

Podsjetimo, iako nije ostvaren napredak u ključnim pitanjima, Europska komisija je uvjetno preporučila status kandidata za Bosnu i Hercegovinu. Iz Europe je jasno poručeno, Europska unija je uz BiH, a mi trebamo iskoristiti priliku i brzo djelovati.

Preporuka podrazumijeva ispunjavanje osam uvjeta od čega je reforma pravosuđa u vrhu prioriteta. Konačnu odluku donijet će Vijeće Europske unije. Europski komesar za proširenje Oliver Varhely iznio je osam uvjeta te rekao da Bruxelles ne odustaje ni od 14 prioriteta koje je EU dala BiH 2019. godini

U uzastopnim izvještajima za BiH se navelo da nije postignut dovoljan napredak, ali određeni koraci su ipak napravljeni potvrđuju iz Direkcije za europske integracije.

''Vezano za realizaciju 14 ključnih prioriteta koji su u fokusu, od objave Mišljenja Europske komisije o zahtjevu za članstvo BiH, a nakon što je BiH predala zahtjev za članstvo u EU i odgovorila na Upitnik, napravljen je određen broj koraka. Kako je to naznačeno u Izvještaju o BiH za 2022. godinu koji je objavljen prije nekoliko dana, usvojene su izmjene i dopune zakona o javnim nabavama, unaprijeđeno je upravljanje migracijama, usvojeni su akcijski planovi za inkluziju Roma i borbe protiv diskriminacije LGBTQ osoba, te strateški okvir za upravljanje javnim financijama u BiH. Od ranije je poznato da su usvojene izmjene izbornog zakonodavstva vezano za Mostar, zatim da je donesena odluka o ukidanju odredbi o smrtnoj kazni u Ustavu RS-a, da su stvoreni preduvjeti za funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, da su usvojene Strategija za rad na predmetima ratnih zločina, Strateški okvir i Akcijski plan za reformu javne uprave itd'', rečeno je za Bljesak.info iz Delegacije za Europske integracije (DEI).

(Ne)napredak BiH na EU putu

Zekerijah Smajić, ekspert za europske politike i proces proširenja Europske unije smatra pak da je BiH od 2016. godine do danas suštinski nazadovala.

''I ne samo u usporedbi s drugim zemljama regije, već i u usporedbi sa samom sobom iz vremena 2005. i 2006. kada se o Bosni i Hercegovini čak i na najvišim razinama u Bruxellesu govorilo kao balkanskom lideru u procesu europskih integracija. Bilo je to vrijeme kada su tadašnji predsjedavajući Vijeća ministara Adnan Terzić i ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj, i ne samo oni, bili uvjereni da će BiH postati članicom EU 2014. godine, što se kalendarski podudaralo sa stogodišnjicom početka Prvog svjetskog rata'', kaže Smajić, dodajući da je od tada je prošlo šesnaest godina, a BiH je i dan-danas u čekaonici za kandidatski status.

''Istini za volju, tada pa i početkom 2000-tih godina i Europska unija je bila mnogo ozbiljnija paneuropska organizacija nego danas. Iako ni tada kao i svih decenija nakon Jacquesa Delorsa nije imala na čelu kredibilnog lidera, EU je ipak bila neusporedivo više „svoja“ nego što je danas i mnogo je više držala do vlastitih vanjskopolitičkih ciljeva među kojima je i politika proširenja. Današnja me Europska unija asocira na mastodonsku tvrđavu koja nema vlastitu adresu i koja je bez vlastitog kućnog broja i bez identiteta. Kao kakva lutalica koja živi dan za danom'', smatra Smajić, koji kaže da se ovom kontekstu može govoriti i o famoznih 14 ključnih prioriteta Europske komisije iz 2019. godine kojima se uvjetuje početak pregovora s našom državom o članstvu.

''Tom listom zadataka su obuhvaćene sve najslabije tačke bh. društva - od reforme javne uprave koja je u procesu kvazireformi od završetka rata, preko pravosuđa u koje je za 30 godina uloženo više od 100 milijuna eura a da ni danas nemamo kredibilan zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću. Tu su naravno i reforme radnog i socijalnog zakonodavstva, radikalna reforma degeneriranog 'bolonjskog' obrazovanja, provođenje odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu 'Sejdić-Finci i drugi', otklanjanje karikaturalnih rješenja iz postojećeg izbornog zakonodavstva i tako dalje'', podsjeća Smajić.

Možemo kad hoćemo

Johann Sattler napominje da nije postignut dovoljan napredak u vezi 14 ključnih prioriteta, kao što se navodi u uzastopnim izvještajima za BiH. Bez obzira na to, kaže, BiH je pokazala da je napredak u ključnim reformama moguć kada za to postoji politička volja.

''Otkako su se politički lideri BiH sastali u Bruxellesu 12. lipnja i postigli politički dogovor o napretku na putu ka EU, došlo je do novog zamaha u rješavanju zaostatka u reformama. Usvojene su važne izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, BiH je ispunila uvjet za pristupanje Mehanizmu civilne zaštite EU, te je BiH također poduzela važne korake na postizanju bolje usklađenosti sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU, koja je sada dosegla nivo od 81 posto. Očekujemo da će se ovaj zamah održati'', rekao nam je Sattler.

''Činjenica da su određene obaveze vezane za 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja urađene; pokazuju da postavljeni uvjeti nisu nedostižni. Neki od 14 ključnih prioriteta nam se na papiru mogu činiti lakšim ili težim, ali pravi odgovor o tome tek možemo dobiti u parlamentu gdje se traženi zakoni usvajaju. Npr. zakon o javnim nabavama koji se, kao pitanje struke činio lakšim, usvojen je u Parlamentarnoj skupštini BiH nedavno, dok je npr. pitanje izbornog zakonodavstva vezano za Mostar riješeno skoro za godinu dana od objave Mišljenja Europske komisije'', kažu nam iz DEI-a, dodajući da najvažniji zadatak i ujedno najteži je osigurati konkretnu političku podršku europskim zakonima, a time i europskom putu BiH.

Zekerijah Smajić pak smatra da je prioritet svih prioriteta promjena paradigme i oplemenjivanje svijesti o vlastitoj zemlji na svim razinama, od obitelji i vrtića do bh. Parlamenta i Predsjedništva države.

''Zašto je to prioritet svih prioriteta? Ne samo zato što bez toga nema realizacije 14 ključnih zadataka koje nam je nametnula Europska komisija, već zbog toga što je nerealno očekivati bilo kakve suštinske pomake na europskom putu Bosne i Hercegovine u atmosferi predratnog stanja i potpune disfunkcije državnih institucija. Simuliranje države u BiH je postalo toliko očigledno i naširoko čuveno do te mjere da gotovo nitko u Europskom parlamentu (bez čije suglasnosti nema proširenja) više istinski ne vjeruje da će BiH ikad postati članicom Unije. Imajući u vidu da se u Europski parlament dolazi ipak glasovima direktnih birača u svakoj od članica EU, to znači da je takvo negativno stajalište dominantno i među građanima članica Unije. U takvo stanje stvari se, na žalost, i osobno uvjeravam svakodnevno. Istinski sam ražalošćen spoznajom da je imidž naše zemlje u europskoj javnosti zastrašujuće mizeran, usprkos pozitivnoj percepciji o ljudskim vrlinama i gostoljubivosti naših građana'', kazao je Smajić.

Osam prioriteta

Europska komisija, kada je dala preporuku za dodjelu kandidatskog statusa, izrazila jasno očekivanje da će vlasti u BiH ponovno hitno pristupiti radu i napredovati u osam oblasti na koje se potrebno fokusirati.

''Tih osam oblasti su sljedeće: BiH treba usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) koje će osigurati integritet, te usvojiti i novi Zakon o VSTV-u; BiH takođe treba usvojiti novi Zakon o sudovima BiH, usvojiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa, te poduzeti odlučne korake u jačanju prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Potrebno je poduzeti odlučne korake, na svim nivoima, koji će ojačati učinkovitost koordinacije kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama, te osigurati funkcioniranje sistema azila. Potrebno je osigurati zabranu mučenja, posebno kroz uspostavu nacionalnog preventivnog mehanizma protiv mučenja i zlostavljanja. I na kraju, potrebno je poduzeti mjere koje će garantirati slobodu izražavanja i slobodu medija, te zaštitu novinara, posebno kroz osiguranje odgovarajućeg sudskog epiloga u predmetima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima'', pojašnjava voditelj delegacije EU u BiH, dodajući da osam oblasti na koje se potrebno fokusirati predstavljaju konkretne prijedloge za djelovanje, a uklapaju su u širih 14 ključnih prioriteta, koji i dalje ostaju smjernice za BiH na njenom putu ka europskim integracijama.

''Nakon što Bosna i Hercegovina postane država kandidatkinja, predstoje odluke institucija EU o otvaranju pristupnih pregovora, otvaranju i zatvaranju pregovaračkih poglavlja, te na kraju o samom pristupanju EU. Tokom cijelog procesa od Bosne i Hercegovine će se očekivati da izmijeni svoj ustavni i pravni okvir na način da se obuhvate europski standardi koji će omogućiti da BiH postane učinkovita članica Europske unije. Kroz cijeli tok ovog procesa, Europska unija će podržati BiH financijski, administrativno i tehnički'', poručio je Sattler.

 

Geopolitika i EU

Govoreći o uvjetovanom kandidatskom statusu, Smajić kaže da ne možemo gubiti iz vida činjenicu da živimo u radikalno drugačijem geopolitičkom okruženju nego prije godinu, dvije ili pet godina.

''Svjedoci smo dramatičnog sunovrata tradicionalnog međunarodnog prava i univerzalno prihvaćenih principa, dogovora i pravila. I sama Europska unija je, stjecajem geopolitičkih okolnosti, izabrala krajnje diskutabilnu inklinaciju od plemenite ideje o miru, solidarnosti i progresu ka vlastitoj militarizaciji i bespoštednom naoružavanju agresivno napadnute Ukrajine kojoj je, mimo svih važećih europskih pravila i logike proširenja, dodijelila nedavno status kandidata za članstvo u Uniji. Uz sve to, početkom ovog mjeseca je održan i prvi vrlo sumnjivi samit Europske političke zajednice koji je osmišljene u 'kuhinji' neoliberalne europske elite na čelu s francuskim predsjednikom Macronom. S ovih nekoliko s brda s dola nabacanih napomena želim zapravo ukazati na činjenicu da se na proces proširenja EU, pa samim time i na toliko prizivani kandidatski status za BiH, u novonastalim okolnostima ne može gledati isključivo iz dnevnopolitičkog i populističkog kuta. Geostrategija i geopolitika su ključni parametri s kojima će se baratati u vrlo neizvjesnoj budućnosti kojoj je osobito u posljednjih desetak godina svesrdno doprinijela i sama Europska unija svojom ambivalentnošću kako prema državama članicama tako i na globalnoj sceni'', kazao je Smajić.

Elan, političari i prilika

Na pitanje jesu li naši političari spremni i dorasli poslu koji ih očekuje, iz DEI-a kažu da u procesu pristupanja u EU svi imaju svoju ulogu i zadatke.

''Naravno, ispunjavanje 14 ključnih prioriteta i uopće proces europskih integracija traži provođenje reformi, a reforme znače usvajanje zakona i njihovu implementaciju. Tu je ključna uloga politike, a time je i njezina odgovornost najveća. Zbog toga stalno ponavljamo kako ovaj proces traži političku podršku i predanost, a često i političku hrabrost da se napravi iskorak naprijed'', poručuju iz direkcije.

Sattler kaže da se očekuje da će preporuka za kandidatski status dati novi elan aktualnim vlastima, koje još uvijek mogu donijeti niz ključnih reformi, kao i svim dužnosnicima koji će svoje dužnosti preuzeti nakon potvrđivanja izbornih rezultata.

''Ovaj važan zamah treba iskoristiti. Europska unija je uz BiH u tim nastojanjima. Bosna i Hercegovina nema većeg ni lojalnijeg partnera, prijatelja, investitora ili donatora'', podvukao je Sattler.

Iz Direkcije za europske integracije kažu da je ovo jasna poruka politici i institucijama u BiH da je sada prilika koju treba iskoristiti, brzo djelovati i napraviti konkretne rezultate.

''Posebno je važno brzo djelovati, jer je za sredinu prosinca najavljen zadnji redovni sastanak Europskog vijeća ove godine'', poručuju iz DEI-a.

(Ne)doraslost

''O doraslosti domaćih političara trebalo bi da se napokon počnu očitovati naši najugledniji psihijatri, psiholozi, sociolozi, politolozi, filozofi. A o nespremnosti za suštinske reforme nositelja vrhovne vlasti u BiH dokaze nam svakodnevne, i riječju i djelom, potiču sami dužnosnici. Ma koliko bilo nemoralno, takvo ponašanje je naučno teoretski logično jer opstrukcija države je u epicentru i čini suštinu svake etnonacionalne politike. U samom bitku etnonacionalne politike su secesionistički snovi, disolucija, potraga za navodno preotetim identitetom, mitomanija o vođama nacije i tome slično. Ovo su po mom mišljenju suštinski problemi Bosne i Hercegovine kojima se, na žalost, malo tko u BiH i u EU bavi'', kaže Smajić.

''Višedecenijska politička i medijska kakofonija o europskom putu je klasična demagogija za površne aktere naše društvene zajednice kojoj je upravo politika etnonacionalnih vođa spiskala u nepovrat puna cijela tri desetljeća. Koncem 80-tih i početkom 90-tih godina te iste politike su građanima Bosne i Hercegovine obećavale „zlatne kašike“, „Skandinavije“ i „Švicarske“, a doveli su zemlju uz rame s Moldavijom. Albanija nam je odavno postala Zapad ne samo na takozvanom europskom putu. Svaki punoljetni građanin naše zemlje bi se zbog toga morao stidjeti i konačno se odreći manira homo-dupleksa, s kojima se dnevnopolitički manipulira kao s krpanim lutkama'', zaključio je Smajić.

Podsjetimo, Bosna i Hercegovina je potencijalni kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2003. godine i službeno je podnijela zahtjev za članstvo u veljači 2016. godine, a Komisija je 2019. godine identificirala 14 ključnih prioriteta koje zemlja mora ispuniti u smislu otvaranja pregovora o pristupanju EU.

Preporuka Europske komisije neće odmah promijeniti šanse Bosne i Hercegovine za dobivanje kandidatskog statusa, ali to bi bila poruka koja bi pomogla ubrazanju provedbe potrebnih reformi i ispunjavanju uvjeta.

14 prioriteta

Europska komisija je 2019. godine usvojila Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

Mišljenje je od ključne važnosti u odnosima Europske unije i Bosne i Hercegovine, potvrda da je EU predana da pruži smjernice i podršku zemlji u provođenju neophodnih reformi na njenom putu ka europskim integracijama.

 

Mišljenje identificira 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Europskoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postupne reforme. Ključni prioriteti obuhvaćaju područja demokracije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Europskoj uniji.

Analitički izvještaj koji se nalazi uz Mišljenje, po prvi put, uspoređuje situaciju u Bosni i Hercegovini sa standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama EU, uključujući pitanja kao što je unutarnje tržište, javne nabavke, politika konkurentnosti, okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

Mišljenje pruža čvrstu osnovu za diskusiju u Vijeću Europske unije koje treba donijeti odluku o narednim koracima na putu BiH ka Europskoj uniji. S tim u vezi, ključno je da vlasti u Bosni i Hercegovini budu formirane na svim razinama bez odlaganja, objavljenoj je na stranici Delegacije EU u BiH.

Politički kriteriji

Bosna i Hercegovina treba uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svojih institucija kako bi mogla preuzeti obaveze u vezi s Europskom unijom. Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u Europskoj uniji, Bosna i Hercegovina će trebati reformirati svoje institucije da bi bila spremna efektivno sudjelovati u procesu odlučivanja Europske unije i u potpunosti provesti acquis.

Bosna i Hercegovina treba unaprijediti svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa. Također treba osnažiti prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala uključujući pranje novca i terorizam te osigurati efektivno funkcioniranje sustava upravljanja granicom, migracijama i azila. Treba povećati zaštitu osnovnih prava svih građana, uključujući osiguranjem odgovarajućeg okruženja za civilno društvo, pomirenje i zaštitu i inkluziju svih ranjivih grupa. Također treba u potpunosti provesti osnovne korake u reformi javne uprave.

Rezultati provođenja obveza Bosne i Hercegovine koje proističu iz Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju trebaju biti unaprijeđeni, naročito u vezi s uspostavljanjem Parlamentarnog odbora i pripreme državnog plana za usvajanje acquis-a Europske unije.

Ekonomski kriteriji

Bosna i Hercegovina je postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti. Međutim, da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija Bosna i Hercegovina treba obratiti posebnu pažnju ubrzanju svojih procedura za donošenje odluka i poboljšati poslovno okruženje kao i efikasnost i transparentnost javnog sektora, naročito javnih poduzeća.

Zemlja treba raditi na uklanjanju prepreka za ispravno funkcioniranje tržišnih mehanizama kao što su slaba vladavina prava, značajno prisustvo birokratskih prepreka, korupcija, duge i pretjerano kompleksne administrativne procedure i veliku fragmentiranost unutarnjeg tržišta zemlje.

Bosna i Hercegovina treba usmjeriti posebnu pažnju na nisku kvalitetu obrazovanja i nedovoljnu orijentiranost na potrebe tržišta, kvaliteta fizičkog kapitala kao što je nedovoljno razvijena transportna i energetska infrastruktura i sporo prilagođavanje gospodarske strukture zemlje, da bi se mogla srednjoročno nositi s konkurentnim pritiskom i tržišnim silama unutar Unije.

Zakonodavstvo Europske unije

Bosna i Hercegovina je, sveukupno gledajući, u ranoj fazi kada se radi o stupnju pripremljenosti za preuzimanje obveza koje proizilaze iz članstva u Europskoj uniji i treba u značajnoj mjeri unaprijediti proces usklađivanja s acquis-em Europske unije i usvojiti i provesti relevantno zakonodavstvo.

Posebna pažnja se treba usmjeriti na područja slobodnog protoka roba, prava na osnivanje i pružanje usluga, informacijskog društva i medija, poljoprivrede i ruralnog razvoja, ribolovstva, transportne politike, energije, ekonomske i monetarne politike, statistike, socijalne politike i zapošljavanja, politike za poduzeća i industriju, regionalnu politiku i koordinaciju strukturalnih instrumenata, obrazovanja i kulture, zaštite potrošača i zdravlja i financijske kontrole, navodi se u Mišljenju Europske komisije o BiH.

U Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU izdate su preporuke za otvaranje pregovora o pristupanju u četiri oblasti i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.

Oblast demokracije:

1. Osigurati da se izbori sprovode u skladu s europskim standardima, provedbom OSSE-ovih preporuka i preporuka Venecijanske komisije, osiguravanje transparentnosti financiranja političkih stranaka i održavanje izbora u Mostaru.

2. Osigurati rezultate u radu na svim razinama Mehanizma koordinacije kada je riječ o EU integracijama, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

3. Osigurati pravilno funkcioniranje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

4. Temeljno poboljšati institucionalni okvir, uključujući i ustavnu razinu, kako bi se:

a) Osigurala pravna sigurnost raspodjele nadležnosti na svim razinama vlasti,

b) Uvela klauzula koja bi državi nakon pristupanja omogućila privremeno ostvarivanje nadležnosti drugih razina vlasti s ciljem sprečavanja kršenja pravne stečevine EU

c) Zajamčila neovisnost pravosuđa (uključujući i Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće BiH)

d) Reformirao Ustavni sud, uključujući rješavanje pitanja međunarodnih sudaca i osigurati provedbu odluka Ustavnog suda

e) Zajamčila pravna sigurnost, uključujući uspostavljanje pravosudnog tijela kojem je povjereno osiguranje dosljednog tumačenja zakona u cijeloj Bosni i Hercegovini

f) Osigurala jednakost i nediskriminacija građana, osobito rješavanjem presude Europskog suda za ljudska prava (Sejdić-Finci)

g) Osiguralo da se sva upravna tijela, kojima je povjerena provedba pravne stečevine, temelje samo na profesionalizmu i uklanjanju prava veta u donošenju odluka, u skladu s pravnom stečevinom.

5. Poduzeti konkretne korake za promicanje okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata.

Oblast vladavine prava:

6. Unaprijediti funkcioniranje pravosuđa donošenjem novog zakonodavstva o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH i sudovima Bosne i Hercegovine u skladu s europskim standardima.

7. Jačati prevenciju i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, uključujući pranje novca i terorizam, posebno putem:

a) usvajanja i provedbe zakonodavstva o sukobu interesa i zaštiti “zviždača”

b) osiguravanja učinkovitog funkcioniranja i koordinacije antikorupcijskih tijela

c) usklađivanja zakonodavstva i ojačavanja kapaciteta za javne nabavke

d) osiguravanja učinkovite suradnje između tijela za provedbu zakona i tužiteljstava

e) demonstriranja napretka u uspostavljanju evidencije o proaktivnim istragama, potvrđenim optužnicama, krivičnim progonima i konačnim presudama protiv organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokoj razini

f) depolitiziranja i restrukturiranja javnih poduzeća i osiguravanja transparentnosti privatizacijskih procesa.

8. Osiguravanje učinkovite koordinacije, na svim razinama, upravljanje granicama i sposobnost upravljanja migracijama, kao i osiguranje funkcioniranja sustava azila

Oblast temeljnih ljudskih prava:

9. Jačati zaštitu prava svih građana, posebice osiguravanjem provedbe zakona o nediskriminaciji i ravnopravnosti spolova.

10. Osigurati pravo na život i zabranu mučenja, osobito (a) ukidanjem smrtne kazne u Ustavu Republike Srpske i (b) odrediti nacionalni preventivni mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja.

11. Osigurati poticajno okruženje za civilno društvo, osobito poštujući europske standarde o slobodi udruživanja i slobodi okupljanja.

12. Zajamčiti slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebice putem: (a) osiguravanja odgovarajućeg sudskog praćenja slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim djelatnicima i (b) osiguravanja financijske održivosti sustava javnog emitiranja.

13. Poboljšati zaštitu i uključivanje ranjivih grupa, posebno osoba s invaliditetom, djece, LGBTI osoba, pripadnika romske zajednice, pritvorenika, migranata i tražitelja azila, kao i raseljenih osoba i izbjeglica u skladu s ciljem potpunog provođenja Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma.

Oblast reforme javne uprave:

14. Dovršiti bitne korake u reformi javne uprave u cilju poboljšanja cjelokupnog funkcioniranja javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe.