Hrvatska granica Europske Unije

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Hrvatska finalizira pripreme za ulazak u Schengen zonu. Nakon ispunjavanja tehničkih kriterija Hrvatska Vlada se nada i brzoj političkoj odluci EU o ulasku u zonu bez unutrašnjih graničnih kontrola zajedno sa Bugarskom i Rumunjskom koje su već ispunile tehničke uvjete.

Hrvatska je tehnički spremna za ulazak u Schengen. Posjeduje suvremenu opremu za nadzor granice, kamere, radare, skenere, vozila. Uspješno primjenjuje schengenski informacijski sustav. Iskorišteno je svih 120 milijuna eura sredstava EU namijenjenih za prilagođavanje zahtjevnim standardima.

"U ovom trenutku Europska unija je očito spremna platiti dodatna sredstva za dodatan angažman hrvatske policije koja izvršava određene obaveze, reći ću to tako, za nekoga drugog. To jeste i za nas ,ali tu postoji jedna ozbiljna opasnost da Hrvatska počinje biti graničar", izjavio je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora za unutrašnju politiku i sigurnost Sabora Hrvatske.

Predstoji i dogovor na nivou cijele Europske Unije o budućoj kontroli vanjske granice. Hrvatska će u tom pogledu imati posebne zadatke s obzirom na to da ima više od tisuću kilometara vanjske granice prema trećim zemljama među kojima najviše s BiH.

Na međunarodnoj konferenciji "Schengen – dostignuća i očekivanja“ u Dubrovniku, koja je održana početkom lipnja ove godine, a povodom priprema za pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru istaknuto je da granične kontrole šest država članica EU uvedene u vrijeme migrantske krize moraju biti privremene, a ne trajne.

Konferenciju je organizirao hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula koji je tom prilikom istaknuo kako Hrvatska geopolitičkim položajem mora pridonositi sigurnosti te joj je mjesto u Schengenu.

"To bi zaokružilo naše članstvo u EU-u i omogućilo nam dobiti najviše iz članstva. Vrijeme je izrazitih pritisaka na Schengen, a zbog migracija i terorizma mnogi preispituju održivost Schengena. Hrvatska mora ispuniti tehničke uvjete, ali i politički uvjeriti Europsko vijeće da čim prije bude dio tog prostora“, rekao je Picula, dodavši kako je 120 milijuna eura za očuvanje vanjske granice dobro uložen novac.

"Hrvatska mora,prije svega, dokazati da je sposobna efikasno čuvati zajedničku vanjsku granicu Europske unije,a to znači da mora imati osposobljenu policiju i sve prateće službe koje moraju voditi računa o tome da granica zaista bude propusna za sve, osim za one koji nemaju pravo prijeći preko nje", dodao je Picula.

Ovo je posebno važno, smatra Picula u situaciji kada se nazire neka nova vrsta nastavka migrantske krize iz 2015. godine.

Europski parlament u svom izvještaju poziva na ukidanje kontrola na nacionalnim granicama i jačanje međusobne sigurnosne suradnje.

"Europska komisija ima ogromnu odgovornost, mora iskoristiti svoja ovlaštenja.Svi imamo istu obavezu,a to je da Schengen vratimo europskim građanima", rekao je Carlos Coelho, izvjestitelj Europskog parlamenta za Schengen.

"Moramo ojačati i sačuvati ovo veliko dostignuće koje predstavlja simbol našeg jedinstva. Ali, s druge strane bez kontrole granica razumljiva je i zabrinutost za sigurnost.Zato moramo da učinimo sve kako bismo sačuvali pažljiv balans između slobode kretanja i sigurnosti., zaključio je Dimitris Avramopoulos europski povjerenik za migracije.

Vanjske granice Europske unije duge su 50.000 kilometara. Schengenski prostor čini 26 država članica i više od 400 milijuna stanovnika. Od članica Unije u Schengenu još uvijek nisu Hrvatska, Rumunjska, Bugarska i Cipar. Potpisnici Schngenskog sporazuma su Island, Lihtenštajn, Norveška i Švicarska iako nisu članice Europske unije.