Hrvatski non-paper postao službena politika EU o BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Tema iz hrvatskog non-papera predanog u ožujku, koju Hrvatska godinama intenzivno promiče, sada je postala službena politika EU, objavilo je hrvatsko izdanje Večernjeg lista.

Naime, u dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje, koja upravlja diplomatskim odnosima s državama izvan Unije i provodi vanjsku i sigurnosnu politiku piše kako Europska unija traži od Bosne i Hercegovine da se ove godine pozabavi ključnim reformama, prije svega izmjenom izbornog zakona.

Ujedinjenje kontinenta

Hrvatske novine navode kako je dokument sastavljen uoči današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova u Bruxellesu te da je ova tema navedena u hrvatskom non-paperu predanom u ožujku ove godine koji je sada postao i službena EU politika.

U EU se napokon aktivirala tema zapadnog Balkana, koju je pokrenula Hrvatska, i lanjskim summitom u Zagrebu za predsjedanja Vijećem EU te političkim i diplomatskim putem, kao i non-paperom koji je tu temu napokon stavio na dnevni red Vijeća za vanjske poslove nakon dvogodišnje pauze.

U dokumentu Europske službe za vanjsko djelovanje o pojačanom angažmanu EU na zapadnom Balkanu, u koji su novinari Večernjaka imali uvid, ugrađene su teme i stajališta Hrvatske, koja će izlaganjem hrvatskog ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana i otvoriti sastanak.

Integracija zapadnog Balkana u EU u političkom, sigurnosnom i ekonomskom je interesu kao geostrateško ulaganje u stabilnu i uspješnu Uniju. Trideset godina nakon raspada Jugoslavije ujedinjenje kontinenta postalo je politički imperativ za EU, kaže se, medu ostalim, u dokumentu službe koju vodi Josep Borrell. Unatoč velikim ulaganjima u krizi izazvanoj koronavirusom, u regiji postoji razočaranje procesom proširenja, pa i predodžba daje on zaustavljen, i tako nestaje prostor za pluralnost nacionalnih identiteta, a zamah dobivaju nacionalističke politike.

Koncept tri konstitutivna naroda

Hrvatska, kojoj je jugozapadno susjedstvo u fokusu zbog blizine i utjecaja, na današnjem će sastanku tražiti više političkog angažmana i strateškog pristupa regiji, ulaganje u stabilnost te početak projekata na području povezivosti gospodarstva, kako tema ne bi bila samo puko pro-širenje, već osnaživanje dijaloga drugim instrumentima.

Kad je riječ o BiH, Hrvatska će naglasak staviti na koncept tri konstitutivna naroda koji je kompatibilan s presudom Sejdić i Finci te na inzistiranje da se ova, neizborna godina iskoristi za promjenu izbornog zakona.

To je i stav EU - kao u hrvatskom non-paperu, naglašavaju da je Komisija odredila 14 ključnih prioriteta za tu državu, tako da okvir postoji, samo se treba ispuniti. Funkcioniranje zemlje treba poboljšati, ponajprije izmjenom izbornog zakona/ustava, a ovoga se puta i formalno navodi kako će EU raditi na tome preko svog predstavnika u BiH, ali i preko Sjedinjenih Država.

Inače, tema BiH, a posebno izbornog zakona, za koju mnoge države nemaju sluha, već se bave svojim partikularnim problemima i problematičnim susjedstvom, u posljednje je vrijeme dobila pozornost i Njemačke, u čijem se ministarstvu vanjskih poslova o tome raspravlja, Italije, ali SAD-a. Namjera nove američke administracije jest ta da radi na pojačanom zajedničkom djelovanju na zapadnom Balkanu, uz učvršćivanje uloge NATO-a u regiji.

Jedinstvo Europe

Američka politika u regiji temelji se na pretpostavci da će EU učvrstiti jedinstvo Europe i integrirati zapadni Balkan. SAD aktivno podržava taj proces i temeljne reforme, ali očekuje da će EU voditi i ostvariti tu viziju pa uskoro slijedi sastanak s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom i njegovim timom.

Hrvatska će predložiti da se EU snažnije angažira u komunikaciji s BiH, da bude više sastanaka s BiH i razmjena mišljenja te neformalnih sastanaka s pojedinim ministrima ili pak da se na marginama Vijeća održavaju sastanci kako bi upoznali svoje EU partnere te da se osnuje svojevrsna skupina prijateljstva unutar EU s BiH, gdje bi se dijalog mogao aktivirati.