Izvoz struje je svijetla točka, koju politika lako može ugasiti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Energetski potencijal je među najvećim, ali još nedovoljno iskorištenim prirodnim bogatstvom naše države. BiH nastoji iskoristiti sve prednosti koje nude obnovljivi izvori energije o čemu svjedoče brojni primjeri projekata i gradnje, posebno solarnih elektrana. Investiranje u obnovljive izvore energije daje BiH u perspektivi veliku šansu koje će implicirati dalji razvoj industrijske proizvodnje i međunarodnog povezivanja i suradnje'', rekao je Momir Tošić, direktor Makroenergetskog sektora Vanjskotrgovinske komore BiH na otvaranju Sajma ''Energa 2014'' u Tuzli.

Svijetla točka 

Bosna i Hercegovina, zemlja koju sve više guši uvoz, ipak ima svjetlu točku u izvozu, a to je električna energija. Prema službenim pokazateljima, izvozne aktivnosti u 2013. godini povećane su za 5,7 posto, dok se u naredne tri godine očekuje kontinuirani rast koji bi u 2016. godini trebao biti povećan za 10 posto.

Razlozi za ovakve procjene, najvećim dijelom, temeljene su na predviđanjima rasta izvoza električne energije u čemu BiH vidi svoju veliku priliku.

Podaci koje je objavila Vanjskotrgovinska komora BiH pokazuju da je deficit u 2013. godini koji je smanjen za 7,34 posto praćen povećanim izvozom i smanjenim uvozom. Jedan od razloga za ovaj trend svakako je i povećan izvoz električne energije za čak 214,3 posto. Tako je u 2013. godini ostvaren rekordan izvoz struje i to od oko 472 milijuna KM.

Ipak, u prvom kvartalu ove godine BiH je, prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvezla električne energije za 100,9 milijuna KM, što je 27,5 posto manje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Struja državu spasila od bankrota 

U prvom kvartalu prošle godine, kada su hidrološke prilike bile izuzeto povoljne, izvoz električne energije iznosio je 139,2 milijuna KM. Ipak, prilike za elektroprivredna poduzeća nisu tako loše ni ove godine jer je s izvozom istovremeno opao i uvoz električne energije.

Pad izvoza struje u prva tri mjeseca ove godine koštao je BiH 38,3 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje. Agencija za statistiku BiH navodi kako je u prvom kvartalu prošle godine, kada su hidrološke prilike bile izuzetno povoljne, BiH izvezla električnu energiju u vrijednosti od 139,2 milijuna KM.

Iz Elektroprivrede BiH kažu kako je izvoz električne energije koju ostvaruje ovo poduzeće prošle godine bio ključni faktor za poboljšanje vanjskotrgovinskog bilansa države te da ju je spasilo od bankrota. Također, ovo se poduzeće pohvalilo kako je 2013. godine ostvarila rekordnu proizvodnju električne energije od 1990. godine.

Igor Gavran, stručnjak Vanjskotrgovinske komore BiH, medijima je rekao kako najveći dio ukupnih pozitivnih industrijskih, ali i izvoznih kretanja, BiH duguje upravo proizvodnji električne energije.

"Ukoliko bi došlo do povećanja proizvodnje električne energije kroz izgradnju nekoliko novih hidroelektrana, vanjskotrgovinski deficit zemlje bi mogao biti u potpunosti poništen", rekao je Gavran.

No, Bosna i Hercegovina se, po običaju, sama dovela u nezavidan položaj jer kasni s ispunjavanjem obaveza iz Ugovora o Energetskoj zajednici.

Naime, Europska unija je više puta upozoravala da Bosna i Hercegovina treba poduzeti značajne korake u cilju provođenja stvaranja uvjeta koji će omogućiti razvoj, promoviranje tržišta energetskih usluga i realizaciju programa štednje energije, te drugih mjera usmjerenih na poboljšanje energetske učinkovitosti krajnje primjene.

Pogled u fotelje 

Bosna i Hercegovina je imala priliku do početka svibnja da se osvrne na navode o neusklađenosti s relevantnim zakonskim odredbama Energetske zajednice.

Delegacija EU u BiH navodi kako naša zemlja nije uspjela uraditi ni svoj prvi Nacionalni akcijski plan energetske efikasnosti (NEEAP), dok su ostale države već pripremile svoj drugi NEEAP.

''Bosna i Hercegovina dobila je značajnu pomoć kroz razne projekte koje je financirala i sprovodila međunarodna zajednica za izradu zakona na državnoj razini i potrebnog NEEAP-a, međutim, nije bilo političke volje da se razmotri mogućnost usvajanja pripremljenih dokumenata'', objavila je Delegacija EU.

Za implementaciju mjera iz NEEAP-a, kao i za monitoring implementacije, potrebna je jaka konkretna podrška svih razina vlasti, ali, kako to u BiH obično biva, dogovor se rasipa.

Direktor Tajništva europske Energetske zajednice Janez Kopač nedavno je pak rekao kako BiH nije ostvarila očekivani napredak iz Ugovora o uspostavljanju energetske zajednice koji se tiče primjene direktiva EU i usvajanja novih zakona u oblasti energije. Pri tome je istaknuo da će se BiH suočiti s ozbiljnim posljedicama ukoliko BiH uskoro ne napravi obvezujuće pomake.

Još se i prošle godine Bosna i Hercegovina suočavala s prijetnjama zabrane izvoza električne energije jer nije uredila tržište plina i struje kako to nalaže Europska unija. Bosni i Hercegovini je prijećeno i izbacivanjem iz Energetske zajednice jer je ocijenjena kao najgora članica, a to bi značio gubitak 100 milijuna eura godišnje sve do 2020. godine. Energetska zajednica je posebno zamjerila BiH raspodjelu novca Elektroprijenosa BiH, koji je bio predviđen za obnavljanje elektro-mreže, a završio je raspodjelom na entitetskim računima.

Dužnosnici u BiH znali su govoriti kako, kada je struja u pitanju, BiH mora gledati u nebo. No, kao i za mnogo stvari, i za izvoz struje, mora se gledati u fotelje, jer politika može stati ispred uspješnog izvoza.