Javne nabavke: Europa čestita, a mi sami sebi ne vjerujemo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zakon o javnim nabavkama, koji je usvojen krajem travnja, jedna je od rijetkih stvari na čemu su europski dužnosnici čestitali Bosni i Hercegovini poručivši kako će pomoći da se spriječi korupcija i omogući veća kontrola državnog novca.

Iz Delegacije EU u BiH poručeno je kako je ovim zakonom sustav nabavki usklađen s EU i da je vrlo učinkovita antikorupcijska mjera. I bh strana iskoristila je priliku da se pohvali učinjenim poručujući kako novi zakon o javnim nabavkama, koji je usvojio Dom naroda Parlamenta BiH 29. travnja 2014. godine, predstavlja značajan iskorak u oblasti javnih nabavki. Dženita Fočo, direktorica Agencije za javne nabavke BiH za Bljesak.info potvrdila je kako je naša zemlja bila jedina zemlja u regiji koja u tekst zakona nije imala integrirane Direktive EU iz 2004. godine, te iz 2007. i 2009. godine.

Legaliziranje korupcije

''Rješenja predviđena novim Zakonom osiguravaju potpuniju primjenu pravila i zahtjeva EU u pogledu osiguranja slobode protoka roba, ljudi i kapitala, čime je nastavljen kontinuitet u ostvarivanju modela slobode otvorenog tržišta, a što je sukladno članku 76. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju'', rekla je Fočo za Bljesak.info.

Istaknula je kako je Zakon konceptualno potpuno drugačiji od dosadašnjeg, da ima više nego duplo odredbi u odnosu na dosadašnji, te da bi trebao cjelokupno unaprijediti učinkovitost postupaka javnih nabava, otkloniti nedostatke uočene u dosadašnjoj praksi, jasnije definirati odgovornosti onih koji provode postupke u javnim nabavama, smanjiti troškove sudjelovanja u postupcima, smanjiti ili otkloniti birokratske zahtjeve koji opterećuju postupak, dozvoliti moderne fleksibilne tehnike i postupke javnih nabava, ubrzati postupke javne nabave, itd.

No, ne misle svi da je tako. Iz Udruge Tender poručuju kako je novi zakon gori od starog te da je u biti papir kojim se legalizira korupcija.

''Ovo je najlošiji zakon koji suvremeni svijet poznaje jer smo njime postigli 75 posto netransparentnosti. Tu smo ispod Centralnoafričkih zemalja'', rekao je za Bljesak.info Rajko Kecman član Predsjedništva Udruženja građana Tender iz Banja Luke, čiji su članovi isključivo iz privatnih poduzeća s prostora cijele BiH, koja redovno sudjeluju u javnim nabavkama.

Pismo Europi

Kocijan ističe kako za zakon nije glasovala većina te da je ovim zakonom dozvoljeno da se javne nabavke vrše izravnim nagodbama spominjući odredbu prema kojoj se sve nabavke ispod 6.000 KM vrše direktnom nagodbom te primjer jedne javne ustanove koja je u jednoj godini izvršila 386 poslova direktnom nabavom.

No, iz Agencije tvrde kako će novim zakonom biti znatno povećan stupanj transparentnosti, pa i oni iz direktnih nagodbi.

''Svi postupci nabave čija procijenjena vrijednost prelazi 6.000KM morat će biti objavljeni na portalu javnih nabava. Planiranje nabava će se uspostaviti kao obveza, a osigurat će se i veći stupanj transparentnosti rada Povjerenstava za nabave'', tvrdi Fočo.

Udruga Tender pak tvrdi kako će primjena novog zakona učiniti upravo suprotno. Stoga su pisali otvoreno pismo Visokoj predstavnici EU za vanjsku politiku i sigurnost, Chaterine Ashton, izvjestiteljici Europskog parlamenta za BiH, Doris Pack te izvjestitelju Europskog parlamenta za zapadni Balkan, Jelku Kacinu. U pismu navode kako se radi o najkoruptivnijem dokumentu takve vrste ne samo u Europi, ''koji će omogućiti nesmetano i legalno otuđivanje više od 1,2 od ukupno 4 milijarde KM, koliko se godišnje troši u nabavkama roba, usluga i radova''.

Pregovarački postupci bez objave

''Neophodno je da prilikom zauzimanja stavova o iznalaženju pomoći BiH imate u vidu, da je BiH upravo u ovom najvećem i najrastošnijem segmentu javne potrošnje i do sada bila daleko najkorumpiranija zemlja i van Europskog prostora, jer se netransparentnim postupcima, koji se javno ne objavljuju, u ukupnoj vrijednosti potpisanih ugovora, 75 posto provodi faktički tajnim postupcima 'u 4 oka', a to su direktni sporazumi, konkurentski zahtjevi i pregovarački postupci bez objave, u kojima se cijene uvećavaju u odnosu na istovjetne koje bi bile nuđene u otvorenom postupku koji se javno oglašava i do 60 posto, pa i više, zavisno isključivo samo od uspostavljenog 'dila' i savjesti najodgovornijeg pojedinca u ugovornom organu'', navodi se između ostalog u pismu udruge koja zamjera što se u pravljenju ovog zakona nije više uzimao u obzir stav civilnog društva.

No, Agencija to demantira i kaže kako je tijekom pripreme novog zakona pozivala sve zainteresirane da dostavljaju svoje komentare, primjedbe, prijedloge što je trajalo gotovo dvije godine.

''Veliki broj komentara koji je pristigao u tom razdoblju je prihvaćen i ugrađen u tekst Zakona. Međutim, u zadnjem periodu kada je tekst Prijedloga zakona bio u parlamentarnoj proceduri počeli su pristizati novi komentari. I ono što je zamijećeno od Agencije, u najvećem broju slučajeva komentari i primjedbe su bili bazirani na važećem tekstu Zakona, odnosno nisu se referirali na odredbe novog teksta Zakona'', navela je Fočo za Bljesak.info.

Lobiranje s tri milijuna

Naglasila je kako je Agencija imala tehničku pomoć SIGMA-a (Support for Improvement in Governance and Management) pri izradi Zakona te pri razmatranju komentara i amandmana.

''U suradnji s njima svaki komentar je pomno razmatran te za one koji su bili usklađeni s Direktivama i dobrom praksom, sugerirano je da se prihvate a one koji nisu bili u skladu s Direktivama nismo prihvaćali'', kaže Fočo.

No, Kocijan upravo skreće pozornost na ulogu SIGMA-e u cijelom procesu tvrdeći da su s tri milijuna KM izlobirali da se donese ovakav zakon.

''Kako je moguće da stručnjaci za koje se javno kaže da su dobili tri milijuna KM za sačinjavanje aktualnog zakona, nisu pri izradi novog zakona BiH nametnuli iste standarde i rješenja, kao u novodonesenim zakonima Hrvatske i Srbije'', navode Kocijan i Tender tvrdeći kako postoje opravdane sumnje da je nagrađivanje ogromnim sredstvima bilo presudno da toleriraju ovakva ''nakaradna, neprimjerena i nadasve ekonomski štetna rješenja''.

Na negodovanje civilnog društva kada je u pitanju donošenje ovog zakona upozoravaju i iz Centra civilnih inicijativa. Majda Behrem Stojanov, glasnogovornica CCI-a, magistrica poslovnog prava EU, navodi kako javne nabavke u Europskoj uniji predstavljaju izuzetno značajno tržište i zakonodavtvo EU u poseban fokus stavlja upravo reguliranje ove oblasti.

Ozbiljne namjere

''Uzimajući u obzir činjenicu da javni organi troše mnogo novca na javne nabavke, cilj je generalno da se osiguraju transparentni i nedisktriminatorni postupci javne nabavke, a što bi vodilo k učinkovitijem trošenju novca poreznih obveznika, boljoj konkurentnosti i u konačnici kvalitetnijim i proizvodima i uslugama'', navela je Behrem Stojanov ističući kako su negodovanja zbog zakona iznošena s tvrdnjama da ne donosi nikakve značajnije promjene u odnosi na raniji.

''Usklađivanje državnih sustava javnih nabavki je inače jedan od najbitnijih instrumenata za razvoj unutarnjeg tržišta EU i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu u EU. Poanta, dakle, nije u pukom zadovoljavanju forme, nego zaista u poboljšanju postupka javnih nabavki, a upravo u ovoj oblasti je korupcija prisutna u najvećoj mjeri'', rekla je Behrem Stojanov za Bljesak.info.

Dodala je kako se nepokazivanjem želje da se stvari suštinski promijene šalje poruka da ne postoji ni namjera ozbiljne borbe protiv korupcije u BiH.
''Vidjet ćemo kakve će rezultate donijeti primjena ovog zakona i to vrlo brzo, a samim time i dobiti i odgovore na pitanja u vezi namjere aktualne vlasti i jesu li predstavnici vlasti zaista ozbiljno shvatili ovaj zadatak'', navela je Behrem Stojanov.

Inače, prema podacima Agencije, na javne nabave u BiH u 2013. godini je potrošeno 2.736.346.294,96 KM s PDV-om, što predstavlja smanjenje za 23 posto u odnosu na 2012. godinu kada je potrošeno 3.560.468.418,94 KM.

Efikasnije trošenje novca

U godišnjem izvješću o dodijeljenim ugovorima stoji kako je došlo do pada u postupcima nabava gdje su predmet nabave radovi u odnosu na prošlu godinu od oko 60 posto što ukazuje da nije bilo većih kapitalnih investicija niti velikih radova odnosno značajnih projekata koji se financiraju iz proračuna.

''Ovo sve govori o jednoj nezavidnoj i teškoj ekonomskoj situaciji u državi'', naveli su za Bljesak.info iz Agencije za javne nabavke.

Europska unija pak upozorava kako je konkurentna praksa u javnim nabavkama ključ za efikasnu javnu potrošnju te da konkurentni i transparentni postupci nabavke pomažu javnim organima da nabavljaju proizvode i usluge bolje kvalitete za nižu cijenu.

''Primjena adekvatnih postupaka javnih nabavki i velika konkurencija kada su u pitanju javni ugovori u EU očito umanjuju cijene za oko 30 posto. Rezultat toga je da se novac poreznih obveznika efikasnije troši, poboljšava se ekonomski razvoj, stvaraju novi poslovi i bolja konkurentnost'', navodi se u Direktivama EU o javnim nabavkama te dodaje kako je usklađivanje državnih sustava javnih nabavki zemalja članica je jedan od najbitnijih instrumenata za postojanje internog tržišta i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu unutar EU.

Stara bh priča

Unatoč kritikama, čini se kako je i Agencija za javne nabavke svjesna svoje uloge iako je priznala da se u BiH sve odluke i propisi donose pod političkim okriljem.

''Bitno je da se način trošenja javnih sredstava uredi tako da se osigura transparentnost, jednak tretman prema svim potencijalnim ponuđačima i najučinkovitije trošenje tih sredstava. Upravo ova temeljna načela javnih nabava ukazuju na činjenicu da su javne nabavke 'pod budnim okom' javnosti'', naveli su iz Agencije za Bljesak.info.

No, mnoge su stvari u BiH pod budnim očima, pa ne idu u smjeru u kojem bi trebale. Za nepoštivanje postoje kazne, ali kritike ovog zakona govore kako su one premale i simbolične za one koji ga krše što je, pak, stara priča u zakonodavstvu naše zemlje.