Je li EU od početka znala da je pred BiH nemoguća misija?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prošlotjedno odbijanje Odluke o uspostavljanju radnih grupa za europske integracije u Vijeću ministara ponovno je ispred toliko spominjanog europskog puta naše zemlje stavilo međustranačke sukobe i različito viđenje problema te potvrdilo činjenicu da bez unutarnjeg dogovora možemo samo tapkati na mjestu.

Spomenuta odluka ''pala'' je u Vijeću ministara zbog tvrdnji SDP-a da ''predsjedatelj Vijeća ministara BiH pokušava nametnuti mehanizam koordinacije koji će dovesti do dodatnog usložnjavanja procesa donošenja odluka, jer se pojedine županije dovode u istu ravan s državom i entitetima'' odnosno da se ''pokušava uvesti treći entitet u mehanizam koordinacije u procesu europskih integracija''. Na optužbe SDP-a odgovorio je predsjedatelj Vijeća ministara, Vjekoslav Bevanda, a stranka je završila na naslovnicama kao rušitelj europskog puta BiH.

Jako puno opstrukcija

Tako je unutarnje previranje opet zahvatilo BiH u raskoraku prema procesu približavanja Europskoj uniji i zategnute odnose stavilo u prvi plan. Politika se, a u tome se slažu svi sugovornici portala Bljesak.info, opet ispriječila napretku.

Članica Zajedničke komisije za europske integracije Parlamenta BiH, Nermina Zaimović – Uzunović, kaže kako napredak svake zemlje prema EU integracijama zavisi od političkih odluka te da se prema tome BiH ne može razlikovati od drugih. No, ističe kako je previše političkih previranja blokiralo bilo kakav napredak.

''U Parlamentu smo imali toliko zakona kojima bismo se približili europskom zakonodavstvu, ali veliki broj njih nije usvojen jer netko ne želi da se usvoje. Mislim na entitetske stavove i podjele kada je u pitanju EU integracija. Tu je stav RS koja ne želi tempo kojim bi BiH trebala ići prema EU, pa stranke iz Federacije koje odbijaju dogovore te zahtjevi za preustrojem BiH'', navela je za Bljesak.info Zaimović – Uzunović ističući kako je jako puno opstrukcija zbog nejednakog pogleda na budućnost BiH.

Urednik agencije Sense i stručnjak za EU-pitanja, Zekerijah Smajić, ističe pak kako je puno međusobno uzročno posljedičnih prepreka koje stoje između BiH i EU.

Tumaranje kroz maglu

''Najveća prepreka BiH na putu prema EU konstitutivni ustroj vrlo složene, skupe, politički multipolarne, te samim tim i dramatično nefunkcionalne države. Takav ustroj dopušta podržavljenje entiteta i recipročno razvlašćivanje države. Nasuprot takvom procesu, EU zahtijeva iz Sarajeva 'jedan glas', efikasnost u izvršavanju preuzetih obveza i iskrenost onih s kojima komunicira'', kaže Smajić za Bljesak.info.

Navodi kako umjesto toga, Bruxelles iz BiH ima vlast u Banja Luci koja ne želi državu BiH, ne želi ništa zajedničko što bi slabilo entitetski ustroj, i štoviše, neprestano i sve glasnije zagovara disoluciju.

''Istodobno, vlast u Sarajevu od 2006. godine nema nikakvu strategiju već tumara kroz vrijeme nasumce kao guske kroz maglu, dok čelnici HDZ-a pričaju da su za BiH, a ponašaju se po Dodikovom scenariju'', navodi Smajić.

Ističe kako je unutarnji problem broj jedan činjenica da ne postoji probosankohercegovačka vizija na razini cijele zemlje, ''što ne postoje hrabri i odvažni vizionari i što je koeficijent moralnosti političkih vođa na razini morala dokazanih dnevno šićardžijskih špekulanata''.

I iz Direkcije za europske integracije Vijeća ministara BiH navode kako su politička previranja velika zapreka procesu EU-integracija te da, s obzirom da je integracija u EU istovremeno i politički i tehnički proces u svakoj državi koja teži članstvu u EU, jasno da politika ima utjecaja na tehnički dio ovog procesa.

Odsustvo efikasne koordinacije

U slučaju BiH, kažu iz Direkcije, suštinski iskorak u procesu uvjetovan je političkim dogovorima.

''Direkcija se svakodnevno susreće s ispunjenjem zadataka koji zahtijevaju kontakte i doprinos velikog broja institucija na svim administrativnim razinama, s ciljem da se u komunikaciji s Europskom unijom predstavi stav BiH, odnosno ono što se već uvriježeno naziva jednim glasom. U nedostatku političkog dogovora o efikasnom mehanizmu koordinacije to je izuzetno teško'', rekla je Bljesku Marina Kavaz-Siručić, glasnogovornica Direkcije.

Odsustvo efikasne koordinacije poslova u vezi s integriranjem BiH u EU jedan je od najkrupnijih izazova za suštinski napredak u ovom procesu, što je konstatirao i posljednji izvještaj Europske komisije o napretku BiH.Kavaz-Siručić ističe kako je efikasan mehanizam koordinacije i jedan od formalnih uvjeta da BiH podnese kredibilan zahtjev za članstvo u EU, kao i preduvjet za korištenje sredstava pretpristupne pomoći EU u sljedećih sedam godina.

''Poznato je da nisu postignuti politički dogovori o dva ključna uvjeta, a to su usklađivanje Ustava u skladu s presudom u slučaju Sejdić/Finci i uspostavljanje efikasnog mehanizma koordinacije, što onemogućava bilo kakav kvalitativni iskorak u ovom procesu. S obzirom na to, teško da itko može biti zadovoljan u vezi s dinamikom napredovanja BiH u procesu'', navodi Kavaz-Siručić.

Parlamentarka Zaimović – Uzunović navodi kako se s obzirom na ovakav sustav, koji dozvoljava blokade, ne može od BiH očekivati da bude funkcionalna te se mora promijeniti odnos EU prema Bosni i Hercegovini.

Vrlo grešan Bruxelles

''EU mora naći novi pristup, fleksibilniji od krutog birokratskog pristupa kojim se pred BiH postavljaju uvjeti a da se unaprijed zna da se ne mogu ostvariti. Očekujem da se politika EU prema BiH promijeni jer su do sada naučili što se događa u BiH. Neprestano su govorili ''Vi se morate dogovoriti'', a znaju da oko nekih stvari u BiH nema dogovora. Ovo bi i za njih trebao biti izazov'', rekla je Zaimović – Uzunović.

I Smajić ističe kako je najveća prepreka BiH na putu prema EU nekonzistentna i nekompetentna politika same EU, odnosno njezinih izvršnih organa, prvenstveno Komisije i Vijeća ministara.

''Više od 20 godina EU je ogromne novce svojih poreskih obveznika ulagala u bh. institucije i njihov komfor, u zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast i nevladin sektor, da bi kao rezultat tolikih ulaganja bili neefikasna birokracija, nefunkcionalna vlast, nikakva demokracija i gotovo nevidljiv nevladin sektor. Nedavni socijalni prosvjedi su najbolji dokaz navedenome – ni jedna od karika sustava nije bila na visini zadatka, pa ni civilno društvo koje nije bilo u stanju da na ulice izvede ni po tisuću realno obespravljenih ljudi u svakom velikom gradu. Svi u koje je 20 godina ulagano pokazali su se, dakle, infantilno nesposobnima'', navodi Smajić te ističe kako sve iz svega može zaključiti da su ulaganja EU i međunarodne zajednice bili promašaj.

''Bruxelles je'', navodi Smajić,''shvatio da nije najpametniji, već vrlo grešan prema BiH i sada se na sve načine pokušava opravdati i promijeniti svoju pogrešnu politiku''.

Smajić navodi kako je EU doista nekritički postavljala neke uvjete te da nije imala senzibiliteta trpajući sve lidere i sve zemlje regije u isti koš.

''To je najbolji dokaz da se u sjedištu EU i njezinim ekspoziturama u Sarajevu radilo rutinski, formalistički, te da je forma bila neusporedivo bitnija od suštine'', kaže Smajić.

Greška s presudom

Kao primjer za to navodi činjenicu da je sudska odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci, kako kaže, potpuno nepotrebno potpala u nadležnost europskog povjerenika za proširenje Štefana Fuelea.

''Ako bi ikako ovaj predmet trebao biti u nadležnosti Bruxellesa onda bi to trebalo biti u nadležnosti europske povjerenice za pravosuđe i unutarnje poslove gospođe Cecile Malstroom a nikako u direkciji za proširenje. Osobno međutim, smatram da ovaj 'slučaj, uopće nije u nadležnosti EU već Vijeća Europe u Strasbourgu čiji je Sud i donio takvu obvezujuću odluku. To je, dakle, jedan o tipičnih primjera 'nemoguće misije' koju je EU postavljala pred Bosnu i Hercegovinu'', navodi Smajić dodajući kako je nakon četiri godine intenzivnog dokazivanja, uspio početkom ove godine dokazati gospodinu Fueleu da nema drugog izbora nego da odustane od Sejdića i Fincija.

Europska unija u svojim izvještajima navodi kako se suočava s problemima u nastojanjima da pruži pomoć BiH. Ističući kako je potrebno uspostaviti efektivan mehanizam koordinacije različitih razina vlasti, upravo onoga što se ovih dana ističe kao nova prepreka i pretvara u međustranačko natezanje, EU izvještava kako je upravo odsustvo koordinacije najveće prepreka za napredovanje zemlje u EU integracijama.

Zemlja bez strategije

''BiH je'', navodi se u Izvještaju o napretku BiH, ''jedina zemlja koja pretendira na članstvo u EU a da nema relevantnu strategiju kojom bi potvrdila takvo opredjeljenje i usmjerila reformski proces''.

Gledajući unazad, čini se da je i sama EU znala da će put BiH prema EU biti osuđen na spoticanje i puzanje. Tako još 2006. godine europski parlament Rezolucijom upozorava kako BiH neće moći s uspjehom moći provesti proces EU-integracija.

U Rezoluciji se navodi kako BiH s''postojećim institucionalnim okvirom neće biti u stanju u vlastito zakonodavstvo preuzeti europske pravne stečevine, niti će moći s uspjehom provesti proces europskih integracija''.

U Rezoluciji se zaključuje kako tempo sadašnjih i budućih zavisi isključivo od spremnosti triju glavnih nacionalnih zajednica – Bošnjaka, Srba i Hrvata da prihvate zajednički program reformi, te od sposobnosti vlasti da te reforme provede.

Svi izvještaji o napretku bh. ističu kako političari stavljaju etničke i stranačke ciljeve ispred strateških interesa BiH i građana, no Halid Genjac, predsjedatelj Komisije za europske integracije Parlamentarne skupštine BiH kaže kako se ne smije zaboraviti složenost zemlje s kojom se sve teže nosi.

Inicijativa Hrvatske

''Činjenica je da nijedna država koja je u ovom procesu integriranja nema ovako složen mehanizam unutarnjeg uređenja kao BiH i nijedna država nema taj specifičan zahtjev uspostavljanja mehanizma koordinacije", kazao je Genjac medijima o zastoju BiH na europskom putu.

Zadnjih dana sve se češće spominje potreba za promjenom politike EU prema BiH te pristupa prema zadacima koje BiH mora ispuniti na putu prema EU. Tako je susjedna Hrvatska, kao najmlađa članica EU, istaknula da Unija treba osmisliti novi pristup prema BiH te uputila zemljama članicama EU-a "non-paper" u kojem se zauzima za specifičan pristup prema našoj zemlji.

Hrvatska predlaže se da se ona pitanja koja sada predstavljaju prepreku za napredak BiH u europskim integracijama, poput provedbe presude Sejdić-Finci, ostave za kasnije, to jest da se rješavaju tijekom procesa približavanja Europskoj uniji.

I Smajić se slaže kako je ubrzavanje procesa europskih integracija je neminovno jer bi novo zaostajanje ili put unatrag moglo biti pogubno te bi moglo dovesti k disoluciji BiH.

''Samo ubrzana europeizacija koja podrazumijeva u prvom redu jačanje ekonomije, red, rad, pravda i poboljšanje materijalnog položaja svih osiromašenih građana, te ubrzano prihvaćanje BiH pod sigurnosni kišobran NATO-a, mogu očuvati suverenost i teritorijalnu cjelovitost ove zemlje. Pritom ne mislim da su moguće bilo kakve egzibicije u vidu preskakanja najtežih prepona na putu ka integraciji, ili gledanje kroz prste mimo bilo kakve logike. Takva politika bi se mogla dugoročno osvetiti Europskoj uniji i oslabiti njenu institucionalnu koherentnost. Loši presedani su veoma opasni. Po istoj logici bi kasnije moglo Kosovo tražiti da uđe preko reda. Makedonija bi mogla tražiti da prekine pregovore s Grčkom oko imena. Turska bi mogla reći „a zašto nas nećete kod sebe kad smo šesta ekonomija Europe“ i tako dalje'', navodi Smajić.

Potrebno je, smatra ovaj stručnjak za EU-pitanja, pronaći specifične metode i tehnike za ubrzanje BiH na putu europskih integracija, ali ne očekivati i nužno preskakanje ključnih faza tog prilagođavanja.

''Prava mjera bi bila ako bi se u ovoj i sljedećoj godini sva pažnja EU usmjerila na ekonomski oporavak i zapošljavanje mladih, a da NATO popusti u svojim zahtjevima i da BiH što prije preuzme u punopravno članstvo. Već samo te dvije činjenice bi otvorile put ka stranim investitorima, život većine građana bi bio podnošljiviji, a EU bi u takvim uvjetima postala mnogo realnija i poželjnija meta'', smatra Smajić.