Kako Zapadni Balkan može pristupiti europskom ekonomskom prostoru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Društveno-ekonomski zid između Zapadnog Balkana i Europske unije nastavlja se povećavati bez izgleda da nestane u budućnosti. Ovo je zaključak novog istraživanja koje je objavio Talijanski institut za međunarodne odnose u Rimu.

U konstelaciji trenutnih političkih odnosa Europe i zapadnog Balkana švicarski medij Neue Zürcher Zeitung, proširenje Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana vidi mrtvim, kako to u tekstu navodi novinar Andreas Ernst. On predlaže promjenu integracije kojom bi regija pristupila Europskom ekonomskom prostoru.

''Cilj je pronaći nove oblike saradnje za šest zemalja Zapadnog Balkana: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju. Potrebna je institucionalna kreativnost, ali i nova geopolitička posvećenost regiji'', kazao je Ernest.

Novi oblici suradnje, ne moraju nužno biti označeni kao alternativa, smatra politički analitičar Adnan Huskić. Dodaje to bi pružilo mogućnost ekonomijama zemalja regije da se okušaju u konkurentnim uvjetima.

“Radi se uglavnom o stvarima koje su potpuno komplementarne s približavanjem Europskoj uniji kao što je recimo projekat o kojem se često govori, a to je ovaj Mini Šengen. Ja ga više promatram kao carinsku uniju, kao napredniju razinu integracije”, kazao je.

Dušan Reljić, šef Beuxelleskog ureda Njemačkog instituta za međunarodne odnose navodi dva razloga za stagnaciju proširenja Europske unije: Prvi je što vladavina prava i demokratska kultura u regiji nazaduju, a drugi je nemogućnost regije da ubrza gospodarski razvoj.

“Na prvom mjestu bi zemlje Zapadnog Balkana trebalo da budu shvaćene u Europskoj uniji kao dio tog europskog prostora koji ne smije zaostajati. Znači, samim time da se pomoć koja dolazi iz tih strukturnih i drugih razvojnih fondova Evropske unije usmjeri i na zemlje Zapadnog Balkana”. Kazao je Reljić.

Da Bosna i Hercegovina treba veću angažiranost na putu ka Europskoj Uniji misli i ekonomista Azra Hadziahmetović.

“Punopravno članstvo i put ka Europskoj uniji, što brže to bolje. Što više kasnimo više ćemo posla morati da obavimo u postupku približavanja članstvu EU, a to najbolje znamo mi u BiH kao i još neke zemlje u regiji”, ističe.

Svi sugovornici suglasni su da Bosna i Hercegovina i zemlje regije moraju više raditi na poboljšavanju uvjeta života i jačanju iscrpljene srednje klase, jer čekajući da blagostanje dođe njima, ipak se oni okreću tom blagostanju napuštajući ove prostore, prenosi BHRT.