Kandidatski status: Imamo li šanse?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Ono što EU traži od BiH vrlo je jasno i precizno'', objavio je Večernji list navodeći kako su izgledi da Bosna i Hercegovina do kraja godine ispuni uvjete za dobivanje kandidacijskog statusa ''minimalni jer, nakon što su objavljeni službeni rezultati izbora, počinju teći rokovi za uspostavu novih tijela vlasti, uključujući i one u čijoj su nadležnosti uvjeti za EU''.

Novine podsjećaju kako se prioritetno moraju usvojiti izmjene i dopune postojećeg Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću, potom usvojiti novi Zakon o VSTV-u te Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine.

(Ne)moguća zadaća

Među potrebnim zakonima je i onaj o sprječavanju sukoba interesa, piše Večernjak navodeći kako je na ovim aktivnostima već nešto urađeno ''pa to vjerojatno i neće biti nemoguća zadaća za bosanskohercegovačke političare i institucije''.

Potrebno je poduzeti odlučne korake za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. EU traži i da se odlučno unaprijedi rad na osiguravanju učinkovite koordinacije na svim razinama kada je riječ o upravljanju granicom i kapacitetima upravljanja migracijama, kao i osigura funkcioniranje sustava azila.

Bh. vlasti trebaju osigurati i zabranu torture, posebice uspostavljanjem nacionalnog preventivnog mehanizma protiv torture i zlostavljanja. Također, moraju jamčiti slobodu izražavanja i medija te zaštitu novinara, posebice osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupka u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.

Na kraju, uvjet za kandidacijski status je da se osiguraju rezultati u funkcioniranju na svim razinama Mehanizma koordinacije o pitanjima EU, uključujući razvoj i usvajanje nacionalnog programa za usvajanje pravne stečevine EU.

Skeptici

''Imajući u vidu sve ovo, jasno je zašto je mnogo više skeptika nego optimista da je kandidacijski status doista realna opcija u ovom trenutku. Ono što je svakako dobro je održavanje proeuropskog raspoloženja u BiH, čak i kada uzmemo u obzir sve unutarnje probleme i slabosti koje pokazuje sama Unija'', navodi, između ostalog, Večernji list.

Novine dodaju svakako ne ide u prilog željama i nastojanjima BiH i njezinih stanovnika da postanu dio Europske unije promjene su koje se događaju unutar Unije.

''Malo je zemalja koje su izravno i čvrsto za nastavak europskog puta svih država jugoistoka Europe, pa tako i BiH. Neki to otvoreno, a drugi manje otvoreno priznaju, ali proširenje EU-a daleko je od njihovih prioriteta. Tradicionalno, najveću potporu nastavku integracije u EU BiH ima kod najbližih članica ovog saveza, a ponajprije Hrvatske, Slovenije, Mađarske i Austrije. Tomu su općenito sklonije "nove" članice EU, zemlje iz središnje i istočne Europe koje su u EU. Glavnu riječ u EU vode ipak Njemačka i Francuska, a tu su rezerve najveće. Baš kao i u zemljama Beneluxa, skandinavskim članicama EU i državama kojima ovaj prostor inače nije u vidokrugu, poput Španjolske i Portugala'', naveo je Večernjak.