Korupcija u sekundi pojede jednu dnevnicu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svake sekunde u BiH korupcija odnese 47 maraka, podatak je Antikorupcijske mreže ACCOUNT. Tako će dok Vi pročitate ovaj tekst, a recimo da Vam treba za to pet minuta, u mraku korupcije nestati više od 14.000 KM!

I dok se brojke novca koji završi tamo gdje ne treba svakim danom povećavaju, Bosna i Hercegovina godinama upozoravana kako njezino društvo grize bolest pohlepe, puževim korakom čini nešto u borbi protiv korupcije. A i ti koraci su uglavnom na papiru, a rijetki su slučajevi stvarnog kažnjavanja korupcije.

Složene veze za rizik

Zvuči nevjerojatno, ali ovih će dana, prvi put u posljednjih 20 godina, zbog korupcije u zdravstvu nekoliko sarajevskih liječnika biti kažnjeno oduzimanjem licence zbog malverzacija s receptima. Rijedak je to slučaj kažnjavanja korupcije. Neki kažu da je samo početak, a mnogi su skloni vjerovati kako se ipak u predizbornoj godini mora naći i poneko žrtveno janje. Po mogućnosti iz protivničkog tabora.

U izvještaju Europske komisije o napretku naše zemlje navodi se kako ''složene veze između političkih aktera, poduzeća i medija, dovode demokratske institucije u rizik i otežavaju otkrivanje koruptivnih radnji'', a borba protiv korupcije u BiH svrstana je u ranu fazu.

Bosna i Hercegovina je u analizi Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane opisana kao jedna od najkorumpiranijih država Europe, a, prema toj analizi, korupcija je zasigurno svoj puni oblik dobila upravo u Bosni i Hercegovini.

U jednom istraživanju navodi se kako su ispitanici u Bosni i Hercegovini, govoreći o korupciji, istaknuli veliku stopu tajkunizma, a Europska komisija upozorava kako je ekonomska moć stečena tijekom rata pretvorena u politički kapital te da je korupcija rasprostranjena u svim segmentima društva. Stoga je i više nego jasno da reforme usmjerene prema borbi protiv korupcije mogu predstavljati izravnu prijetnju političkoj eliti, kao predvodnici korupcije u zemlji.

Pacijent u teškom stanju

Direktor Antikorupcijske mreže ACCOUNT Eldin Karić u izjavi za Bljesak.info kaže kako se BiH nalazi u takvoj fazi da je teško odrediti u kojem je segmentu društvo najkorumpiranije.

''Teško je odrediti koji je organ u tijelu BiH najviše oštećen korupcijom. Pacijent je tu teškom stanju. Svi su u Bosni i Hercegovini deklarativno protiv korupcije. No, ništa se nije uradilo. Čisti deklerativni stavovi, no stvari pomalo izlaze na čistac, i vlasti će uskoro morati reći jesu li zbilja protiv korupcije'', rekao je Karić najavivši kako će ACCOUNT uskoro izaći s konkretnim slučajevima i imenima.

Dok Europska komisija upozorava na složenost korupcijske mreže i da se odvija na različitim razinama, da korupciju često koriste organizirane grupe za infiltriranje u društvo i ekonomiju te da još uvijek ne postoji nikakva evidencija predmeta korupcije na visokoj razini, političari iz BiH, građanima, ali i europskim dužnosnicima, nude samo obećanja.

Tako se set antikorupcijskih zakona, nakon što nije dobio podršku Parlamenta FBiH, ponovno vraća Vladi FBiH na doradu, nakon čega opet ide u parlamentarnu proceduru gdje će se naći u rukama onih koji se kunu u borbu protiv korupcije.

Nedostatak volje

Monitoring Strategije za borbu protiv korupcije (2009-2014.) i pripadajućeg Akcijskog plana, kojeg je proveo Transparency International Bosne i Hercegovine,pokazuje da nakon više od četiri godine od usvajanja Strategije i pred istek roka njezine primjene, od ukupnog broja planiranih mjera (81), samo je 8 mjera (9,8%) realizirano upotpunosti, 57 (70,4%) su samo djelimično realizirane, dok 16 mjera (19.8%) uopće nije realizirano.

Iz Transparency Internationala, imajući u vidu da uskoro formalno završava razdoblje primjene Strategije,upozoravaju kako ovakvi rezultati nisu nimalo zadovoljavajući.

Tek je u posljednjem izvještajnom razdoblju, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije počela zapošljavati službenike, osiguravati tehničke uvjete za funkcioniranje i poduzimati aktivnosti na ispunjavanju zakonom propisanih nadležnosti.

''Nedostatak volje drugih institucija obuhvaćenih Strategijom ogleda se u kašnjenju institucija u provedbi obaveza propisanih Strategijom, nekonzistentnosti primjene na različitim razinama vlasti, i kašnjenju od gotovo dvije godine u osiguravanju sredstava za rad Agencije. Time je sadašnja vlast pokazala da od samog usvajanja Strategije nije bilo istinske političke volje za njezinom provedbom'', kaže za Bljesak.info Ivana Korajlić glasnogovornica Transparency Internationala BiH.

Sudski procesi na najnižim razinama

Na osnovu rezultata monitoringa i izvještajakoje je Transparency International BiH objavljivao tijekom četvorogodišnjeg razdoblja na koji se Strategija odnosi, osnovni zaključak je da je propuštena prilika koja se ukazala ovim strateškim dokumentom, te da Strategija za borbu protiv korupcije 2009-2014., predstavlja još jedan u nizu dokumenata koji nisu dali rezultate usljed potpunog nedostatka volje nositelja vlasti i institucija za provođenje zakona.

Napominje kako su u posljednje dvije godine derogirani Zakon o financiranju poltičkih stranaka, Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama, na način da smanje mogućnost detektiranja bilo kakvih zloupotreba i omoguće strankama i javnim dužnosnicima da se potpuno legalno nalaze u sukobu interesa ili zloupotrebljavaju proračunska sredstva. Nedostatak volje vlasti u BiH za borbu protiv korupcije primijetan je i kroz nastojanje uništavanja zakonskog okvira usmjerenog na borbu protiv korupcije, navodi Korajlić.

''Osim toga, proecesuiranje korupcije pred sudovima i tužiteljstvima se odvija uglavnom na najnižim razinama, a i tu čak imamo neznatan broj zatvorskih kazni, dok se slučajevi na najvišim razinama zaobilaze uslijed političkih pritisaka na rad pravosuđa'', kaže Korajlić za Bljesak.

Kazna manja od plijena

Urednica Centra za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva, Renata Radić-Dragić, kaže kako se u najboljoj varijanti za korupciju dobije mala kazna koja se poslije preinači u novčanu koja je puno manja od dobivene koristi.

''Nedavno je Ministarstvo sigurnosti BIH objavilo informaciju da zaposlenici u javnoj upravi za novac dojavljuju informacije kriminalcima. To je stvarno zabrinjavajuće. Zabrinjavajuće je i da nema velikih kazni za korupciju zbog čega se stječe dojam da je korupcija isplativa. Vi ne možete pronaći puno osoba osuđenih za koruptivne radnje. I kada dođe netko pred sud odjednom nema orginalnih dokaza koji trebaju biti dostavljeni iz institucija iz koje dolazi optuženi.I ako kojim slučajem netko bude osuđen tu su zakoni o pomilovanju, koji omogućavaju da se pomiluje veliki broj ljudi. Dakle, sve ono što je pravosuđe radilo godinama, potrošio se novac za istrage, suđenje, predsjednici, odnosno političari, u jednom potezi brišu'', kaže Radić-Dragić.

Da su tužiteljstva nejaka i da se veliki broj slučajeva korupcije zagubi upravo u pravosuđu tvrdi i Karić iz antikorupcijske mreže ACCOUNT.

''Prošle je godine Ministarstvo unutarnjih poslova Tuzlanske županije uputilo tužiteljstvu u toj županiji 54 slučaja korupcije. No, tužiteljstvo nije pokrenulo niti jedan proces'', iznio je Karić zastrašujući podatak dodavši kako se onda malo toga može očekivati od građana koji su svjesni da sustav štiti korupciju.

Zarobljeni u privatnim interesima

I Korajlić upozorava na ogromno nezadovoljstvo građana koje je i iskazano posljednjih dana, a koje je najviše generirano sveprisutnom korupcijom koja ugrožava osnovna ljudska prava.

''Naše institucije, pa i cijela država,su zarobljeni pojedinačnim interesima vlastodržaca i privatnim interesima ljudi bliskim njima. Sustav vrijednosti je odavno urušen, a ono što bitrebalo biti pravilo, kao što su savjestan rad u službi, poštivanje zakona itd., sada se više gleda kao izuzetak koji nas iznenađuje. Zbog toga povjerenje građana u sustav i njegove institucije gotovo da i ne postoji, rijetko se odluče prijaviti korupciju, već radije iz straha od posljedica se prilagođavaju sustavu, i samim tim se smanjuje mogućnost detektiranja pojedinačnih oblika korupcije, dok je korupcija na najvišim razinama postala već toliko transparentna jer se visoki dužnosnici ne boje posljedica pošto ih u praksi nema da građani svaki dan gledaju u medijima kako se milijuni zloupotrebljavaju u privatne svrhe i to postaje normalno'', kaže Koraljić.

Činjenica je i da bi i građani trebali pojačati svoju ulogu u borbi protiv korupcije. No, u tome ih uvelike sprječava to što se još uvijek osjećaju nezaštićenima i ugroženima ako bi prijavili nekoga za korupciju.

Nezaštićeni građani i (ne)moćni mediji

Iako je u Službeniom glasniku BiH objavljen je prvi europski zakon o zaštiti zviždača, koji uvodi nadležnu državnu instituciju za dodjelu statusa i zaštitu uzbunjivača u predsudskom postupku, mali broj građana se odlučuje na prijavu korupcije.

Karić iz antikorupcijske mreže ACCOUNT ističe kako je glavni problem upravo to što građani nisu zaštićeni kad prijave korupciju.

Iako se medijima pridaje značajna uloga u borbi protiv korupcije, osim iznošenja istine o kriminalnim radnjama, mediji ne mogu učiniti ništa više.

Urednica Radić-Dragić, u razgovoru za Bljesak.info ističe kako ipak mediji mogu puno toga učiniti ako žele.

''Naravno da se ne može ništa postići ako smo mi samo preosnici informacija „on je rekao, ovaj je dodao, onaj je istakao“.. ali ako prozivamo odgovorne, tražimo krivce, zahtjevamo odgovore, korupcija ne može proći nezapaženo'', kaže Radić-Dragić za Bljesak.

CIN je, ističe Radić-Dragić naviše pratio korupciju u javnom sektoru budući da je tamo i najviše novca, novca svih nas građana a o kojem odlučuju predstavnici zakonodavne i izvršne vlasti.

Jaz između politike i zakona

''Pronašli smo brojne zloupotrebe kod trošenja proračunsmog novca. Od podijela grantova, poticaja, tekućih rezervi. Javni novac završava u privatnim džepovima.Pogledajte imovinu pojedinaca koji su već godinama u vlasti vidjet ćemo ogroman nesrazmjer između njihovih prihoda i imovini. Koliko god da oni imaju visoke plaće i ostale dodatne na plaće ipak je teško poštenim radom steći nekretnine vrijedne milione'', navodi urednica CIN-a.

Ističe kako u javnoj upravi nisu svi profesionalci koji bi upozoravali na zloupotrebe jer se u javnoj upravi posao dobiva preko štela, stranaka, rodbinskih veza.

Europska unija, koja je pomogla vlastima u BiH u pravljenju antikorupcijske strategije, upozorava da je korupcija i dalje vrlo ozbiljan problem naše zemlje te da je prisutna u svim javnim upravama u BiH.

''Vladine inicijative na borbi protiv korupcije velikim dijelom su nedjelotvorne. Iako generalno postoje zakonski i institucionalni okviri za borbu protiv korupcije, postoji jaz između proklamiranih politika i usvojenih zakona i stvarnog rada koji poduzimaju institucije, kao i nedostatak primjene i provođenja'', navodi Delegacija EU u BiH.

Državna agencija koju koči država

Iako su mnoge oči uprte u Agenciju za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, ona ne može puno toga uraditi budući da se radi samo o analizama i upozorenjima na kojima Agencija radi.

Problemi s kojima se Agencija susretala od samog početka, negativno su se odrazili na razinu primjenespomenute Strategije, a nedavno usvojenim izmjenama Zakona o sukobu interesa BiH, predviđen je i rad ureda Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa pri Agenciji.

Time je Agencija dobila obveze iz oblasti sukoba interesa i zadatak da preuzme osam zaposlenih iz Odjela za sukob interesa Središnjeg izbornog povjerenstva BiH. No, nedostatak volje drugih institucija obuhvaćenih Strategijom ogleda se u kašnjenju u provedbi obaveza propisanih Strategijom kao i kašnjenju od gotovo dvije godine u osiguranju sredstava za rad Agencije. Time je vlast pokazala da od samog usvajanja Strategije nije bilo istinske političke volje za njezinom provedbom.

I dok će neki reći kako se u priči o korupciji sve zna, a ništa ne može uraditi, brojčanik s početka priče ne prestaje gomilati sramotne brojke. Svakom sekundom korupcija iz ionako ispražnjenih džepova građana BiH uzima 47 KM. I ne prestaje.