Lagumdžija: BiH treba novi poticaj na europskom putu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nakon dvodnevnog boravka u Bruxellesu mnogo sam veći optimist kada se radi o sastanku Vijeća za vanjsku politiku Europske unije (EU) koji treba uslijediti sredinom mjeseca travnja, istaknuo je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija u izjavi za Agenciju Fena, danoj po povratku u Sarajevo.

Najavio je, istovremeno, da će ovog vikenda u Ateni biti upriličen jedan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova, gdje će domaćin biti predsjedavajući EU-a, grčki ministar vanjskih poslova Evangelos Venizelos.

Rezimirajući utiske sa susreta s brojnim europskim dužnosnicima, Lagumdžija je podsjetio da im je prenio uvjeravanja odnosno stavove za koje se i ranije zalagao u kontaktima s kolegama - ministrima vanjskih poslova EU-a, a koji podrazumijevaju da političke procese kao što je presuda "Sejdić i Finci" i njena implementacija, odnosno daljnje ustavne reforme u BiH treba odvojiti od onoga što su tehnički problemi u provedbi bh. obaveza prema EU.

Dodao je da se radi o reformama koji se tiču ekonomskih socijalnih pitanja i vladavine prava u BiH, a, prije svega, poglavlja 23. i 24. radi omogućavanja efikasnije borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Lagumdžija je naglasio da je sastanak u Bruxellesu bio dobra prilika za razmjenu mišljenja o nužnosti uspostave i osmišljavanja novog pristupa EU prema BiH te za dobivanje podrške na tom planu, uz ocjenu da je novi pristup potreban i BiH i EU

Podcrtao je da bi novi pristup EU, naročito u ovo predizborno vrijeme u BiH trebao otvoriti neku vrstu natjecanja u rješavanju problema, a ne u opisivanju, blokiranju i novim opstrukcijama.

''Smatram da sam u značajnoj mjeri uspio objasniti inicijativu i argumentirati potrebu za novim pristupom, prije svega, u segmentu koji se tiče ubrzanih reformi u domenu borbe protiv korupcije i rješavanja stvarnih problema građana, koji se tiču ekonomskih i socijalnih reformi'', pojasnio je Lagumdžija, navodeći da pritom ne treba izgubiti iz vida "domaću zadaću" koja proističe iz pregovora s EU-om.

Precizirao je da su tehnički pregovori s EU-om već četiri godine praktično blokirani, a time i uvođenje europskih standarda u BiH, te da je sada prilika da se ti procesi otkoče i "napadnu" problemi u sklopu tri spomenuta segmenta (ekonomske i socijalne reforme i borba protiv korupcije) zbog kojih je nezadovoljan najveći broj ljudi širom BiH.

Stoga je BiH, smatra Lagumdžija, neophodan novi poticaj od EU-a kako bi njeni građani stekli uvjerenje u mogućnost jedne nove europske perspektive, te se otvorio prostor za natjecanje domaćih političara na tom planu.

''Ono što mi je posebno važno je činjenica da sam prihvatio poziv grčkog ministra vanjskih poslova Evangelosa Vanizelosa na ministarsku konferenciju EU-zapadni Balkan, koja bi se u maju trebala održati u Solunu, a na kojoj bi se raspravljalo o EU i perspektivama zemalja zapadnog Balkana, s posebnim osvrtom na BiH'', kazao je šef bh. diplomacije.

Izrazio je očekivanje da će sastanak ministara vanjskih poslova EU-a sredinom aprila rezultirati dobrim vijestima za BiH, te da će se početkom maja u Solunu otvoriti jedna ozbiljnija perspektiva za cijelu regiju, a posebno za BiH i da će se promovirati što je moguće više konkretna pomoć, a sve u funkciji pripreme jednog skupa koji se planira sa Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) sredinom svibnja kada će BiH biti u prilici prezentirati vlastite ekonomske potencijale.

''Vjerujem da će to biti novi poticaj da se o BiH čuje u ljepšem svijetlu i da bh. građanima otvorimo novu nadu, a ne samo da ih plašimo starim bitkama'', zaključio je ministar Lagumdžija u izjavi za Fenu.

Tijekom dvodnevnog boravka u Bruxellesu, Lagumdžija je imao odvojene bilateralne sastanke s ministrima vanjskih poslova Grčke Evangelosom Venizelosom, Italije Federicom Mogherinijem i SR Njemačke Frankom Walterom Steinmeierom.

Također, ministar Lagumdžija se sastao s ministrima vanjskih poslova Finske Errkijem Tuomiojom, Belgije Dydierom Reindersom, Nizozemske Fransom Timmermansom, Bugarske Kristianom Vigeninom, Turske Ahmetom Davutogluom i Kanade Johnom Bairdom.

Među ostalim, Lagumdžija se u Bruxellesu sastao i sa generalnim sekretarom Ujedinjenih naroda Ban Ki Moonom i generalnim sekretarom Vijeća Eerope Thorbjørnom Jaglandom.