Lakoća poslovanja: Od 189 zemalja, BiH na 131. mjestu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim je u Europi'', govori za Bljesak.info Elma Lizde, ispred članice Gospodarske komore HNŽ, firme TIPS d.o.o. Mostar o poslovnoj klimi i opterećenju rada u našoj zemlji.

Trenutno stanje, po njezinom mišljenju, nije najpogodnije za pozitivnu poslovnu klimu, a najnovije zakonske izmjene koje su se dogodile u okviru reformske agende, odražavaju se više destimulirajuće na rast gospodarskog prosperiteta.

Najmanje konkurentna zemalja na Balkanu

''Svjesni smo da su neophodne reformske izmjene, kao dio našeg puta ka EU, ali usporedo država mora osigurati i određene stimulacije i olakšice, te provesti mjere koje idu u pravcu poboljšanja gospodarskog okruženja. Potrebno je mijenjati poslovnu klimu, krenuvši od prekomjernih administrativnih prepreka, sa kojima se poslodavci redovno susreću. Loš poslovni ambijent, ne samo da negativno utječe na redovno poslovanje, već je i velika kočnica za priliv stranih investicija. Nažalost, BiH je i dalje najmanje konkurentna zemalja na Balkanu, trenutno je na 107 mjestu okruženja kada je u pitanju globalna konkurentnost'', objašnjava Lizde.

Konkurentnost zahtijeva praćenje najnovijih i inovativnih poslovnih rješenja, tehnološku spremnost, dok se naša zemlja još uvijek bori sa preprekama, koje su u razvijenom svijetu odavno nepoznanica. Toga su svjesni i u Udruženju poslodavaca koje je prošlog tjedna obilježilo 15 godina postojanja. Prilikom proslave, premijer Federacije BiH Fadil Novalić, istaknuo je kako ovo udruženje predstavlja najveći korektiv onoga što radi Vlada FBiH, s čime se slaže i predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović koji je naglasio da, iako daju punu potporu Reformskoj agendi i da su spremni podnijeti dio tereta reformi, ne mogu sami.

''Upozoravamo da teret reformi ne može pasti isključivo i samo na teret poslodavaca i njihovih radnika, što je nažalost do sada bio slučaj. Stvaranje stimulativnog poslovnog ambijenta zahtijeva kreiranje uvjeta za sustavne zakone i rasterećenje gospodarstva od brojnih nameta. Neophodno je da Vlada kroz fiskalnu politiku, naravno u suradnji sa socijalnim partnerima, nađe način da olakša rad onim poduzetnicima koji uspješno privređuju i ispunjavaju svoje obaveze prema državi i zaposlenima“, rekao je Smailbegović.

Jedan od problema ekonomije u BiH jesu i porezna opterećenja koja trebaju poticati rast kompanija, tako da radnici imaju veća primanja, a kompanije veće troškove. Na taj način će stanovništvo imati bolju kupovnu moć, a čitava ekonomija bi postala konkurentnija, smatra i Branimir Muidža, predsjednika Upravnog odbora Vijeća stranih investitora u BiH i direktor Tvornice cementa Kakanj.

BiH puna potencijala

U Vijeću stranih investitora, kako kaže Muidža, 19 posto članica kaže da je poslovna klima u BiH umjereno zadovoljavajuća, 71 posto članica smatra da je poslovni ambijent u BiH vrlo nepredvidiv. Za bolji poslovni ambijent, po njegovom mišljenju, prioriteti su vladavina prava, reforma obrazovanja, pravna reforma, poticaji za investicije i zapošljavanje i bolji porezni postav.

''Trebamo graditi optimizam na činjenici da 70 posto naših članica planira reinvestirati svoju dobit u BiH u sljedeće dvije godine, a 80 posto planira novo zapošljavanje'', kaže Muidža.

Pozitivno je da nijedan ozbiljan investitor kako domaći tako i strani nije izgubio svoj kapital u BiH, dodaje on. BiH je puna potencijala i prilika koje treba iskoristiti.

''Reforma se treba fokusirati na proširivanju porezne baze, smanjenje sive ekonomije i poreznog opterećenja na rad i investicije. Trenutno Reformska agenda ne potiče smanjenje poreza u realnom sektoru, a ukinuli su se određeni poticaji za reinvestiranje i dobiti za poticanje izvoza. Očekujemo da će se vlasti okrenuti na izvorne smjernice u Reformskoj agendi, a to je da se smanje opterećenja na rad i investicije,“ istaknuo je Muidža, te naglasio da je država jaka koliko i njezino gospodarstvo.

Da je potrebno dati prioritet mjerama koje potiču produktivnost rada, te osigurati značajnija ulaganja u ljudski kapital, tehnologiju i nfrastrukturu slaže se i Lizde i naglašava kako je ključno usmjeriti mjere ekonomske politike ka povećanju produktivnosti, što će povećati konkurentnost domaćeg gospodarstva i stvoriti uvjete za rast zaposlenosti.

''Poslodavci plaćaju velike poreze na plaću, te su u isto vrijeme opterećeni mnogobrojnim parafiskalnim nametima. Novi Zakon o doprinosima donosi smanjenje ukupne stope doprinosa na plaću sa 41.50 posto na 33.00 posto, što jest pozitivna stvar, ali ako uzmemo u obzir da je istovremeno proširena osnovica za obračun doprinosa, jer se predviđa oporezivanje naknade za topli obrok, prijevoz i regres, trošak prema zaposlenom za poslodavca će biti veći u ukupnom iznosu. Pored nameta, tu su i administrativne prepreke, nedorečenost zakona, korupcija, neusklađenost tržišta rada i obrazovnog sustava, itd . Naša zemlja je, prema lakoći poslovanja, od 189 zemalja, rangirana na 131. mjestu'', ističe Lize i dodaje kako se ipak nada da će reformske izmjene ići u korist poslodavcima i osigurati bolje i efikasnije poslovanje u ovoj zemlji.