Može li BiH imati koristi od formiranja ''Europske političke zajednice''?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Spuštanje standarda za dozvole pristupanja državama Europske unije - nije moguće, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron. Predložio je formiranje Europske političke zajednice, koja bi omogućila suradnju EU s drugim europskim zajednicama koje nisu članice, a htjele bi to postati. Je li formiranje ovakve zajednice realno i kako bi moglo uticati na Bosnu i Hercegovinu?

Uzimajući u obzir žurnu situaciju u Ukrajini i drugim državama koje imaju namjeru ući u Europsku uniju, francuski predsjednik je pozvao na stvaranje "Europske političke zajednice", prenosi BHRT.

"Ukrajina je zbog svoje borbe i hrabrosti već članica Europe, naše obitelji i Unije. Ali čak i kad bi joj sutra dali kandidatski status, proces je počeo i nadam se da idemo prema pristupanju. Također svi znamo da bi proces pristupanja mogao potrajati nekoliko godina, zapravo bi vjerojatno trajao nekoliko decenija", rekao je Macron.

"Mislim da nije potrebno desetljeće da bi Ukrajina postala članica EU. Možda najsvježiji primjeri ili primjer koji je nama nekako i najbliži, to su Bugarska i Rumunjska, koje su bile članice istočnog bloka, koje su postale punopravne članice EU i NATO, jer članstvo u EU prije svega je stvar političke volje", navodi Zijad Bećirović iz Međunarodnog instituta IFIMES.

Političke volje u Bosni i Hercegovini za sada nema, a kakve bi koristi ona mogla imati od formiranja europske zajednice?

"Sasvim je sigurno da bi dobila u tom smislu što bi se pokazalo da je politički prihvatila da ostane i dalje na putu u EU. Ali ono što se traži za ulazak u članstvo u EU ostaje i čak postaje još strožje, jer ovo je neka zamjena za one koji još nisu spremni da uđu u EU, da bi ostali u eUropskoj priči", ističe politički analitičar Miloš Šolaja.

"Izjava francuskog predsjednika je dosta maglovita, dakle on predlaže neki novi koncept o kojem ne znamo zapravo ništa, osim neke vrste uvjetno rečeno, pridruženog partnerstva. Treba vidjeti šta to znači, ali ja mislim da u ovome trenutku nije izvjesno da bi većina unutar EU bila raspoložena razgovarati a kamoli prihvatiti taj koncept, dakle članstva prve klase, odnosno kandidatskog statusa druge klase", kaže novinar Ranko Mavrak.

Postoje i druge tendencije unutar Europske unije, a one su svedene na ono što je slovenski predsjednik Borut Pahor izjavio tijekom boravka u Sarajevu. On smatra kako bi zemljama poput Bosne i Hercegovine bilo dobro dati kandidatski status, pa onda inzistirati na tomu da se ispunjavaju kriteriji koje je Europska komisija ranije postavila. A stajalište EK je da se 14 prioriteta moraju realizirati kako bismo govorili o punom kandidatskom statusu uz minimalan uvjet, a to su usvajanje tri zakona: Zakon o VSTV-u, Zakon o sukobu interesa i Zakon o javnim nabavama.

"Mislim da ukoliko bismo usvojili ta tri zakona, onda bismo mogli očekivati i status kandidata, bez ispunjavanja prioriteta jer je zaista teško ispuniti svih 14 prioriteta koji smo mi dobili iz mišljenja EK", naglašava Haris Plakalo, generalni sekretar EU pokreta.

Da bi BiH ostala u europskoj priči, potrebno je da oni koji u BiH donose i provode odluke, sami naprave korak i pokažu zainteresiranost te da se klasificiraju kao kredibilan partner EU, a to se do danas nije dogodilo i, prema svemu sudeći, neće ni uskoro.