Može li Rusija ubrzati ulazak BIH u europsku obitelj?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na dio političara u Bosni i Hercegovini ohrabrujuće su djelovali signali i izjave europskih dužnosnika, poput njemačkog kancelara, da se treba aktivno raditi na prijemu Zapadnog Balkana u Europsku uniju. Mnogi su i mišljenja da bi se zaoštravanje odnosa na relaciji Rusija-Europska unija moglo prenijeti i na trusno tlo Zapadnog Balkana. U takvoj situaciji možda leži šansa za ubrzani prijem naše zemlje u europsku obitelj. Uz mnogo želja, ipak nedostaje jasna odluka Unije da je spremna na to.

U startu dva problema; nepostojanje jedinstvenog stava ključnih političkih aktera u našoj zemlji o tom putu i nedostatak konkretnih poteza čelnika Europske unije. Bez zajedničkog stava, ali sa mnoštvo želja. Za neke ovo je povijesnih trenutaka za ubrzano sticanje kandidatskog statusa. A da bi se želje konkretizirale potrebno je krenuti od usvajanja zakona s liste prioriteta, na koje se čeka godinama i to; Zakon o sukobu interesa, o javnim nabavkama i VSTV-u, prenosi BHRT.

"Zato smo predložili da se na ovoj sjednici odmah formira radno tijelo predstavnika svih klubova u Zastupničkom domu koji će se usuglasiti o dva, od ta tri zakona, jer jedan je već u domu naroda gdje sjedi i umire već mjesecima, da u narednih nekoliko dana usvojimo verzije ovih zakona koji zadovoljavaju EU", govori Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u PSBiH

Paralelno s tim, trebao bi se uputiti zahtjev za hitno odbijanje kandidatskog statusa. Mnogi apeliraju i na prijem BiH u NATO savez.

"Oduka o prijemu BiH u NATO savez je praktično sada politička odluka, a ne više ispunjavanje vojno materijalnih i drugih određenih uvjeta. Ista stvar je i s EU, mi geografski pripadamo EU, povijesno i naravno da ćemo bio dio EU prije ili kasnije", kaže Denis Zvizdić, predsjedatelj Zastupničkog doma PSBiH

Na EU put izjasnili smo se potpisivanjem sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, ali pali smo na zadaći ispunjavanja 14 ključnih prioriteta. Uz nedostatak volje, mnoga neslaganja i blokade nismo puno uradili. Sada je vrijeme za zaokret, stava je ministrica vanjskih poslova naše zemlje, koja je već uputila apel dužnosnicima EU da BiH odmah daju status kandidata.

"Cijeneći sigurnosnu situaciju i sigurnosne izazove koji postoje na Zapadnom Balkanu biti će dovoljno političke volje na strani EU da dobijemo zeleno svjetlo za kandidatski status. Neće to biti regularna procedura i neće se od nas tražiti ono što nije moguće, ali hoće u nekom narednom razdoblju", mišljenja je  Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH

Osim rasprava, konkretnog povratnog signala iz EU nema. Možda, jer pozitivnog signala nema ni u BiH, smatraju analitičari, prije svega otvorenog razgovora među parlamentarcima, ali bi trebalo oko EU statusa, jer se, navode, radi o političkoj odluci EU.

Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost iz Berlina smatra: "Onda će pored dodjele kandidatskog statusa, otvaranja pregovora sa svih šest zemlja morati donijeti odluku da se želi proširiti i da želi da te zemlje u jednom razumnom roku, od 5 do 10 godina, postanu članice EU. U ovom trenutku takve odluke nema".

Bodo Weber, analitičar i suradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina također smatra: "Bolji bi bio pristup EU da se konačno zabrine zbog ove krize i da prihvati da je njena politika prema Zapadnom Balkanu i BiH zadnjih 15 godina neozbiljna, niti strateška i da se ozbiljno prihvati i razvije stratešku politiku prema BIH".

To bi se moglo primijeniti i na domaće lidere, koji se odavno deklarativno zalažu za EU put, ali u praksi rade malo. Naredni test je ponovo u državnom parlamentu, formiranju radnog tijela, ukoliko i predstavnici iz Republike Srpske odluče sudjelovati u radu, kako bismo svi zajedno pokušali pronaći rješenje za europsku budućnost BiH.