DEI

Politizacija - najveća zapreka BiH na putu u EU

U lipnju je održan šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, a prvi nakon što je BiH dobila status kandidata.
Vijesti / BiH-EU | 06. 07. 2023. u 09:48 A. Zadro | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prema mišljenju bh. građana u istraživanjima javnog mišljenja koje Direkcija za europske integracije provodi na godišnjoj osnovi, najveća zapreka na putu u EU je politizacija procesa, rečeno je za Bljesak.info iz Direkcije.

''Dakle, što manje politizacije, a više konkretne političke volje izražene u usvojenim zakonima, strategija i drugih mjera vode ka sljedećoj stepenici na europskom putu BiH tj. otvaranju pregovora o članstvu u EU'', rekla je za Bljesak.info Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za europske integracije koja je u ime BiH predsjedala 6. sastankom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje.

Inače, u lipnju je održan šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, a prvi nakon što je BiH dobila status kandidata.

''Ovaj šesti sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje, čije se održavanje poklopilo sa pola godine od dobivanja statusa kandidata i sa 15 godina od potpisivanja SSP-a, bio je dobra prilika da se u fokus diskusije sa Europskom komisijom stave aktivnosti vezane za realizaciju 14 ključnih prioriteta kao i ostalih preporuka Komisije'', rekla je Ramljak.

Foto: DEI / Darija Ramljak, pomoćnica direktora Direkcije za europske integracije u u ime BiH predsjedala 6. sastankom Odbora za stabilizaciju i pridruživanje. 

Ubrzane aktivnosti zadnjih pola godine

Na sastanku je kaže ukazano na činjenicu da je napravljen određen broj koraka vezano za realizaciju ključnih prioriteta, te da se u zadnjih pola godine bilježe ubrzane aktivnosti.

''Među ostalim, izaslanstvo BiH je informiralo Komisiju da su u oba doma PSBiH u prvom čitanju usvojene izmjene i dopune Zakona o Ombudsmanu za ljudska prava BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH i koji je važan korak u realizaciji prioriteta broj 10. Također, preneseno je da je Vijeće ministara BiH utvrdilo prijedloge dva zakona tj. izmjene i dopune Zakona o VSTV-u, koji je prvi od četiri prioritetna zakona koje Komisija traži kako bi se ojačala vladavina prava u BiH i Prijedlog zakona o slobodnom pristupu informacijama kojim se pravi korak u ispunjavanju prioriteta vezano za osnovna prava. Isto tako naglašeno je da su poduzete aktivnosti na operacionalizaciji suradnje s EUROPOL-om i uspostavljanju suradnje sa EUROJUST-om, što je daljnji iskorak u borbi protiv organiziranog kriminala, te da je usvojeno i nekoliko značajnih strateških dokumenata. Ukazano je i na činjenicu da je i u protekloj godini bilo nekoliko važnih aktivnosti, a među kojima se ističe usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavama'', rekla je.

Na jesen prvi izvještaj nakon statusa

Govoreći o tome, koliko su EK i EU zadovoljni BiH napretkom, Ramljak je rekla kako je Europska komisija je pozdravila poduzete korake, uključujući održavanje općih izbora, brzu uspostavu izvršne i zakonodavne vlasti na državnom i drugim razinama vlasti, aktivnosti u oblasti upravljanja migracijama, usvajanje cjelodržavne strategije za upravljanje javnim financijama itd.

Foto: Bljesak.info / BiH put u EU

''Istovremeno Komisija je naglasila i pozvala vlasti i institucije u BiH da poduzmu daljnje korake na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja, posebno na jačanju vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala. Daljnji napredak u vidu konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta je posebno važan, a što je i Komisija naglasila, jer na jesen očekujemo objavu izvještaja o BiH. Ovo će biti prvi izvještaj o BiH nakon dobivanja statusa kandidata u kojem će Komisija posebnu pažnju posvetiti napretku u realizaciji ključnih prioriteta'', istaknula je.

Kada će radne skupine zavrnuti rukave?

Na sastanku je istaknuto da BiH još uvijek nije napravila Program integriranja u EU.
Taj program je pojašnjavaju iz DEI-a, planski dokument koji treba da pomogne svim nadležnim razinama vlasti u BiH da na usklađen način preuzmu i provedu propise EU i druge obveze iz procesa.

''Izrada Programa integriranja je prioritet broj dva iz Mišljenja Europske komisije i obveza je BiH iz SSP-a. Izrada Programa je u tijeku, ali iako bilježimo određeno ubrzanje nakon što je Vijeće ministara BiH nedavno usvojilo određen set zaključaka, radne skupine za europske integracije nisu još privele posao kraju'', rekla je Ramljak, u nadi kako će vrlo brzo biti održan i sastanak Kolegija za europske integracije na kojem će ovo biti tema i koji bi također trebao biti poticaj radnim skupinama da zavrnu rukave i završe svoj dio posla.

Vladavina prava

U vrhu 14 ključnih prioriteta i jedan od najvažnijih elemenata vladavine prava je unaprjeđenje funkcioniranja pravosuđa, no BiH tu ima još puno za napraviti.

''Komisija je na sastanku Odbora pozdravila do sada poduzete aktivnosti, a sada fokus treba da bude na usvajanju izmjena i dopuna zakona o VSTV-u koje se tiču integriteta u Parlamentarnoj skupštini BiH kao i izrada i usvajanje potpuno novog zakona o VSTV-u te zakona o sudovima BiH'', rekla nam je Ramljak.

Foto: DEI / Online sastanak Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između EU i BiH, a prvi nakon što je BiH dobila status kandidata.

U izvještaju se spominje kako je je BiH posvećena jačanju regionalne suradnje i usuglašavanje s vanjskom politikom EU, gdje je naša država dobila pozitivne ocjene.

''Među aktivnostima koje su posebno naglašene i pozdravljenje od strane Europske komisije, a tiču se regionalne suradnje jeste uspješno jednogodišnje predsjedanje BiH EU Strategijom za jadransko-jonsku regiju. Pozitivnim je ocjenjena i sve veća stopa usklađenosti BiH sa Zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU'', rekla je Ramljak, ističući kako je među ključnim očekivanjima Komisije da BiH potpiše i ratificira tri regionalna sporazuma o mobilnosti dogovorena u Berlina u studenom 2022. godine.

To bi, kaže, predstavljalo korak ka zajedničkom regionalnom tržištu kao i važnu pripremu za sudjelovanje BiH u unutarnjem tržištu EU

Gdje je BiH najviše napredovala?

''Europska komisija je ta koja ocjenjuje je li napravljen napredak i kada je određeni prioritet realiziran u dovoljnoj mjeri. Ovaj napredak Komisija prati na godišnjoj osnovi i svoje ocjene objavljuje u izvještaju o zemlji. Bilo je dosta aktivnosti i na državnoj razini kao i ostalim nadležnim razinama vlasti. Poseban fokus je naravno na političkom kriteriju, jer je on srž 14 ključnih prioriteta, ali je bio dosta aktivnosti i u ekonomskom kriteriju i ostalih 33 poglavlja. Npr. usvojena je cjelodržavna strategija za upravljanje javnim financijama koja je bila jedan od preduvjeta za dobijenje proračunske podrške, a koju smo prvi put dobili ove godine u vidu energetskog paketa pomoći vrijednog 70 milijuna eura. Zatim pravovremeno je usvojen Proračun institucija BiH za 2023. godinu, urađen je probni popis poljoprivrede, usvojeni su Strategija prilagođavanja klimatskim promjenama i niskoemisijskog razvoja BiH itd'', kaže Ramljak.

Istaknula je da je bitno iskoristiti vrijeme koje je pred nama do objave novog izvještaja i napraviti još konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta i svih ostalih preporuka Komisije, a kako bi ocjene Komisije bile što bolje i izvještaj što pozitivniji.

''Jer što vlasti i institucije u BiH daju više konkretnih argumenata Komisiji to možemo očekivati da ćemo se i brže kretati ka sljedećoj fazi procesa'', smatra.

No BiH ima puno posla. Zadaće su brojne u svim sektorima.

''U ovom trenutku fokus je na unaprjeđenju funkcioniranja pravosuđa, posebno kroz usvajanje novog zakonodavstva o VSTV-u i sudovima BiH u skladu sa europskim standardima, te napredak u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala kroz usvajanje novog zakona o sukobu interesa na državnoj razini. U vrhu prioriteta je upravljanje granicama, migracijama i azilom, uspostava nacionalnog preventivnog mehanizam protiv mučenja i zlostavljanja, jamčenje slobode izražavanja i medija kao i zaštita novinara, te usvajanje Programa integriranja BiH u EU'', rekla je Ramljak o očekivanjima i zadaćama koje naša država mora ispuniti.

Foto: Bljesak.info / BiH put u EU

14 uvjeta nije nestalo

Europska komisija je tih 14 prioritetnih uvjeta stavila pred našu zemlju 2019. godine, a BiH je zemlja koja najduže čeka dobivanje kandidatskog statusa za ulazak u EU u odnosu na zemlje u regiji.

Podsjetimo, Vijeće Europske unije na prijedlog Europske komisije 15. prosinca prošle godine Bosni i Hercegovini dodijelilo je status kandidata za članstvo u Uniji, iako BiH nije ispunila gotovo ni jedan od 14 uvjeta koje joj je EK postavila još 2019. u Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU.

No, to ne znači da je 14 uvjeta EK nestalo. Oni su, naime, samo prebačeni iza dobivanja statusa kandidata, kao uvjet za otpočinjanje pregovora s EU. Iako u BiH ne postoji ni jedna stranka koja se protivi ispunjavanju tih uvjeta, bar deklarativno, u stvarnosti BiH se ne miče s mjesta.

Brzo formrianje vlasti pozdravljeno je na posljednjem sastanku, a vlasti će morati prionuti na posao kako bi ostvarili ono što je ključni cilj već potpisanih koalicijskih sporazuma i njihovih predizbornih programa- napredak u ispunjavanju 14 kriterija iz Mišljenja EK, kako bi tek onda zemlja mogla otpočeti pregovore o članstvu.

Važna 4 područja

Mišljenju Europske komisije o zahtjevu BiH za otvaranje pregovora o pristupanju objavljeno sad već davne 2019. godine sadrži 14 preporuka podijeljenih u 4 područja i to: demokracija, vladavina prava, temeljna ljudska prava i javna uprava.

Među uvjetima su se našli npr. izmjene Izbornog zakona BiH, izmjene Ustava BiH kako bi se provela presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu ''Sejdić i Finci protiv BiH'', te kako bi se za Predsjedništvo i Dom naroda Parlamentarne Skupštine BiH mogli kandidirati i pripadnici ostalih naroda, a ne samo konstitutivni, zatim reforma Ustavnog suda BiH koja bi trebala riješiti i pitanje stranih sudaca, oko kojih se trenutno oštre politička koplja.
Ekonomski uvjeti odnose se na primjerice depolitizaciju i restrukturiranje javnih poduzeća i osiguravanje transparentnosti procesa privatizacije, a nedavno je Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler rekao kako imamo još više od 500 poduzeća u javnom vlasništvu koja datiraju još iz socijalizma, koji predstavljaju pravi teret za proračune, crpe proračun i proračunske resurse, i dalje su pod upravom političkih subjekata.

Od BiH se traži (privremeno) i prenošenje ovlaštenja s nižih razina vlasti na više, formiranje Vrhovnog suda na razini BiH, ukidanje ili reduciranje entitetskog i nacionalnog veta ili ukidanje Ureda međunarodnoga visokog predstavnika (OHR), što je opet uvjetovano rješavanjem pitanja državne i vojne imovine.

Jedan od uvjeta je i ''poduzimanje konkretnih koraka na unaprjeđenju okruženja pogodnog za pomirenje kako bi se prevladalo naslijeđe rata''.

 

Kopirati
Drag cursor here to close