Ne zna se broj onih koji rade, ni onih koji bježe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na dan 31.ožujka 2015. u Bosni i Hercegovini je bilo 546.779 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je manji za 3.316 osobe ili 0,60%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, njih 278.279 ili 50,89% su žene.

Posljednji je to službeni izvještaj Agencije za rad i zapošljavanje BiH objavljen pred Praznik rada. Dakle, na papirima, u BiH, koja prema nekim procjenama ima 3,8 milijuna ljudi, nema previše onih koji bi s razlogom proslavili ovaj praznik.

Statistika se hvali

Službena statistika se hvali kako se nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 2.124 osoba (0,54%) u Republici Srpskoj za 1.036 osoba (0,72%) i u Brčko distriktu BiH za 156 osobu (1,25%). No, ne znači to da su ljudi, pretovreni u brojke, pronašli posao. Naime, od ukupno 15.327 osoba koje su u ožujku brisane s evidencija službi zapošljavanja, njih 9.255 je zaposleno s evidencija službi zapošljavanja.

No, BiH šeprtljava u puno poslova koje radi, osim što ne zna stvari broj stanovnika, ne zna i stvaran broj nezaposlenih, a rad na crno uz prijavu na biro, česta je pojava jer mnogim poslodavcima, a nerijetko i radnicima, odgovara da ostaju neprijavljeni.

Prema procjenama Agencija za statistiku, u 2013. godini u BiH je bilo zaposleno 822 tisuće ljudi dok ih je 311.000 bilo bez posla. Isti podaci govore kako je 2013. godine neaktivno bilo 1.465.000 ljudi. Pojašnjeno je kako su neaktivne osobe one koje imaju 15 i više godina i koje u vrijeme istraživanja ''nisu poduzimale nikakve radnje u cilju traženja posla, kao i osobe koje nisu spremne početi raditi u sljedeća dva tjedna, ako bi im posao bio ponuđen''. Radno sposobnog stanovništva, prema tim podacima, bilo je 1.133.000.

Ima tko raditi, ali nema što

Dakle, službene brojke mogle bi se protumačiti riječima da u BiH ima tko raditi, ali nema što. No, s druge strane, jasno je kako se među brojkama nezaposlenih krije veliki broj onih koji rade, a na zavodima za zapošljavanje su samo radi zdravstvenog osiguranja.

Amir Spaho čelnik Udruženja nezaposlenih u BiH kaže kako je teško procijeniti stvarni broj nezaposlenih. Razlog tomu je spomenuti rad na crno uz prijavu na zavod za zapošljavanje.

''Isto tako, imamo dosta studenata koji rade na crno, najviše u trgovačko-transportnom sektoru, zatim imamo veliku masu koja radi na ugovor o djelu, to nam je potvrdio Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo, koji je provjerom skinuo s evidencije nezaposlenih preko 6.000 osoba. Kad to usporedimo s ukupnim brojem na evidenciji nezaposlenih u Kantonu Sarajevo dođemo do postotka od 10%+ svih prijavljenih na evidenciju nezaposlenih u županiji. Takvu sliku možemo sigurno vidjeti i u drugim kantonima i regijama u BiH'', rekao je Spaho za Bljesak.info.

I država se slaže da službene brojke, zbog kojih BiH završava na crnim listama i koji još više srozavaju ugled, nisu točne.

Netočne brojke

Iako Agencija za rad i zapošljavanje BiH objavljuje crne brojke svaki mjesec, direktor spomenute agencije Adnan Delić na konferenciji o nezaposlenosti u BiH održanoj krajem studenog prošle godine u Sarajevu, rekao je kako navodi da u BiH postoji 500.000 nezaposlenih nisu točni te da je riječ o najviše 320.000 ljudi.

''Anketa o radnoj snazi, koja je jedina relevantna u svim zemljama EU i svim razvijenim zemljama, govori da u BiH ima 27,5 posto nezaposlenih, ustvari oko 300.000 do 320.000 ljudi. To govore Svjetska banka i ozbiljne međunarodne institucije. Siguran sam i odgovorno tvrdim da u BiH nema više od 320 tisuća nezaposlenih'', rekao je Delić i dodao kako je snažnom i sveobuhvatnom reformom moguće povećati broj radnih mjesta u BiH.

Istaknuo je kako se jakom reformom koja će biti urađena na znanstvenoj osnovi može se doći u situaciju povećanja radnih mjesta i većeg zapošljavanja.

''Pretpostavlja se, a i neke statistike govore, da u “sivoj ekonomiji” u BiH radi više od 200.000 ljudi. Stručnom analizom bi se moglo doći do prihvatljive cijene rada za poslodavce u BiH da bi ljudi u sivoj ekonomiji ušli u legalne tokove tržište rada'', rekao je Delić.

I u Udruženju nezaposlenih u BiH smatraju kako se, iako je problem nezaposlenosti jako kompleksan, može riješiti.

Tapkanje u mjestu

''To je dugogodišnji proces. Tko drugačije tvrdi, ne govori istinu. Da bismo počeli rješavati taj problem potrebne su reforme na tržištu rada, puno veća sredstva u poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja. Zatim reforme u obrazovnom sustavu, jer po tom pitanju tapkamo u mjestu zadnjih 20 godina. Iz godine u godinu proizvodimo generacije koje nemaju mjesto na domaćem tržištu rada. Potrebno je omogućiti besplatnu prekvalifikaciju za odrasle osobe'', kaže predsjednik Udruge.

Pored toga, navodi, potrebno je sustavno rješavanje korupcije, kako bi tržište rada bilo stabilno te što hitnije početi rješavati problem privatizacije i poništiti sve štetne ugovore te vratiti u Državno vlasništvo sva poduzeća koja su opljačkana i zatvorena.

''Najbitnije je rasteretiti doprinose na rad, jer su trenutno među najvećim u Europi, kad bismo našli način da spustimo doprinose sa 68% od neto plaće na 33%, ugušili bi crno tržište rada, te omogućili sigurnost svima koji su radili na crno jer bi se većina poslodavaca odlučila na prijavu radnika. To bi malo poljuljalo fondove, međutim vremenom bi se i to riješilo, zbog novih prijava radnika i plaćanja doprinosa što je do sada radio zavod za zapošljavanje'', rekao je za Bljesak.info Spaho i dodao da, ukoliko se navedeno ne počne rješavati u što skorije vrijeme, onda će se politička elita ''početi baviti spinovima i bacanjem vrućeg krumpira iz entiteta u entitet''.

Rješenja ima?

Vlast pak tvrdi kako ima rješenja, pa je na ovotjednoj konferenciji pod nazivom Borba protiv sive ekonomije, predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić rekao kako je BiH daleko od standarda efikasne ekonomije.

''Vlada na čijem sam čelu bit će predana borbi protiv sive ekonomije i koristim priliku da naglasim da ćemo imati nultu toleranciju na sve njene pojavne oblike. Nadamo se podršci privrede, javnosti i međunarodnih institucija i pozivamo vas da pružite podršku Ministarstvu financija i trezora BiH, koje će izraditi plan kojim ćemo Bosnu i Hercegovinu vratiti među uređene zemlje'', rekao je Zvizdić uvodnom govoru.

Prilikom otvaranja spomenute konferencije, predsjednik odbora direktora Vijeća stranih investitora BiH Branimir Muidža rekao je kako je ''borba protiv sive ekonomije je ustvari borba za ekonomiju''.

Krivi se politika

I dok se s jedne strane krivi vlast, koja je o sebi stvorila sliku nerealnih obećivača, s druge strane, neki krivce vide i u onima koji traže posao.

Tako je Njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung u bh javnosti digao prašinu objavivši početkom 2014. godine članak o bh. mladeži "koja ima nerealna očekivanja, traži posao ali ne i rad i da su i sami krivi za mizeriju u kojoj žive".

Dok se krivnja svaljuje s jednih na druge, mnogi u BiH, u kojoj je prema navodima Svjetske banke, 58 posto mladih između 15 i 24 godine nezaposleno, ne vide svoju budućnost. No, ni broj onih koji spas i posao traže preko granice, kao ni broj onih koji stvarno nemaju posao, država neće saznati.