Ni plana EU puta, ni reformi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Od Europske unije daleko su bh. građani. 14 preporuka koje je Europska komisija zadala našim vlastima preteška su zadaća, za koju su unaprijed znali da prolaznu ocjenu neće dobiti. No, svaku priliku koriste da uvjeravaju javnost da je zemlja na korak do kandidatskog statusa. Istina je potpuno drugačija.

“Svi političari u parlamentu su za EU integracije, nitko nije protiv. Možda da ih testiramo do kraja godine je li to baš tako?”, kaže Nikola Lovrinović, predsjedavajući Zajedničke komisije za Europske integracije.

Na testu pali. Ni plana puta, ni zakona, a promjene minimalne. Izbori u Mostaru održani, nakratko profunkcionirao i Parlamentarni odbor za pridruživanje, ukinuta smrtna kazna iz Ustava RS-a i usvojena Revidirana strategija za ratne zločine -  i to je sve.

Kriminal i korupcija, javna uprava pod utjecajem politike

I dalje smo u  redu za čekanje, bez EU standarda u izbornom procesu, na vrhu ljestvica po stopi kriminala i korupcije, u kojem je javna uprava pod utjecajem politike, a reforma pravosuđa teren za politička prepucavanja.

“Onda je to sveobuhvatna reforma pravosuđa, nikakvi segmenti kao sistem. Prvo moramo pregovarati o poziciji VSTS-a pa tek onda usvajati neka rješenja. Sudsko i tužiteljsko vijeće je mimo ustava formiran na nivo BIH”, tvrdi Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH.

I dok uvijek primat u pregovaranju imaju političke pozicije, a ne napredak države, teško prolaze i preporuke koji će značiti kažnjavanje sukoba interesa ili recimo spriječiti korupciju u javnim nabavkama.

“Nema nikakve dileme da članovi komisije koji dolaze iz HDZ-a i SNSD-a su obesmislili Mišljenje europske komisije jer uporno odbijaju prijedloge zakona koji su iz europske agende za članstvo BiH u EU”, kaže Dženan Đonlagić, zastupnik DF-a u Zastupničkom domu BiH.

Zemlja smo koja vapi za vladavinom prava i demokracijom, a koja na stend by drži godinama izmjene Ustava. Značio bi to kraj blokada, mehanizma koji je HDZ BiH iskoristio i za opstrukciju rada ad hoc radnog tijela koje je državno Predsjedništvo formiralo radi ubrzanja ispunjavanja 14 preporuka. Jednom se sastali i nikad više.

“Razumijem predstavnike međunarodnih institucija, neko se pokušao nametnuti iz Predsjedništva BiH da bi legalizirao svoju poziciju. Mi smo jasno na to odgovorili, Željko Komšić je drugi bošnjački član Predsjedništva, s njim nema sjedanja za stolom”, kategoričan je Dragan Čović, predsjedavajući Doma naroda BiH.

Iz Brisela doneseni novi rokovi

Za isti sto, onaj briselski sjeli su članovi Predsjedništva s prvim ljudima EU. Neopravdanog optimizma po običaju nije nedostajalo, a jedino što su iz Brisela donijeli jesu novi rokovi.

“Danas je na svim sastancima naglašeno da je BiH učinila značajan iskorak u realizaciji 14 prioriteta EU i da BiH treba da nastavi da predano radi na ispunjavanju svih obaveza iz tih 14 prioriteta, ako to bude tako onda možemo očekivati kandidatski status u tijeku iduće 2021. godine”, rekao je nakon sastanka u rujnu Šefik Džaferović, tada predsjedavajući Predsjedništva BiH.

Optimizam nije potrajao do kraja godine. Selektivni pristup potrebnim reformama u praksi znači da su recimo ustavne promjene potrebne samo da bi se izbacili strani suci, ali ne i one koje vode provedbi presuda za kršenje ljudskih prava iz Strazbura.

“Naša ocjena je da Europska komisija kroz 14 svojih mišljenja vezano za dalji put BiH ka europskim integracijama sprečava upravo te integracije. Dakle, tražeći da se nešto uradi suprotno Daytonu i Ustavu BiH za nas je neprihvatljivo”, poručio je Dodik.

Oni koji godinama rade upravo suprotno Daytonu i Ustavu drže u rukama disfunkcionalnu BiH, iz koje odlaze građani u zajednicu europskih država gdje ne vlada stranačka politika pod parolom za narod, a u praksi za sebe, već vladavina prava.

Zabavljeni sami sobom u bici tko će gdje vladati za neuspjeh okrivljuju druge jer je tako lakše reći da su bh. koraci ka EU duži, a uvjeti teži nego dići ruku za reforme.