Poruke iz Mostara: BiH ulazi u prvu ligu?!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U BiH smo došli na svečani dan, kad je zemlja dobila kandidatski status. Čestitam Vam na tome. Ono što očekuje novoformiranu vlast u BiH jeste da ostave po strani sve razmirice i da krenu u ispunjavanje 14 neophodnih uvjeta kako bi BiH otvorila pregovore, što je sljedeći korak, i kako bi krenula dalje na evropskom putu'', kazao je u petak u Mostaru David McAllister, predsjednik Odbora Europskog parlamenta za vanjske poslove (AFET), prilikom susreta s upravom Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.

Poručio je kako novoformirana vlast treba ostaviti sve razmirice po strani i krenuti na ispunjavanje potrebnih uvjeta.

Kako je dodao, povod njegovog dolaska je posjeta Sveučilištu i Fakultetu političkih znanosti, gdje mu je uručena i jedna studija o mogućim političkim rješenjima u BiH, kao i da po prvi put vidi grad Mostar.

Uz McAllistera, susretu na mostarskom Sveučilištu prisustvovala je i potpredsjednica AFET-a Željana Zovko koja je kazala kako BiH od kandidatskog statusa "ulazi iz kruga druge lige u prvu ligu, ligu onih od kojih se stvarno očekuje da će zaista ući u Europsku uniju", naglasivši kako više nije upitno da li je BiH održiva ili nije.

''BiH samom činjenicom da je postala zemlja kandidat i ukoliko stvarno dođe do brze uspostave vlasti i ispunjavanja 14 uvjeta može itekako povući ostatak zemalja zapadnog Balkana što i jeste bio cilj i hrvatske diplomacije i nas u Europskom parlamentu da BiH postaje to sidro stabilnosti na zapadnom Balkanu, a ne nestabilnosti kao što je zemlja stalno predstavljana'', naglasila je Zovko.

Podsjetila je da je ona potpredsjednica i Delegacije za BiH i Kosovo te da je sama činjenica "da nemate Delegaciju za samo jednu zemlju ukazivala na to gdje je BiH bila".

''Ona se sada odvaja svugdje i na deskovima u svim ministarstvima vanjskih poslova i ulazi u jednu ozbiljniju igru koju moraju shvatiti i vlasti jer ovo više nisu trenutci koji se mogu gubiti. Na žalost nekih, ono što se desilo ruskom agresijom na Ukrajinu poslužilo je da se shvati da je proširenje ustvari i pitanje mira i stabilnosti, tako da se ovdje ta situacija može iskoristiti da ova zemlja konačno ne samo počne ozbiljne pregovore, nego počne ozbiljnije koristiti i fondove koje apsolutno ne koristi'', poručila je Zovko.