Pritisci na Banja Luku mogli bi biti nagrada Beogradu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na samo jednu riječ mogao bi se svesti napredak Crne Gore na europskom putu. Zadivljenost. Naime, riječ je to kojom su visoki europski dužnosnici napisali napredak naših susjeda u reformama koje bi zemlju odvele ovu zemlju u Europsku uniju.

Tako je nedavno predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je izrazio impresioniranost napretkom Crne Gore u pregovorima o pristupanju i naglasio. kako će vidljivi rezultati, posebno u oblasti pravosuđa, biti ključni za dalji napredak.

Veliki posao Crne Gore

Povjerenik za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn nakon razgovora s crnogorskim premijerom Milom Đukanovićem medijima je rekao kako je Crna Gora napravila velik posao u zakonskom usklađivanju s EU dok je nekadašnji visoki predstavnik u BiH, slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak, rekao kako će Crna Gora ući u EU prije nego što se očekuje.

Naime, Crna Gora je među kandidatskim zemljama najdalje odmakla na putu prema članstvu u EU-u. Do sada je otvorila 18 pregovaračkih poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena, a službena Podgorica ističe kako je zemlja spremna ubrzo otvoriti još pet pregovaračkih poglavlja.

S druge strane, Srbiji se neće podastirati novi uvjeti, a službeni Beograd poručuje Bruxellesu da bi bilo vrijeme da se otvore prva pregovaračka poglavlja.

Tako je srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić poručio kako je "Srbija dokazala da je apsolutno posvećena putu k punopravnom članstvu u EU''.

Bilo bi dobro kada bi Bruxelles sada pokazao da odlučni koraci Srbije nisu bili uzaludni, tako što će uskoro otvoriti prva poglavlja", rekao je srbijanski predsjednik i dodao kako bi "takav potez EU-a ohrabrio građane Srbije i pokazao im da EU želi Srbiju".

Svi zavise jedni od drugih

Nikolić je istaknuo i da je Srbija ušla iskreno u dijalog Beograd-Priština jer je izuzetno zainteresirana za smanjenje tenzija i za ostvarenje što boljih uvjeta života za sve građane koji žive na Kosovu, "na što Srbiju obvezuje i njezin ustav".

Srbijanski ministar vanjskih poslova, Ivica Dačić, je nedavno izjavio kako će Srbija ispunjavati sve uvjete te je Srbija spremna za otvaranje poglavlja.

"Ovdje je sada riječ o političkoj procjeni država članica da li postoje politički uslovi da se takva odluka donese. Njemačka smatra da se ne mogu otvoriti druga poglavlja dok se ne otvori poglavlje 35 koje je vezano za Kosovo", rekao je Dačić.

Bosna i Hercegovina, koja će aktivirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju tek je na početku puta koje su zemlje u okruženju prošle. Hrvatska je već dio EU, a Srbija i Crna Gora, prave prve korake, odnosno grabe punim jedrima naprijed. BiH, neskladna i uvijek problematična, crna je rupa u regiji i, smatraju mnogi, kočnica za europski put zapadnog Balkana.

Politički analitičar iz Beograda, Đorđe Vukadinović, kaže za Bljesak.info kako je put zemalja regije prema Europskoj uniji isprepleten te da svi zavise jedni od drugih.

Može doći do pritiska na Banja Luku

''Put svih zemalja tzv. zapadnog Balkana k EU vrlo spor i neizvjestan pri čemu se, kao i u svakoj kompoziciji, kreće onom brzinom kojom ide najsporiji vagon. Kod nas to tko je najsporiji vagon može biti diskutabilno mada postoji relativna suglasnost da je to Bosna i Hercegovina što iz unutarnjopolitičkih što iz vanjsko političkih razloga'', rekao je Vukadinović i dodao kako BiH može utjecati negativno na ulazak drugih zemalja u EU na dva načina.

Jedan je, kaže Vukadinović, to što iz raznih razloga taj proces integracije unutar sme zemlje, uređivanja odnosa unutar entiteta naroda ide teško i što će ići teško u budućnosti.

''S druge strane, vrlo je moguće da bude uspostavljen račun Srbiji, odnosno službenom Beogradu, koji se tiče BiH. Može doći do pritiska na Banja Luku da prihvati neke ustupke, pa da ona to Beograd dobije kao nagradu za brže priključenje'', rekao je Vukadinović.

Iako kaže kako misli da Europskoj uniji nije toliko stalo do ulaska regije u Uniju, iz Brda kod Kranja, ministri vanjskih poslova država u regiji, šefovi diplomacije i drugi visoki dužnosnici iz zemalja članica EU-a iz srednje i jugoistočne Europe poslali su drugačiju poruku.

Držanje sudbine u rukama

Istaknuli su u zajedničkoj izjavi kako je ''konkretna europska perspektiva zapadnog Balkana od izuzetnog značenja za cijelu regiju''. Naveli su kako je jasna europska perspektiva za te zemlje ono što će unaprijediti potrebne političke, socio-ekonomske i institucionalne reforme na tom prostoru te omogućiti proces pomirenja, gospodarskog oporavka, stvoriti stabilnost i privući strane investicije.

No, što se tiče proširenja Unije i ulaska novih zemalja u europsku obitelj, toga neće biti barem u sljedeće četiri godine. Potvrdila je to i zastupnica u Europskom parlamentu i izvjestiteljica za BiH Doris Pack rekavši kako u iduće četiri godine neće biti novog pridruživanja, jer zemlje kandidati nisu na razini za ulazak u EU.

''Svaka zemlja je na svojoj razini i u isto vrijeme svaka od njih drži svoju sudbinu u svojim rukama. Ne možemo mi za njih obaviti posao, već njihovi političari", istaknula je Pack tijekom nedavnog boravka u Srbijji i dodala kako zemlje članice EU ne pokazuju zainteresiranost da države s Balkana budu primljene u Uniju, istakavši da je ta nezainteresiranost loša i doprinosi jačanju utjecaja drugih zemalja na Balkanu.

Uvjeti pred BiH

Novopridošli šef Delegacije EUropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH veleposlanik Lars-Gunnar Wigemark na prvoj pres-konferenciji u Sarajevu rekao je kako su odnosi s EU ključni za BiH te nabrojao koristi koje bi građani BiH imali koristi od članstva u EU. No, istaknuo je kako je za sve to potreban pravi progres u pogledu socijalnih i ekonomskih reformi, a kada će se to dogoditi, zavisi od institucija i vlasti BiH, njihove brzine i efikasnosti prilikom provođenja ovih reformi.

BiH je, odmrzavanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te novim europskim pristupom, koji se ogleda u britansko-njemačkoj inicijativi, dobila novi poticaj i progledalo joj se kroz prste nesposobnost da riješi zadane reforme.

Ministrica vanjskih poslova Hrvatske, zemlje na čijim je granicama stala Europa uz BiH, istaknula je tijekom prvog boravka u gostima kod novih bh vlasti kako je s novim pristupom BiH otvorena šansa da napreduje prema članstvu u EU putem reformi koje su izvedive.

''Dosta dugo su neki preduvjeti koji su postavljeni pred BiH bili takvi da je bilo teško pretpostaviti da se oni mogu ispuniti kao preduvjeti'', rekla je Pusić u Sarajevu te istaknula kako je jedna od ključnih karakteristika novog europskog pristupa to da neke od tema strukturnog uređenja države treba ostaviti za kasnije i započeti s ekonomskim i socijalnim temama.

EU ima previše problema i bez nas

Treba, kazala je Pusić, započeti s onim temama u kojima se relativno brzo može postići uspjeh i rezultat i kroz to stvoriti preduvjete za razgovor kasnije o drugim temama.

No, Vukadinović smatra kako se međunarodnoj zajednici se ne žuri previše s integracijom ove regije nego im je, prije svega stalo, da tu nema nekoga tko pravi previše probleme.

''Nitko me ne može uvjeriti da netko iskreno želi, ili barem kratkoročno i srednjoročno ove balkanske državice i narode unutar EU jer EU ima previše problema i bez nas. Njima je samo važno da im ne pravimo probleme. Bez obzira koliko njihovi predstavnici limitirani nas stanjem posebno u BiH, njima u dnu duše odgovara takvo stanje jer onda imaju alibi za sporo priključenje cijele regije'', rekao je Vukadinović za Bljesak.info.