Koje je vaše stajalište?
Provedeno istraživanje: Koliko građana BiH podržava ulazak u EU
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Direkcije za europske integracije o rezultatima istraživanja javnog mnijenja "Stajališta građana o članstvu u Europskoj uniji i procesu integracija u Europsku uniju", provedenog u svibnju i lipnju 2023. godine na uzorku od 1.200 ispitanika na razini cijele BiH.
U razdoblju provedbe istraživanja 73,3 % ispitanika je podržalo ulazak BiH u Europsku uniju, što je za 4,1 % manje u odnosu na istraživanje iz prethodne godine. Ulazak u Europsku uniju je podržalo 86 % ispitanika iz Federacije Bosne i Hercegovine, 50,6 % ispitanika iz Republike Srpske i 71,5 % ispitanika iz Brčko distrikta BiH.
Najviše ispitanika, i to 36,3 %, koji podržavaju ulazak BiH u EU kao glavni razlog navode slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala dok 30,5 % njih izdvaja jamstvo trajnog mira i političke stabilnosti, a 22,4 % poštovanje zakona i propisa. Istodobno, unapređenje infrastrukture razlogom podržavanja navodi 9,1 % ispitanika.
Više od polovice ispitanika (52,7 %) koji ne podržavaju ulazak BiH u EU kao najčešći razlog navodi strah od većih troškova života i poreza, dok 17,5 % ispitanih smatra kako je razlog gubitak raznolikosti kultura, a 13,2 % odgovorilo je kako je to prevelika centralizacija.
Na pitanje koja je reforma nužna za unapređenje svakodnevnog života bh. građana gotovo polovica, ili 46,6 %, ispitanika je navela borbu protiv korupcije, 18,3 % smatra kako je nužna reforma sudova i tužiteljstava, 17,6 % ispitanika je navelo potrebu smanjena poreznih opterećenja, 10,3 % ispitanih nužnom smatra reformu socijalnog sustava, a tek njih 4,9 % je navelo reformu javne uprave.
Najviše ispitanika (50,7 %) smatra da bi najveću korist оd ulaska BiH u EU imali mladi, а 16,3 % odgovorilo je kako će to biti političari.
Ukupno 40,9 % ispitanika smatra kako politizacija prосеsа integriranja u najvećoj mjeri otežava integraciju BiH u EU, što je više za 1,8 % u odnosu na godinu ranije, dok je nespremnost za promjene kao razlog navelo 23,3 % građana.