Put u EU: Pred BiH su izazovi, ali siledžije stoje na putu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kao predsjedavajuća zemlja, Slovačka želi biti iskren i nepristran posrednik u ispunjavanju strateških prioriteta EU, kao i da želi doprinijeti rješenjima koja će biti prihvatljiva za sve države članice, a istovremeno korisna za Uniju u cjelini. Poručeno je to uoči preuzimanja predsjedavanja europskom obitelji zemalja, a Bosna i Hercegovina, koja je, po ocjenama europskih dužnosnika nakon predavanja aplikacije za članstvo, na dobrome putu, očekuje puno prijateljskog poticanja od ove zemlje.

Slovački predsjednik, kojega su jedne dnevne novine strateški nagradile titulom osobe godine, Andrej Kiska, izjavio je u Mostaru kako će Slovačka stajati uz BiH na njezinom putu ka Europskoj uniji.

Građenje mostova

"Mudri ljudi naše povijesti su znali - ako želiš prijeći rijeku, sagradi most. I dalje su nam potrebni na uzburkanim vodama suvremenog svijeta. Smisao Europe uvijek treba biti gradnja mostova, a ne zidova, bilo fizičkih ili mentalnih", poručio je Kiska, dodavši kako ti mostovi moraju biti dovoljno snažni.

Da Slovačka računa na naša područja kad je u pitanju zagovaranje proširenja potvrđuju i izjave Miroslava Lajčaka, nekadašnjeg visokog predstavnika u BiH, trenutno na dužnosti slovačkog ministra vanjskih poslova i europskih pitanja.

''Proširenje Europske unije je strateška investicija u njenu sigurnost i napredak, a europski projekt neće biti kompletan bez zapadnog Balkana'', izjavio je Lajčak, koji je, iako je pozdravio značajan, rekao kako se, usprkos mnogim poboljšanjima, situacija na zapadnom Balkanu još ne može vidjeti kao potpuno mirna i stabilna.

''Zbog toga EU mora ostati aktivno angažirana u toj regiji'', rekao je Lajčak istaknuvši da zemlju koja zadatke obavi dobro, treba približiti Europskoj uniji.

A da zemlje Balkana obavljaju zadatka smatra i visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Federica Mogherini rekavši kako "na zapadnom Balkanu postignuto puno napretka u skorije vrijeme".

Direktor Direkcije za europske integracije, Edin Dilberović, rekao je za Bljesak.info kako je program šestomjesečnog slovačkog predsjedavanja Europskom unijom poznat i da je proširenje Europske unije tema jednog od četiri prioriteta predsjedavanja.

Složeni Upitnik

''Imajući na umu uvjete koje je BiH ispunila, te s obzirom na izjave tijekom susreta dužnosnika BiH i Slovačke, kao i posljednje izjave iz Bruxellesa tijekom posjete predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, možemo očekivati da Vijeće EU razmotri zahtjev BiH za članstvo i zaduži Europsku komisiju da pripremi Upitnik'', rekao je Dilberović.

Pojašnjava kako je otvaranje poglavlja, odnosno početak pristupnih pregovora faza koja slijedi nakon što država dobije status kandidata, te kada Vijeće EU donese jednoglasnu odluku o početku pregovora o pristupanju.

''Kad će ta odluka biti donesena, ovisi o nizu faktora. Ilustracije radi, Vijeće EU je razmatralo zahtjev za članstvo Republike Srbije u listopadu 2010., Srbija je dobila status kandidata u ožujku 2012. godine, a pristupne pregovore s EU počela 21.1.2014. Zahtjev za članstvo Crne Gore je razmatran u travnju 2009., Crna Gora je dobila status kandidata 17.12.2010., a počela pregovore o pristupanju 29.6.2012.'', navodi Dilberović.

Pojasnio je kako će odgovaranje na Upitnik će biti najobimniji i najsloženiji posao u procesu integriranja do sada, jer će u roku od 2 do 5 mjeseci, prema iskustvima iz regije, biti potrebno odgovoriti na nekoliko tisuća pitanja i prevesti te odgovore na engleski jezik.

''Ovaj će posao zahtijevati suradnju svih nadležnih institucija, i pripremu jednog, usuglašenog odgovora na svako pitanje. Zato Direkcija odavno provodi niz metodoloških priprema za buduće odgovaranje na Upitnik. Na osnovu iskustava iz regije pripremljena su i distribuirana potencijalna pitanja za BiH, pripremljena je i potencijalna lista propisa, i ostalih dokumenata koje će biti potrebno dostaviti uz odgovore, kao i smjernice za odgovaranje. U tijeku je organizacija tematskih konferencija za predstavnike svih razina vlasti, aktivnosti u vezi s podizanjem prevoditeljskih kapaciteta'', rekao je Dilberović i dodao kako se poduzima sve kako bismo bili što spremniji za ovaj najsloženiji zadatak pred institucijama.

No, prof. dr. sc. Mile Lasić, s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, kaže kako je, od kad se govori o europskoj budućnosti BiH, oduvijek bilo manje-više riječ o neiskrenom diskursu.

Prepreka nema, pred nama su izazovi

''Mi koji smo posvetili onomu što je Europska unija cijeli svoj život, u pravilu ne sudjelujemo u ispraznom govoru o EU, a pogotovu ne o europskoj budućnosti BiH u EU, jer takve budućnosti nema bez unutarnjeg međusobnog priznanja sviju ko-nacija i svih novih identiteta. U mojemu razumijevanju na sceni su ideološke, političke i pravne siledžije koje pripremaju nasilne obračune, a ne rade ama baš ništa za europsku budućnost BiH kao višenacionalne zajednice'', kaže Lasić.

Dilberović pak kaže kako je BiH, ukoliko postoji opredjeljenje i odlučnost za provedbu reformi potrebnih za pristupanje Europskoj uniji, a sudeći i prema stavovima iz Bruxellesa, posebno u posljednjih nekoliko mjeseci to opredjeljenje potvrdila i osnažila.

Odgovarajući na pitanje što su prepreke na europskom putu BiH, Dilberović ističe kako tema nisu prepreke, nego izazovi.

''Izazovi u procesu integracije su prilično slični za sve države obuhvaćene procesom proširenja i tiču se jačanja vladavine prava, jačanja borbe protiv korupcije, nedostatka novca za značajna infrastrukturna ulaganja. Za savladavanje tih izazova, osim rada prvenstveno administracije, ali i svih ostalih segmenata društva, pokazalo se da je najbolje bosanskohercegovačko rješenje spremnost na dijalog i kompromise. Kada ona postoji, moguće je riješiti i rješavani su vrlo kompleksni i zahtjevni zadaci u procesu integracije'', kaže Dilberović.

Problem je neiskrenost

Prof. dr. sc. Lasić, upozorivši da je veliki problem u BiH neiskrenost kaže kako se ovih dana se sa svih strana u regiji, pa i od upućenih analitičara, može čuti kako za BiH treba napraviti izuzeće pa je po hitnom postupku primiti u EU.

''Nažalost, ili na sreću takvo što nije moguće. Uostalom, u ovom se momentu uopće ne zna hoće li se EU razvijati sukladno modelu "jezgre Europe", što zagovaraju brojni EU političari i u Njemačkoj i drugdje, ili će se i dalje kretati po oprobanom modelu jednakopravnosti sviju članica bez obzira na veličinu ili visinu GDP-a. Ne zna se ni što će biti s Eurozonom, to jest valutom "euro", jer neki visoki autoriteti popet dobitnika Nobelove nagrade Josepha Stiglitza propovijedaju da je "euro" uzročnik sviju problema'', kaže Lasić i navodi kako se u EU vodi bitka između onih koji vjeruju u budućnost EU na temelju njezinih jedinstvenih načela, koje je i čine jedinstveno ugovorenom tvorevinom, i onih koji bi vratili države-članice u vrijeme pred nastanak EU i zapravo zaustavili procese transnacionalizacija, trannacionalnih pulsacija i socijalizacija.