Reforma javne uprave u BiH - Svuda se krade isto!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Reforma javne uprave jedan je od preduvjeta za uspješnu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju i obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Javna uprava ima ključnu ulogu u procesu europskih integracija jer omogućava provedbu neophodnih reformi za ulazak u EU, te istovremeno osigurava učinkovit dijalog o procesu pristupanja.

''Sposobnost upravnih kapaciteta za usvajanje i provedbu osnovnih propisa EU jedan je od glavnih uvjeta za članstvo u EU'', istaknuto je u odredbama Inicijative za monitoring europskih integracija BiH te dodano kako je modernizacija javne uprave u našoj zemlji potrebna, ne samo zbog našeg stremljenja ka Europskoj uniji, nego, prije svega, kao pretpostavka za odgovornu i troškovno efikasnu državnu službu.

Iako Inicijativa za monitoring europskih integracija BiH tvrdi kako su od usvajanja Strategije reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini do danas, institucije na svim upravnim razinama vlasti u BiH ostvarile značajan napredak u provedbi reformskih ciljeva, brojni analitičari tvrde upravo suprotno.

Svuda se krade isto

Uz analitičare, gotovo deset godina nakon službenog preuzimanja obaveze da se krene u reformu javne uprave u BiH, suglasno principima dobrih praksi u zemljama članicama Europske unije, ni građani Bosne i Hercegovine nemaju dojam da se u sustavu javne uprave postiže značajniji napredak, kao ni da uprava postaje efikasnija, odgovornija, pristupačnija, efektivnija i transparentnija.

''Kod nas uopće ne postoji reforma javnih nabavki, ne znam što bih uopće nazvao reformom. Prve jedinstvene nabavke na razini BiH počele su se vršiti od 2005. godine, jer je godinu prije stupio na snagu jedinstven zakon i od tada je u primjeni. Bilo je nekih sitnih izmjena i dopuna tog zakona u međuvremenu i 2014. godine je donesen novi zakon, koji se primjenjuje nešto više od dvije godine. Taj novi zakon nije donio ništa novo što se tiče antikorupcije, ako je čak nije i povećao. Imamo konstantan pad javno ovlaštenih javnih nabavki. Kad se uzme struktura ugovornih organa, javnih poduzeća, Ministarstava i svih onih koji nabavljaju po zakonu o javnim nabavkama u suštini isto se krade i u Federaciji, i u Republici Srpskoj, i u Brčko Distrikutu i svuda na na razini BiH. Problemi su svuda, krade se na način da se nastoji izbjeći otvoreni postupak koji je u stvari pravilo u javnim nabavkama'', mišljenja je Igor Vukajlović iz Udruženja građana Tender.

Kako govori Vukajlović, manje od jedne četvrtine nabavki i našoj zemlji je javno ovlaštena. Pregovarački postupci bez objave u 2014. godini su iznosili preko 50 posto, dok je u Srbiji, primjera radi taj postotak iznosio četiri.

''Izbjegavaju se otvoreni postupci i to je protuzakonito. Izbjegava se na razne načine. Recimo ugovorni organ napravi tendersku dokumentaciju koja se poništi i napravi je nezakonitom, pa se netko žali i to poništi. Zatim se sklope pregovarački postupci bez objave ili opet produži nezakonit ugovor s prethodnim dobavljačem, ili ako su manje nabavke podjele ih pa nabavljaju sve do 6 000 KM, jer do tog iznosa nije potrebna ni konkurencija. To je nezakonito i ne smiju se dijeliti nabavke da bi se izbjegla primjena zakona odnosno otvorenog postupka, no oni to rade'', govori Vukajlović za Bljesak.info i dodaje kako je s druge strane apsurd da je zakon složen na taj način da u javnim nabavkama nemate kažnjavanja.

S druge strane, u polugodišnjem izvještaju o napretku za 2016.godinu stoji kako je iz Revidiranog akcijskog plana 1 ukupno do kraja lipnja 2016. godine realizirano 66 posto ciljeva, što je za 1 posto više nego na kraju 2015. godine, kada je Ured koordinatora za reformu javne uprave zabilježio napredak od 65 posto.

U izvještajima sve funkcionira

''Najveći napredak u prvoj polovici 2016. godine ostvaren je u Republici Srpskoj BiH (2%), slijede Federacija BiH i Brčko distrikt BiH (1%), dok na državnoj razini napredak iznosi 0%, što ne znači da u izvještajnom razdoblju nije bilo reformskih aktivnosti, već te aktivnosti nisu doprinijele prelasku iz jedne faze u drugu (npr. iz faze djelomično realizirano u fazu potpuno realizirano).

Gledajući ukupno ostvarenje ciljeva iz RAP1, najveći postotak realizacije ostvaren je u upravi Republike Srpske (75%), dok je najmanji postotak zabilježen u Brčko distriktu gdje je ispunjeno 61 % ciljeva iz RAP1. Najveći polugodišnji porast u ispunjenju ciljeva imala je oblast Strateško planiranje, koordinacija i izrada politika,u kojoj je u prvoj polovici 2016. godine zabilježen napredak od 3 %'', stoji u polugodišnjem izvještaju.

Komentirajući izvještaje Agencije za javne nabavke, Vukajlović uz problem s nekažnjavanjem, usklađivanjem novog zakona s direktivama, i kao najveći problem ističe primjenu zakona odnosno korupciju koja je utkana u samom zakonu.

''Planiraju se samo izmjene zakona, a zakon nam je crna korupcija koja se do 2020.godine sigurno neće mijenjati. Zanimljivo je da je i tako zakon napravljen da svi izvještaji vezano za javne nabavke u stvari pokazuju, da je kod nas sve ekstra, da smo najbolji, da nema korupcije, da sve super funkcionira. U zakonu stoji da je konačan zbroj svih javnih nabavki milijarda i pol, međutim to nije točno, jer ugovorni organi uopće ne šalju Agenciji za javne nabavke izvještaje o provedenim javnim nabavkama. U 2009. za primjer, zbroj svih nabavki bio je 3,5 milijarde KM , to je rađeno na osnovu izvještaja od 756 ugovornih organa, a za 2015. izvještaj je rađen na osnovu 2100 ugovornih organa, znači tri puta više ugovornih organa, a navodno su potrošili samo milijardu i pol, znači skoro tri puta manje, što je neprimjereno'', komentira Vukajlović.

S druge strane, Dragan Ćuzulan, iz Ureda koordinatora za reformu javne uprave, smatra da bez dobrog menadžmenta nema učinkovite javne uprave te naglašava da se od menadžera i njegovog tima očekuje da ima sposobnosti pronalaženja rješenja, vještinu komunikacije, samopouzdanje, analitičke sposobnosti, motiviranost za rad u upravi.

''Mi jesmo pod nekom vrstom pritiska da se smanjuje potrošnja javnog sektora u korist realnog sektora kako je to normalno u razvijenim državama, gdje su izdvajanja oko deset posto iz proračuna za tzv. državnu administraciju. BiH je po tom izdvajanju u prosjeku regije, ali je, kaže, problem što BiH ima mali BDP. Europske države sebi mogu priuštiti komotnu administraciju, a mi to ne možemo i moramo ići u optimizaciju koja kao rezultat mora imati izbor najkvalitetnijih službenika'', kaže.

Maćehinski odnos

Apelirao je da se reforma javne uprave prepozna kao bitan segmet koji je u interesu građana i ekonomije, a "nije u interesu politike i političkih elita".

Da ne postoji učinkovita javna uprava, s posebnim naglaskom na zakonodavnu vlast, mišljenja je i Ermin Zatega iz Centra za istraživačko novinarstvo, koji smatra kako zakonodavna vlast dodatno komplicira stvar, jer se prema javnim nabavkama odnosi maćehinski.

''Nekoliko stručnjaka je navelo da je aktualni Zakon o javnim nabavkama, koji je stupio na snagu 2014. godine, gori od prethodnog. Taj zakon je u formi prijedloga bio dobar ali je u Parlamentu BiH kako kažu "masakriran" sa više od 40 amandmana. Drugi primjer maćehinskog odnosa zakonodavaca prema javnim nabavkama se ogleda u odnosu koji ima prema Uredu za razmatranje žalbi. URŽ je kadrovski i logistički neopremljena i nalazi se u neuvjetnim prostorijama iako je od ključne važnosti za javne nabavke. Njihova Rješenja se ne objavljuju zbog toga iako je to zakonska obaveza. Parlament, odnosno vladajuće stranke, su dodatno komplicirale rad kada su izmjenom ZJN-a formirali odjele URŽ-a u Banja Luci i Mostaru, nadležne za žalbe na nabavke vrijednosti manje od 800.000 KM. U Izmjenu ZJN-a zakonodavac nije unio odredbu ko će rješavati predmete dok ti odjeli ne profunkcioniraju pa je stvoren pravni vakuum jer URŽ Sarajevo više nije bio nadležan za žalbe vrijednosti ispod 800.000 pa su stotine predmeta ostale neriješene. Kad je novom izmjenom regulirano da do formiranja odjela te žalbe rješava URŽ sarajevo opet je zakonodavac propustio precizirati tko će riješiti stotine žalbi pristigle u vrijeme pravnog vakuuma koji je stvorio'', govori Zatega za Bljesak.info, te dodaje kako ništa manje nije nefunkcionalno pravosuđe, točnije Sud BiH koji ima neujednačenu praksu a djeluje kao drugostupanjski organ i može poništiti odluku URŽ-a.

Zatega smatra kako nema brzog i jednostavnog rješenja za reformu javne nabavke te da je za svaku ozbiljnu reformu neophodna Vlast koja je zainteresirana da nešto uredi.

''Bojim se da je prevelik novac u igri a naše društvo i vlast previše korumpirani. Preduvjet za reforme je jako i funkcionalno pravosuđe koje bi sankcioniralo kršenje ZJN-a. Drugi preduvjet je vlast koja nije korumpirana i koja radi transparentno i s ciljem da se sustav uredi i postavi na što zdravije temelje. Dakle prije reforme JN bilo bi neophodno reformirati pravosudnu, zakonodavnu i izvršnu vlast u našoj zemlji'', zaključuje Zatega.

Izlaz iz korupcije, promjene vlasti, odnosno politička volja za reformama jeste i prvi korak ka reformama kako ga vidi Vukajlović iz Udruženja Tender.

''Prvi korak bi trebao biti izmjena zakona o javnim nabavkama i da parlamentarci budu spremni izvršiti izmjene zakona o javnim nabavkama ili donijeti novi zakon, u tom nekom antikorupcijskom smislu. Iako se na razini BiH u međuvremenu promijenila vlast, ne postoji i dalje ta politička volja da se to pitanje regulira i kako stvari stoje do 2020.godine ne vidim nikakve značajnije promjene'', zaključuje Vukajlović.