Regija će sačekati Europsku uniju - I obrnuto

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Još prije 12 godina, krajem lipnja 2003. godine, na summitu EU-zapadni Balkan koji je održan u Solunu, u tada stabilnoj Grčkoj, poručeno je kako je Balkanu mjesto u Europskoj uniji.

"Sudbina ljudi na jugoistoku Europe jest članstvo u Europskoj uniji. Želimo im pomoći da dovrše reformske procese, što je potrebno za otpočinjanje pregovoru o članstvu", rekao je tadašnji povjerenik Europske komisije za vanjske poslove Chris Patten i naglasio kako zemlje regije moraju nastaviti s procesom političkih i gospodarskih reformi.

Nakon deset godina, isto

Danas, desetljeće od tih poruka, slušamo ista uvjeravanja s europske strane i ista obećanja regionalnih lidera da regija snažno želi krenuti naprijed. No, često se taj obećani naprijed, otme pa krene u drugome smjeru.

Iste poruke došle su i od ministara vanjskih poslova država u regiji, šefova diplomacija i drugih visokih dužnosnika zemalja članica EU-a iz srednje i jugoistočne Europe sa summita održanom krajem travnja ove godine na Brdu kod Kranja u Sloveniji.

U zajedničkoj izjavi za javnost stoji kako je ''konkretna europska perspektiva zapadnog Balkana od izuzetnog značenja za cijelu regiju'', te da je ''jasna europska perspektiva za te zemlje ono što će unaprijediti potrebne političke, socio-ekonomske i institucionalne reforme na tom prostoru te omogućiti proces pomirenja, gospodarskog oporavka, stvoriti stabilnost i privući strane investicije''.

"Zbog toga proširenje EU-a na zapadni Balkan treba ostati strateški prioritet", navodi se u zajedničkoj izjavi u kojoj je regija ponovno ohrabrena da krene naprijed.

Neće ići tako brzo

No, famozno naprijed u nestabilnoj regiji redovito nešto koči, pa EU čeka da se riješe unutarnja previranja u Makedoniji, da se nađe zajednički jezik između Srbije i Kosova, te između Bosne i Hercegovine i Srbije, ali i Bosne i Hercegovine same sa sobom.

Europski povjerenik za proširenje, Johannes Hahn, poručio je sa slovenskog summita kako je EU za infrastrukturno i prometno povezivanje zemalja u regiji osigurala 130 milijuna eura nepovratnih sredstava, a svi su složni kako se regiji u gospodarskom smislu najviše može pomoći stimuliranjem mladih i poticanjem razvoja malih i srednjih poduzeća.

''To, ali i vladavina prava i pravna sigurnost, potaknut će strane investicije i razvoj, a to će biti i prilog stabiliziranju i pomirenju'', rekao je Hahn.

Na međunarodnoj konferenciji 'Europska unija i Zapadni Balkan – šanse partnerstva i obostrane nedoumice', koju je krajem prošle godine organizirao beogradski Institut za javnu politiku istaknuto je kako ipak ovaj dio Europe pod zastavu EU neće tako brzo.

Jose Manuel Barroso, koji je bio na čelu Europske komisije deset godina, rekao je tada kako je uvjeren u europsku budućnost regije, ali kako očekuje da će se proces proširenja Unije, i pored navodnog ''zamora'', nastaviti, jer je to u obostranom interesu.

Dvije brzine EU

U Parizu je prošlog mjeseca održana konferenciju na temu uloge Europske unije na Balkanu koja je bila u znaku nemilih događaja u Makedoniji, pa se stoga raspravljalo o kretanjima regije u tom svjetlu. Izvještavajući s konferencije, bloger HRT-a Juraj Sotošek-Rihtarec, navodi kako su bila postavljena dva zanimljiva pitanja.

''Prvo je pitanje Europske unije koje manevrira u dvije brzine – treba li dopustiti zemljama u regiji da se priključe Europskoj uniji takve kakve jesu i pod pritiskom Bruxellesa provoditi unutarnje reforme ili treba čekati da zemlje upiju acquis te situaciju prepustiti vremenu s rizikom da se zemlje orijentiraju prema drugim regionalnim silama? Odgovor obiju sudionica konferencije je bio da zemlje ne bi trebale odmah ući u Europsku uniju i biti njezinim članicama provodeći paralelno i reforme'', navodi Sotošek-Rihtarec i dodaje kako se drugo pitanje ticalo odnosa Hrvatske prema regiji – koji stav Hrvatska treba uzeti naspram ulaska Srbije u Uniju?

''Odgovor je bio da će to vrlo vjerojatno biti isto onakvo ponašanje kakvo je Slovenija imala prema Hrvatskoj'', piše Sotošek-Rihtarec.

Sidro za regiju

Nataša Beširević i Ivana Cujzek sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti u svojem radu 'Regionalna politika Europske unije prema Zapadnom Balkanu' navode kako je EU nakon kosovske krize 1999. zaključila da je dugoročni i učinkovitiji model integracije ''sidro'' za sve države regije i, istodobno, osnovni pravac kojim se trebaju kretati.

U radu objavljenom u časopisu Politička misao autorice navode kako su se zagrebački summit u studenome 2000 godine na kojem su se prvi put nakon raspada SFRJ sastali čelnici svih samostalnih država nasljednica sa svim čelnicima EU pod predsjedanjem Francuske označava početak novih odnosa EU prema ovom dijelu Europe.

U radu Beširević i Cujzek ističe se kako regionalne inicijative EU ''nisu presudno pomogle državama Zapadnog Balkana da osiguraju integraciju u EU ili promijene političku, ekonomsku ili socijalnu klimu u regiji, kao ni da razviju regionalnu suradnju, što je bio jedan od temeljnih ciljeva politike europskih integracija prema tom dijelu Europe''.

''Regionalna suradnja na Zapadnom Balkanu i dalje će pratiti dosadašnje obrasce politike'', navode zagrebačke autorice.

A dosadašnji obrasci politike, jave se svako malo, bez obzira mijenjala se ili ne struktura vlasti zemalja u regiji i poruke Unije. Najbolji primjer za to je zaoštravanje retorike nakon uhićenja Nasera Orića, ratnog zapovjednika iz Srebrenice i skori kolektivni ukop srebreničkih žrtava kada se iznova dignu tenzije između BiH i Srbije, susjeda čiji odnosi uvelike definiraju sudbinu ovog dijela kontinenta.