Reforme i procesi
Sattler: Sada je sve na BiH, novac se neće davati ni za što
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Sada je na Bosni i Hercegovini da izvrši potrebne reforme, iskoristi ovu priliku i prođe kroz otvorena vrata '', rekao je šef EU Delegacije u Bosni i Hercegovini Johann Sattler nakon što je uručio Izvještaj Europske komisije o BiH za 2023. godinu predsjedavajućoj Vijeća Ministara Borjani Krišto nakon čega je upriličena press konferencija.
Sattler i Krišto su se obratili medijima. Sattler je tom prilikom poručio kako se radi o uvjetnom otvaranju pregovora i da su vrata Europske unije širom otvorena za Bosnu i Hercegovinu.
Pozitivni i negativni pomaci
Istaknuo je kako u Izvještaju stoji točka koja navodi da BiH i prije ožujka 2024. može dati argumentaciju da zemlje članice donesu odluku o otvaranju pregovora.
'' Još jedna dobra stvar ovdje je što BiH sustiže ostatak regije. Poznato vam je, to je cijeli paket proširenja, koji se odnosi na zemlje Ukrajine, Moldavije i Gruzije. Jedina zemlja zapadnog Balkana vrijedna tog razmatranja je bila Bosna i Hercegovina.
EU prepoznaje i potvrđuje pozitivan pomak u BiH, ali jedna od stvari ovog Izvještaja navodi se negativni pomaci koji koče BiH na EU putu.
Sam Izvještaj se nadovezuje na dodjelu kandidatskog statusa prije godinu dana i jedan nesporan signal da je mjesto BiH u EU. Institucije EU naglašavaju da im je proces pridruživanja ponovo u fokusu'', naglasio je Sattler, a prenosi Avaz.
Sattler je kazao kako je puno posla i toga što se treba uraditi na ekonomskim pitanjima.
''To nas dovodi do posljednje napomene danas, a tiče se Plana rasta za zapadni Balkan. Plan koji je usvojen osigurava targetirana sredstva za reforme privlače investicije, odnosno investicije su poticaj za reforme.
Ovo je jedna velikodušna ponuda za cijelu regiju, nešto nezabilježeno u proteklim desetljećima u procesima pridruživanja.
Novac će se davati pod uvjetom
Ovim želim da zajednički radimo na regionalnoj integraciji, ono što je započeto u okviru Berlinskog procesa. Ovo treba da prate temeljne reforme, želimo snažnije težište i pažnju dijela koji se tiče vladavine prava, korupcije, organiziranog kriminala.
Četvrta stvar koja je mnogima najinteresantnija je ona financijska. Šest milijardi eura, dvije su bespovratna sredstva, grantovi, a četiri zajmovi i krediti. Ovo nije neki tek dodatni financijski instrument. Ako tome pridodate ostale financijske pomoći, time smo zapravo dosegli razinu financijske podrške usporediv sa sredstvima koje povlače zemlje članice u smislu koristi koje ostvaruju. To je novina koja dolazi s Planom rasta i mislim da je sjajna poruka koja je dana zemljama regije.
To nije novac koji će se tek tako davati ni za što, davat će se pod uvjetom reformi i prati modalitet programa rekonstrukcije i oporavka koji je osmišljen za zemlje članice nakon pandemije po istim principima – po principu reforme - naveo je Satler.
Pozvao je domaće lidere i institucije da poduzmu korake koji će imati pozitivne efekte na kvalitetu građana u BiH.
Sattler je najavio da će se polovinom prosinca održati novi summit između EU i zemalja zapadnog Balkana.
''Nadamo se da će BiH imati već neke konkretnije nacrte reformi za predstojeće četiri godine i da ćemo imati usvajanje tih reformi od strane Vijeća ministara i EU'', rekao je Sattler i dodao:
''EU ostaje uz BiH kao vaš najveći trgovinski partner, investitor i pružatelj podrške.
Predsjedavajuća Krišto je poručila da trebamo nastaviti raditi jače, brže, bolje i snažnije, prvenstveno radi nas, a onda i radi obveza na putu BiH ka EU.
DEI - Vlasti na potezu
Direktorica Direkcije za europske integracije Elvira Habota oglasila se nakon objave Izvještaja o Bosni i Hercegovini za 2023. i preporukama Europske komisije Vijeću EU.
Europska komisija je preporučila Vijeću Europske unije da s Bosnom i Hercegovinom otvori pregovore o pristupanju onda kada BiH postigne odgovarajuću razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo u EU.
''Sada su na potezu vlasti da novim i brzim rezultatima opravdaju povjerenje bh. građana, te da ih uvjere u europsku perspektivu Bosne i Hercegovine, te da se što prije pozabave nekim od suštinskih pitanja iz 14 ključnih prioriteta.
Među njima najhitniji su svakako usvajanje zakona o sudovima Bosne i Hercegovine i zakona o sprječavanju sukoba interesa na državnoj razini, te finalizacija Programa integriranja Bosne i Hercegovine u Europsku uniju'', poručila je Habota.