Što je niža razina vlasti to je socijalni dijalog u BiH teži

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Neozbiljno nas shvaćaju, do trenutka dok oni ne shvate da će donijeti neki zakon. Da Vlasti kod nas funkcioniraju po principu svega, prije nego otvorenog socijalnog dijaloga, a to znači da je ispred i nacionalno i osobno i sve, mnogo toga ovisi hoće li oni ući u dijalog'', komentira za Bljesak.info stanje socijalnog dijaloga u BiH Mirjana Penava, ispred udruženja Forma F, koji je već dugi niz godina radio konkretne projekte upravo na samoj uspostavi dijaloga sa Sindikatima i institucijama vlasti.

Penava govori kako se nevladine udruge promatra kao nekoga tko surfa po terenu, tko zna kakvo je raspoloženje i potrebe, ali ih se ne cijeni.

Sve ovisi od raspoloženja Ministarstava

''Promatraju nas kao nekoga tko je kontra, i u tom socijalnom dijalogu sa sindikatima nismo postigli puno. Sve vas vraća na zakone, na regulative, jer ništa od problema s kojima su suočavamo nije obuhvaćeno kolektivnim ugovorom, koji su dosta načelni. Onda, kako bi rekli, tu nestaje sve čarolije. Morate krenuti od vrha ili od samog dna, kako su nadležnosti kod nas disperzirane, zavisi o kojoj razini vlasti se radi i o kom zakonu. U dijalogu s Vladama smo morali uvijek ići preko nekoga koga poznajemo i onda se ispostavi kako vam sve zavisi od raspoloženja ministarstva za određenu temu'', objašnjava Penava i dodaje kako ja 'što je niža razina vlasti, mnogo teže surađivati u odnosu na višu'.

Da socijalni dijalog u Bosni i Hercegovini trenutno funkcionira na principu da svaka strana u tom dijalogu nastoji nametnuti svoje interese, upozorava i Jelena Katić, voditeljica projekta Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu, koji financira Europska unija.

Svaki od socijalnih partnera, po njezinom mišljenju, kompromis doživljava kao ustupke koje pravi, a pravi ih isključivo onoj drugoj strani, dok su opći i zajednički interesi u potpunosti gurnuti u stranu. U takvom kontekstu puno je teže postići kompromis, jer se kompromis doživljava kao poraz.

''Prirodno je da partneri imaju različite interese. Stoga nema društvenog razvoja bez priznavanja tih različitosti, kao i bez priznavanja nužnosti zajedničkog rada na izgradnji društva po mjeri svakog člana zajednice. Upravo konstruktivni i efikasni socijalni dijalog predstavlja alat koji se koristi u procesu donošenja politika, kako bi se politike i zakoni usvajali u dogovoru sa socijalnim partnerima. Na taj način se usvajaju politike i propisi u interesu društva i koji su usmjereni na smanjivanje društvenih nejednakosti, socijalnu uključivost, povoljnije ekonomsko okruženje i otvaranje novih održivih radnih mjesta'', govori za Bljesak.info Katić.

Govoreći o važnosti socijalnog dijaloga za građane i njegovom utjecaju na otvaranje novih radnih mjesta, Katić je naglasila da je praksa pokazala kako se konsenzusom sa socijalnim partnerima pomaže osigurati dugoročna održivost ekonomskih i socijalnih reformi. Razvoj i promicanje socijalnog dijaloga bitan su element europskog socijalnog modela s obzirom na to da imaju ključnu ulogu u poticanju konkurentnosti i pravednosti te u poboljšanju gospodarskog i društvenog blagostanja.

''Europski socijalni dijalog nadopuna je socijalnom dijalogu koji se odvija na nacionalnoj razini. Rekla bih da se socijalnom dijalogu u EU (na razini EU) posvećuje velika pažnja: socijalni partneri poznaju stvarnu situaciju u vezi s radnim mjestima u Europi. Shvaćaju koje su potrebe radnika i poslovnih subjekata i štite njihove interese. Njihovo uključivanje na razini EU pomaže u osiguravanju da se inicijativama na razini EU u obzir uzmu njihove bojazni. Posljedica toga je da imaju ključnu ulogu u razvoju socijalne politike EU i definiranju europskih socijalnih standarda'', objašnjava voditeljica projekta Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu.

Stvari krenu dobro, pa se vrate na početak

Zemlje s dugom tradicijom socijalnog dijaloga, podsjeća Katić, imaju snažnija, stabilnija gospodarstva koja su često najkonkurentnija u Europi. Ne samo da dijalog među socijalnim partnerima utječe na način organizacije tržišta rada i poslova nego i pridonosi jačanju gospodarskog rasta, stvaranju radnih mjesta i osiguravanju pravednog radnog okruženja.
Direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH Mladen Pandurević kaže da u BiH imamo neke izvanredne stvari koje su vrh socijalnog dijaloga u europskim zemljama, ali ima i dosta loših.

''Stvari krenu dobro, pa se onda vrate na početak. Onda opet mukotrpno gradimo povjerenje i to ide tako. Korak naprijed, korak nazad'', rekao je Pandurević.

Ističe da je dobro što većina ministarstva i kompletna Vlada FBiH sa premijerom Fadilom Novalićem na čelu ne izbjegava dijalog. Osjeća se potreba da je važno da se razgovara.

''Međutim, loše je to da se veliki dio naših argumentiranih stavova ne usvaja. Svi naši prijedlozi su argumentirani i imaju opće društvenu težinu. Primjer je Zakon o porezu na dobit, gdje smo morali reagirati i tražiti ocjenu ustavnosti jer naši argumenti nisu prihvaćeni. Kod pitanja rasterećenja i smanjenja cijene rada, mislim da ova stvar koju sada vlada želi uraditi da proširi osnovicu nije nešto što će pospješiti novo zapošljavanje i ekonomski razvoj'', izjavio je Pandurević.

Bosna i Hercegovina se, kao uostalom i sve druge zemlje u tranziciji, smatra Katić, suočava s različitim izazovima i zaprekama kada se radi o ulozi socijalnih partnera i mehanizmima socijalnog dijaloga.

''Socijalni dijalog u Europskoj uniji nema isti razvoj i istu tradiciju, jer se u većini slučajeva razvijao uzimajući u obzir specifičnosti radno pravnih i socijalnih odnosa koji su karakteristični za pojedinačnu osnovu društva. Kakav model socijalnog dijaloga će bosanskohercegovački partneri usuglasiti je zapravo do partnera u socijalnom dijalogu, a EU je tu da pomogne u podršci, kako to čini i projektom 'Podrška socijalnim partnerima u socijalnom dijalogu' između ostalog'', zaključuje Katić.