U BiH plin se plinom izbija!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kad čovjek pročita neke stvari vezane uz našu svakodnevnicu, često mu se učini da proživljava déjà vu. Stalno ista obećanja, stalno iste teme, jedino nedostaju riješenja, a njih nažalost - uglavnom nema!  Čak i kad nas poguraju iz EU, kad nam tutnu u ruke pomoć, strategiju i daju rokove, naše političke elite sve to prokockaju!

Prošlog ljeta smo, naprimjer, pisali o nedostatku političke volje da se regulira pitanje plina na razini Bosne i Hercegovine, odnosno da se konačno ispune preuzete obveze i da se na državnoj razini ozakoni i potpuno definira strategija vezana za ovaj energent i sve što podrazumijeva gospodarenje plinom i plinovodima.

Međutim, probijanje rokova, nepostojanje bilo kakvog međuentitetskog dogovora i standardna zavlačenja tako tipična za naše političke strukture koje se rukovode prije svega vlastitim interesom – oh, pa nije li to déjà vu?

Prošlo je već dosta godina  od ulaska Bosne i Hercegovine u Energetsku zajednicu (Energy Community/Communauté de l'énergie), a činjenica je da naša zemlja i dalje krši sve svoje međunarodno preuzete obaveze kao potpisnica Sporazuma o energetskoj zajednici jer, kao smo već napisali, još uvijek nema dogovora među entitetskim vlastima.

One, pak, nisu u stanju ili jednostavno ne žele pomiriti stavove i izraditi zakonski okvir , te uspostaviti profesionalno, stručno i potpuno relevantno tijelo koje bi gospodarilo plinom na razini države, a u u skladu sa zahtjevima EU-a.

Iako iz Energetske zajednice i dalje nude svu potrebnu tehničku potporu kako bi Bosna i Hercegovina konačno usvojila zakon, strategiju i osnovala naležno državno tijelo, prema onome što tvrde dužnosnici EU, lokalne vlasti ne preuzimaju obavezu, a  niti daju eksplicitnu političku potporu u smislu usklađivanja zakona o plinu s zahtjevima EU! Déjà vu, znači, traje i dalje.

Svi u plin, a mi u ploču!

Da bi malo pojasnili ovu goruću temu, pođimo u prošlost. Bosna i Hercegovina nema svoju proizvodnju plina, nema terminal za tekući prirodni plin, nema ni podzemna skladišta za plin. U Bosnu i Hercegovinu  se uvozi isključivo ruski plin kroz jednu jedinu ulaznu točku iz Srbije. Već ovi podaci su dovoljni da zaključimo kako je plinska infrastruktura u BiH  još uvijek nedovoljno razvijena, pa kao takva i u gospodarstvu zemlje ne igra veliku ulogu, za razliku od uloge plina u gospodarstvima razvijenijih europskih zemalja.

Zapravo, plinofikacija Bosne i Hercegovine i započela je relativno kasno, sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća.  Još otada postojalo je dosta ideja kako trenutni sustav prijenosa plina povezati s drugim sustavima i kako poboljšati plinovosni sustav u BiH.

Međutim, jedno je bilo prije, a sada je posve druga priča, točnije, evo nam već poznatog razdora među entitetima, koji blokira čitavu državnu strategiju. Naime, mada trenutačna Strategija energetskog razvoja RS-a i Strateški plan i program razvoja energetskog sektora Federacije BiH predviđaju značajan porast potrošnje plina u narednih deset godina, ni jedan ni drugi entitet ne čine ništa da koordiniraju svoje aktivnosti.

Ne može se reći da ponaosob ne poduzimaju razne aktivnosti na razvoju projekata plinske infrastrukture, no potpuno izostaje koordinacija, te se na kraju sve što se radi zapravo  radi u korist individualnih interesa entiteta, a ne države kao cjeline.

Upravo zbog inertnosti političkih struktura, koje više paze na politiku entiteta nego države u cjelini, i ne postoji zakonski okvir na državnoj razini. Pokušaja je bilo, ali svi su završili neuspijehom, iako su neki bili potaknuti od strane predstavnika međunarodne zajednice.

Usvajamo samo kad je entitetski

Što se entiteta tiče, 2007. godine je definiran osnovni zakonski okvir zahvaljujući Zakonu o gasu Republike Srpske i Uredbi o organizaciji i regulaciji sektora plinske privrede Federacije BiH. Nakon toga je Ministarstvo energetike, rudarstva i industrije FBiH pripremilo Nacrt zakona o plinu koji još nije usvojen. U navedenim zakonima nije definirano regulatorno tijelo na državnom kao ni federalnoj razini unutar ovlasti tog entiteta.

Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske ima nadležnost nad ovim sektorom, dok je u FBiH za ove poslove zaduženo nadležno ministarstvo. Postojeća regulativa nije u potpunosti usklađena sa obavezama BiH koje proizilaze iz Sporazuma o energetskoj zajednici (ECT).

Prema onome što su nam potvrdili iz Tajništva Energetske zajednice (ECS), BIH nije provela niti jedan od tri zakona o plinu na koje je obvezala! Iz Energetske zajednice zato traže da sve preuzete obveze iz Sporazuma o Energetskoj zajednici, Bosna i Hercegovina usvoji do lipnja ove godine, a u protivnom će se smatrati da Bosna i Hercegovina teško krši sporazum, te će se protiv Bosne i Hercegovine pokrenuti postupak s dalekosežnim posljedicama!

Naravno, dužni smo vam kazati što sve Bosna i Hercegovina zapravo ne ispunjava, osim činjenice da ne postoji regulatorno tijelo za pitanja plina na državnoj razini. Dakle, za sada apsolutno ne postoji adekvatno pravno, funkcionalno ni knjigovodstveno razdvajanje niti u jednom entitetu, ne postoji adekvatno definirana i objavljena mrežna tarifa, te ne postoji otvoreno tržište, u skladu sa rokovima iz Direktive 2003/55/EC,  kao što ne postoji ni različit tretman državnih i graničnih prijenosa.

Jedni k'o bi, a drugi k'o ne bi

Drugim riječima, naše vlasti nisu poduzele apsolutno ništa da bi ispunile preuzete obveze, te su još jednom pokazale da ih ne zanima normativno uređeno tržište plina i u konačnici održivost i razvoj države i dobrobit građana. Zapravo, kao što smo na početku rekli – Republika Srpska i Federacija BiH se međusobno driblaju, ne mareći previše za probijanje rokova. 

Tako, recimo, ministar energije, industrije i rudarstva Federacije BiH Erdal Trhulj tvrdi kako Vlada FBiH ima interes da se na razini države donese Zakon o plinu, kao i pripadajuća mu energetska strategija, dok s  druge strane ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Željko Kovačević tvrdi kako na razini BiH zakon o plinu može biti samo zbroj dva entitetska zakona o plinu. Dakle, u RS-u tvrde da je plin u nadležnosti entiteta, a ne države. Zvuči poznato, zar ne? Francuzi bi rekli - déjà vu!

Makar svi znamo da je lipanj jako blizu i da nam opasno prijeti još jedno probijanje rokova prema EU, političari i dalje čvrsto stoje kod svojih stavova. Njima kao da se dopada plinski déjà vu,  a vama?