Uskotračna pruga od Čapljine do Dubrovnika najveći turistički potencijal regije?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posljednjih godina svako malo aktualizira se u Hercegovini priča o obnovi uskotračne pruge od Gabele (Čapljina) do Dubrovnika, odnosno do Zelenike u Crnoj Gori.

Međutim, već petnaest godina sve ostaje na priči i idejama, a konkretan učinak izostaje, iako bi revitalizacija ove pruge mogla Hercegovinu pozicionirati u sami vrh turistički najpoželjnijih destinacija u regiji, a ono što je još važnije – stvoriti preduvjete za povratak stanovništva na ove prostore.

Predstavnici Grada Dubrovnika i Grada Trebinja, kao i općina Ravno i Čapljina, složili su se prije par godina da je obnova uskotračne željezničke pruge od Čapljine do Dubrovnika, odnosno Trebinja, projekt koji je veoma važan za daljnji razvoj cijele regije.

Ravno, Čapljina, Trebinje i Dubrovnik podržavaju revitalizaciju pruge

Općina Ravno je, primjerice, osigurala sudjelovanje u projektu koji podrazumijeva revitalizaciju željezničke pruge, odnosno buduće biciklističke staze od Gabele preko Hutova, Ravnog, Trebinja, Huma do Dubrovnika i sadržaja koje bi ta ruta pratila. Iz te općine smatraju kako je to je nešto što može donijeti razvoj ovog prostora i što može biti dugoročno rješenje posebno u razvoju turizma na ovom prostoru.

U ovoj općini planiraju središte mjesta uskotračnom prugom povezati sa Zavalom, a radilo bi se o dionici od oko šest kilometara dužine, s obzirom da se u Zavali nalazi najpoznatija špilja u BiH Vjetrenica, zaštićeni spomenik prirode i turističko odredište u jugoistočnom dijelu Hercegovine.

Ostatak željezničke infrastrukture danas: Most preko Neretve u Gabeli (Čapljina)

Da se ozbiljno razmišlja u ovom smjeru pokazuju i ulaganja u općini Ravno, gdje su nekadašnje zgrada željezničke postaje u samom središtu mjesta, kao i ona u Zavali, obnovljene i koriste se kao hoteli i ugostiteljski objekti, a kojima posebnu draž daju predmeti koji su korišteni na željeznici, a koji danas stoje kao izložbeni primjerci.

I načelnik općine Čapljina dr. Smiljan Vidić istaknuo kako ovaj projekt ima podršku općine Čapljina.

''Sve općine kroz koje bi prolazila pruga zainteresirane su za projekt, koji bi bio velika turistička atrakcija za cijelu regiju. Istina, radi se o velikom projektu, ali treba imati u vidu da je ova pruga za cijeli kraj bila žila kucavica i da se cijeli život odvijao oko te pruge. Ovaj kraj bi revitalizacijom pruge dobio puno, posebice u vidu turizma, što bi za sobom povuklo i razvoj ostalih gospodarskih grana, poput poljoprivrede i stočarstva'', istaknuo je Vidić za Bljesak.info.

Ideju podržava i gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić, koji je istaknuo kako je razgovarao s ljudima koji su vodili projekt revitalizacije pruge, ali i sa predstavnicima europskih fondova, te ističe da je njihov zajednički cilj da se u turističkom pogledu revitalizira cijeli prostor koji bi se vezao za Dubrovnik, odnosno da uz Stradun i posjetu starom gradu turisti koji dođu u Dubrovnik, a njih je oko tri milijuna godišnje, posjete i ruralni dio regije i uživaju u toj vrsti turizma. Naglasio je kako je Grad Dubrovnik posebno zainteresiran za ruralni dio, povijest koji bi mogla ta uskotračna pruga razviti te da će se tu tražiti financijski model.

Biciklistička staza dobrim dijelom revitalizirala prugu

Pruga, koja je stanovništvu Hercegovine značila život i izvukla ga iz prometne izoliranosti, do prije par godina u potpunosti je bila zapostavljena i turistički neiskorištena. Teško je, čak i laiku, ne razmišljati u smjeru da je u interesu svih država kroz koje ova pruga prolazi revitalizacija iste, a koja bi zasigurno privukla veliki broj turista kojima bi prava atrakcija bila provesti se starim ćirom nekadašnjom trasom, posjetiti prirodne i kulturne ljepote Hercegovine, ručati u vagonskom restoranu, te na kraju završiti na moru...

Ipak, postoji pozitivan primjer oživljavanja ove pruge, ali kao biciklističke staze. Naime, JP ''Vjetrenica – Popovo polje'', zajedno s Razvojnom agencijom za Hercegovinu REDAH, Turističkom organizacijom Trebinja, Udurgom 'Herzegovina Bike', te općinama Čapljina, Ravno i Neum te partnerima iz Republike Hrvatske, provodili su proteklih godina projekt “Bicikliranjem kroz povijest – revitalizacija stare uskotračne željeznice Ćiro”, koji je financiran od strane Europske Unije, a odobren je u sklopu IPA Programa prekogranične suradnje Hrvatska – BiH 2007-2013.

''Projekt ‘”Bicikliranjem kroz povijest” – Revitalizacija stare uskotračne pruge “Ćiro”, financirala je Europska unija kroz Program prekogranične suradnje: Hrvatska-Bosna i Hercegovina 2007-2013, IPA komponenta II. Projekt se provodio na području Hercegovine, u općinama Mostar, Čapljina, Neum, Ravno i Trebinje te u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u općini Konavle (Republika Hrvatska). Trajanje projekta je 24 mjeseca, a njegovi su nositelji Javno poduzeće “Vjetrenica” Popovo polje (Bosna i Hercegovina) s partnerima REDAH, Općinama Čapljina, Ravno, Neum, Turističkom organizacijom Grada Trebinja i Udrugom Herzegovina bike i Općina Konavle (Republika Hrvatska) uz partnere DUNEA i TZ Konavle'', ističu za Bljesak.info iz Regionalne razvojne agencije za ekonomski razvoj REDAH.

Biciklist na ćirinoj stazi gleda prema Popovom polju (Foto: Bljesak.info)

Opći cilj projekta bio je, kako kažu, doprinijeti integraciji gospodarstva u pograničnim područjima Dubrovačko-neretvanske županije i Hercegovine kroz razvoj nove zajedničke turističke ponude – biciklističke staze koja će prolaziti obnovljenom starom uskotračnom prugom “Ćiro”.

''Projekt je službeno završio u prosincu 2016. godine i u protekle dvije godine kroz projekt je urađen potpuno novi turistički proizvod – biciklistička trasa Ćiro je osposobljena, stavljena u uoptrebu i promovirana , 170 km trase je obilježeno sa 343 znaka cikloturističke signalizacije, na ukupno 38 km trase rađeni su insfrastrukturni radovi (čišćenje, asfaltiranje, osiguravanje i popravci mostova), ukupno šest mostova je popravljeno te je osiguran siguran prolaz za bicikliste, ukupno 14 tunela je očišćeno i označeno za siguran prolaz. Od toga su dva tunela (jedan u Hrvatskoj i jedan u Hercegovini – Čvaljina, zbog porodiljne kolonije šišmiša zaštićeni upozorenjem te je omogućeno zaobilaženje ovih tunela radi zaštite ugrožene vrste šišmiša, ukupno 16 odmorišta (klupe i stolovi) postavljeno je duž trase na atraktivnim lokacijama, podržano je ukupno 25 turističkih biznisa kroz organizirane treninge i radionice za lokalne dionike kao i dodjelu opreme - točnije, dodijeljeno je 110 bicikla i 20 setova alata čime se obogatila ponuda ugostiteljskih i smještajnih kapaciteta, udruženja i klubova koji će kroz svoje aktivnosti nastaviti promovirati Ćirinu trasu, 170 kilometara trase je snimljeno GPS-om i obilježeno QR kodovima koji vode na web stranicu Udruženja Herzegovina bike gdje se na poddomeni ĆIRO mogu naći sve informacije o povijesti Ćire, fotografije, GPS i mape, trasa je promovirana na dva međunarodna sajma: Gast Split 2016. i Međunardoni sajam gospodarstva Mostar 2016, organizirane su tri lokalne biciklijade te jedna prekogranična na kojima je ukupno sudjelovalo preko 500 profesionalnih i rekreativnih biciklista iz BiH i Hrvatske, snimljen je promotivni video i trailer koji su dostupni na YouTube-u i koristit će se I dalje kao pormotivni material posebno za sve turističke agencije koje će u svojoj ponudi imati Ćirinu biciklističku trasu'', dodaju iz REDAH-a.

Napominju kako je REDAH bio implementacijski koordinator projekta sa strane BiH te kako su svi partner u projektu aktivno sudjelovali i brinuli o provedbi svake aktivnosti.

''Najteži dio posla, na strani Hercegovine, je bio onaj koji ‘’nosi’’ cijeli projekt, a to su infrastrukturni radovi i signalizacija. Osim same izvedbe radova potrebno je dobiti sve dozvole za izvođenje radova i postavljanje signalizacije na cestama, a kako se radi o dva entiteta (FBiH i RS) kroz koja Ćiro prolazi potrebno prilagođavati elaborate i tehničku dokumentaciju sukladno zahtjevima i procedurama pojedinog entiteta. Partnerske organizacije i općine su ovdje odradile veliki dio posla i upravo tu se pokazalo da je ''partnerstvo ključ uspjeha''. Očekujemo da će Ćirina trasa s početkom sezone biti aktivno korištena što od domaćih što od stranih turista, te da će prvenstveno lokalno stanovništvo imati koristi od dolaska posjetitelja. Ćirinu trasu smatramo jednom autocestom, osnovnom infrastrukturom oko koje će se stalno nadograđivati i proširivati turistčka ponuda koja će obogatiti ovo pogranično odručje i pokrenuti iskorištavanje turističkog potencijala ove regije'', zaključuju za Bljesak.info iz REDAH-a.

Delegacija EU u BiH: Biciklistička staza pomoći će razvoj lokalnih zajednica

Iz Delegacije Europske unije u BiH ističu za Bljesak.info kako je najznačajniji rezultat projekta "Bicikliranjem kroz povijest" – revitalizacija stare uskotračne pruge "Ćiro" novi zajednički turistički proizvod u pograničnom području.

''Ciljevi projekta su također bili da se obnovi stara uskotračna pruga "Ćiro" između Mostara i Konavla, kroz uspostavljanje biciklističke staze, zajedno sa povećavanjem količine i poboljšavanjem kvalitete turističke ponude i turističkih usluga u pograničnim područjima Dubrovačko-Neretvanske županije i Hercegovine. Ovaj projekt ide korak više od biciklističkog turizma i podržava inovativni koncept održivog razvoja, obuhvaćajući ekološka pitanja i ruralni razvoj'', kažu iz Delegacije EU u BiH.

Dodaju i kako su projektom također otvorene mogućnosti za javno privatno partnerstvo, s mogućnošću otvaranja novih radnih mjesta i ostvarivanja novih prihoda od turističkog sektora.

''Ovaj projekt je rezultirao i otkrivanjem kolonije šišmiša u tunelu Čvaljina i doprinio odgovarajućoj integraciji tako važnog mjesta u biciklističku rutu. Projekt ima za cilj doprinijeti integraciji gospodarstva u pograničnim područjima Dubrovačko-Neretvanske županije i Hercegovine, kroz razvoj nove zajedničke turističke ponude. Ova biciklistička staza će povezati brojne turističke atrakcije iz obje regije (BiH i Hrvatske): Stari most u Mostaru, Stari grad u Počitelju, Pravoslavnu crkvu u Žitomisliću, Park prirode Hutovo blato, rimske ruševine Mogorjelo, pećinu Vjetrenica, Pravoslavni manastir Zavala, kraško polje Popovo, Stari grad Dubrovniku, kraško polje Konavle, vinarije, mostove, tunele, rijeke, polja i tako dalje. Nadamo se da će ove zajednice imati koristi od prihoda od turističkog biciklizma i realizirati svoje buduće planove za unapređenje i dalji razvoj'', kažu iz izaslanstva EU u BiH za Bljesak.info.

U Ravnom se nekad kupovala karta za Beč

Trasa nekadašnje pruge je u dobrom stanju. Stariji stanovnici pričaju kako, kada ih netko pita gdje je Ravno, oni kažu da su još 1901. godine kupovali voznu kartu za Beč. Naime, te godine otvorena je spomenuta pruga.

Inače, željeznička pruga Gabela - Zelenika bila je uskog kolosijeka na jugu tadašnje Austro-Ugarske, a danas Bosne i Hercegovine, Hrvatske: odvojak prema Dubrovniku i Crnoj Gori. Osnovna dionica bila je Gabela - Hum - Uskoplje - Zelenika u dužini od 155,5 kilometara: poslije Čapljina - Zelenika, a postojali su odvojci Uskoplje - Gruž (Dubrovnik) u dužini od 16,5 kilometara te Hum - Trebinje u dužini od 16,6 kilometara. Bila je dio tadašnjeg plana povezivanja jadranskih luka - Dubrovnika, Metkovića, poslije Ploča, sa zaleđem i dalje prema srednjoeuropskim prugama.

Carskom uredbom od 7. srpnja 1898. određuje se izgradnja pruge i odobrava kredit od 33,6 milijuna kruna: 22 milijuna za hercegovački te 11,6 milijuna za dalmatinski dio, uz rok vraćanja od 60 godina. Pruga je smatrana možda i najtežim građevinskim zahvatom u tadašnjoj državi zbog težine terena, te uvjetom da pruga bude zaštićena od napada s mora. Tome je doprinosila i izgradnja kuća i okućnica za zaposlenike željeznice i njihove obitelji, a na predjelima koje je tadašnja vlast smatrala nepouzdanima, zgrade su građene poput tvrđava, s puškarnicama, a oko njih nije bila dopuštena nikakva gradnja.

Željeznička postaja u Hutovu (Foto: Bljesak.info)

Trasiranje, snimanje zemljišta i obilježavanje terena počinje 1897., a izgradnja počinje 1898. Osim teškog terena, problem prilikom izgradnje bile su epidemije malarije u dolini Neretve, osiguravanje dovoljne količine vode za radnike i lokomotive u sušnoj Hercegovini (pogotovo za vrijeme vrućih ljeta), hladne zime, te općenito nepovoljne klimatske prilike. Tako je (u svrhu osiguravanja dovoljnih količina vode) u Hrasnu izgrađen bazen za kišnicu zapremine 7000 kubnih metara, u to vrijeme najveća građevina od armiranog betona na Balkanu. Jedan od dokaza neekonomskih interesa gradnje ove pruge je očit na primjeru udaljenosti Dubrovnika i Cavtata. Cestovna udaljenost je iznosila 17 km, a udaljenost željezničkom prugom 48,5 km.

Pruga je svečano otvorena 15. i 16. lipnja 1901, a otvorenju su nazočili najviši uglednici, političari i državni činovnici iz Beča i Budimpešte te zemaljske uprave provincije BiH. Iako su interesi tadašnje države bili vojni i strateški, gradnja pruge doprinijela je razvoju krajeva kroz koje je prolazila (posebno u Popovu polju: najveća i najkorisnija investicija u njegovoj povijesti), a doprinos ostalim privrednim djelatnostima nije bio zanemariv.

Pruga je po svom karakteru smatrana brdskom (jaki usponi, česta razvijanja po padinama, oštre krivine). U Gabeli, na 6 m.n.v., pruga se postupno penjala prema Dubravici (149 m.n.v.), Hutovu (310 m.n.v.) i Uskoplju (350 m.n.v.) sve do najviše točke u Glavskoj (495 m.n.v.) odakle se spuštala prema Zelenici, na 2 m.n.v. Najveći nagib na pruzi bio je 28 postotaka. Pruga je bila širine 760 mm, a bila je predviđena za brzine od 20 km/h.

Promet prugom u početku je bio zanemariv, ali je s vremenom rastao, pa je tako u vremenu od četiri godine prugom prevezeno 126.000 putnika i 28.000.000 bruto tona robe. U isto vrijeme, luka Gruž je po tonaži zauzimala drugo mjesto na Jadranu. Osim zapošljavanja stanovništva, prugom je omogućen prijevoz hrane i životnih potrepština, što je puno značilo za siromašni hercegovački kraj kojim je pruga prolazila.

Raspadom Austro-Ugarske nova država usklađuje i dopunjava postojeću željezničku mrežu, tako i ovu prugu. Ogranak pruge Hum - Trebinje 20. studenog 1931. produžen je do Bileće u dužini od 42,3 km, a 12. srpnja 1938. do Nikšića u dužini od 71,3 km.

Radnici grade uskotračnu prugu 1898. godine (Foto: Bljesak.info)

Postojala je i ideja tzv. Jadranske željeznice prema Boki kotorskoj, međutim nikada nije realizirana. Nakon Drugog svjetskog rata pruga i dalje ima veliki značaj, ali zbog ograničenog kapaciteta te sve snažnije konkurencije cestovnih prijevoznika, promet pada i pruga postaje sve nerentabilnija, pogotovo izgradnjom novih pruga širokog kolosijeka (1435 mm). Modernizacijom i širenjem pruge Sarajevo - Ploče na široki kolosijek 1966. veza ove pruge s prugom Sarajevo - Ploče je kolodvor u Čapljini.

Reorganizacijom željezničkog prometa u SFRJ od 1. siječnja 1966. predviđen je opstanak samo rentabilnih pruga. Bio je to početak kraja ove pruge. Uvjet opstanka ove pruge bila je subvencija tadašnjih saveznih republika SFRJ: Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore što nikada nije ostvareno. Iako su teretni vlakovi prestali prometovati prije, posljednji vlak iz Zelenike kreće 30. lipnja 1968.

Popularni Ćiro iz Dubrovnika posljednji put krenuo je 30. svibnja 1976. čime je Dubrovnik opet postao lučki grad bez željezničke veze sa zaleđem. Ukidanje željeznice imalo je katastrofalne posljedice po krajeve kroz koje je prolazila, a posebno za istočnu Hercegovinu gdje je trend iseljavana stanovništva prema većim središtima time bio bitno ubrzan.

Poznata jedna od mogućih trasa

Jedan od upućenijih u pitanje uskotračne pruge na području Hercegovine, Stanislav Vukorep, autor knjige ''Pruge koji su život značile'', ističe kako bi ovom turom željeznica došla toliko blizu Dubrovnika koji čak ne bi imao potrebe spuštati prugu u grad.

Radeći na svojevrsnoj inventarizaciji bivše uskotračne pruge od Gabele do Nikšića, Zelenike i Dubrovnika, kao dijete željezničara i zaljubljenik u pruge, pratio je aktivnosti oko nove pruge normalnog kolosijeka od Čapljine do Nikšića. Imao je, kako je i sam rekao prilikom promocije svoje knjige, priliku pogledati snimku kuda bi jedna od ponuđene tri varijante pruge išla. Kretala bi se od Gabele prema istoku, mostom preko Neretve, iznad graničnog prijelaza Doljani i dalje preko Popine na Hrasno, gdje bi se jednom krivinom polumjera preko 500 metara okretala prema Hutovu, odakle bi nastavljala kraj Hutovskog jezera.

Stanislav Vukorep, autor knjige ''Pruge koje sz život značile'' (Foto: Fena)

''Prelazak preko Popova polja pokraj Turkovića, Trnčine i Ravnog, a dalje preko Huma i Trebinja nastavlja se prema Bileći gdje ponovno pravi zaokret i ide prema Nikšiću. Iza Hutova je planirano stajalište Zelenikovac na bivšoj uskotračnoj pruzi koje bi bilo i odvojak za Neum. Ravno ili Hum bili bi novo stajalište. Iz Huma bi bio i odvojak pruge za Dubrovnik, toliko blizu grada Dubrovnika koji čak ne bi imao potrebe u grad spuštati prugu'', rekao je na promociji knjige Vukorep.

Iza nekadašnje pruge od Čapljine do Dubrovnik ostala je velika spomenička baština, prije svega od željeznice koja služila u pet prošlih država, a koja sigurno i danas može biti iskorištena, primarno u turističke svrhe. Ostaje vidjeti hoće li nekad u budućnosti netko prionuti na posao i turistički eksploatirati uskotračnu prugu u Hercegovini, ili će sve ostati na idejama bez konkretne realizacije. Uz turističke i putne vlakove, zasigurno da bi bilo i prostora za pokretanje ruralnog turizma i prodaju autohtonih proizvoda, što bi oživjelo ovaj dio Hercegovine, pa možda i potaknulo mlade na povratak na selo.