Zaštita okoliša dođe na red, pa je politika otjera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedavno uvođenje oporezivanja plastičnih vrećica koje se (pro)daju u supermarketima jedan je od rijetkih pomaka u zaštiti okoliša u Bosni i Hercegovini.

Unatoč neprestanim hvaljenjem kako je riječ o zemlji nevjerojatne prirodne ljepote, tu ljepotu, koja je na svu sreću još uvijek vidljiva čim se maknete iz gradskih središta, sve više ugrožavaju velike i male deponije što ih oni, svjesni da kazne za takvo nešto nema, svakodnevno gomilaju.

Pomak je i nedavno predstavljeni dokument ''Nacrt strategije zaštite okoliša FBiH'' na kojem je radilo desetak sveučilišnih profesora i stručnjaka iz područja ekologije .

Dokument na 200 stranica

Prema prijedlozima u dokumentu na 200 stranica spominje se i mogućnost plaćanja građanima koji vraćaju teško razgradive otpadne materijale, kao što je u prvom redu PET ambalaža, na čemu inzistira i sama Europska unija.

Između ostalog, u dokumentu se navodi kako je, pored pravnih, institucionalnih i tehničkih mjera, potrebno uspostaviti i odgovarajuće ekonomske instrumente, koji će ovisiti o propisanom načinu postupanja s ambalažnim otpadom, odnosno izboru depozitarnog ili integralnog.

''U slučaju izbora depozitarnog sustava, potrebno je propisati povratnu naknadu koja se ugrađuje u cijenu proizvoda. Konačni izbor modela i odgovarajućeg instrumenta moguće je napraviti tek po usvajanju pravilnika o postupanju s ambalažnim otpadom'', ističe se dokumentu strategije za zaštitu okoliša FBiH.

No, dodaje se kako je prije svega toga potrebno napraviti niz zakonskih i podzakonskih akata, tehničkih preduvjeta, kako bi zaštita okoliša napokon postala provodljiva.

Manjak okoliša u Ustavu

Ustav BiH, koji je ionako na udaru kritika zbog svojih brojnih manjkavosti, manjkav je i kada je u pitanju okoliš i zaštita okoliša, pa je tako okoliš u nadležnosti entiteta u kojima postoji po jedno ministarstvo nadležno za okoliš.

U Republici Srpskoj za to je zaduženo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju dok se u federaciji BiH za okoliš brine čak 11 ministarstava. Tako, osim federalnog Ministarstva prostornog uređenja i okoliša, u federaciji postoji po jedno ministarstvo za okoliš u svakom od deset kantona.

Budući da je sustav prilično kompliciran, suradnja među odgovornima bila je izrazito loša, pa su stoga i nebriga o okolišu i zagađenje uzeli maha.

Kako bi se prevladao problem nedostatka suradnje, još je 1998. godine, uz posredovanje OHR-a i Regionalnog centra za okoliš za Središnju i Istočnu Europu (REC), formiran je Koordinacijski komitet za okoliš BiH. Odbor čine osam članova, po četiri iz svakog entiteta, te nekoliko njih bez prava glasa, a koji predstavljaju međunarodne institucije u BiH. Cilj odbora je uskladiti zakone iz oblasti okoliša, standarde i akcijske programe, pobrinuti se za provođenje međunarodnih ugovora te razvoj suradnje sa susjednim zemljama po pitanju zaštite okoliša.

Slavonski Brod čeka potpis

No, ta suradnja pokazala se nikakvom na primjeru zagađenja zraka u Slavonskom Brodu u republici Hrvatskoj što ga je prouzrokovala Rafinerija nafte u (Bosanskom) Brodu.

Kako je za Bljesak.info rekao Peter Tot-Đerđ, predsjednik Građanske inicijative za čisti zrak u Slavonskom Brodu, od suradnje gotovo da nema ništa, a sve što se provodi je samo mazanje očiju građanima koji trpe zagađenje.

Tot-Đerđ kaže kako je, neovisno što je ‘Građanska inicijativa’ od početka inzistirala da Vlada i nadležna ministarstva RH, poštujući ustavnu obvezu, bilateralno s BiH, odnosno Republikom Srpskom osiguraju primjenu svih međunarodnih konvencija za ekološke norme i tako trajno osiguraju čist zrak građanima grada Slavonskog Broda, do dan-danas nije potpisan međudržavni Sporazum između Vlade RH i Vijeća ministara BiH o suradnji u području zaštite okoliša i održivog razvoja.

''Nikada nije profunkcionirala ni međugranična uloga DUZS (služba „112“), kako bi se uspostavila on-line veza između dvije granične regije kako bi građani u danom trenutku bili upozoreni o visokom (alarmantnom) onečišćenju zraka. Sve drugo, postavka druge mjerne postaje, koja inače kasni već blizu dvije i pol godine, sastanci Povjerenstva na međugraničnoj razini za zaštitu okoliša RH i BiH, također i sastanci političara, kao npr. gradonačelnika Slavonskog Broda s vlasnicima i predstavnicima i Rafinerije, su samo obična 'šminka' i da kažemo kupljenje vremena kod Brođana. Svima je jasno da modernizacija Rafinerija ne ide onim tempom koje bi zadovoljilo Brođane'', rekao je Tot-Đerđ za Bljesak.info.

Previše obećanja

Kao dokaz da je sve samo šminka Tot-Đerđ navodi kako onečišćenje zraka u prosincu i u prvoj polovici siječnja, izazivaju veliku sumnju u povoljan ishod svih dosadašnjih obećanja.

''Previše toga se dosada obećavalo i skoro ništa nije realizirano. A Brođani su dalje izloženi onečišćenju zraka iz emisije Rafinerije'', rekao je Tot-Đerđ.

No, iz brodske Rafinerije kao utjehu svima kojima zagađuju zrak priopćili su kako će Rafinerija od 2016.godine koristiti plin za preradu nafte, čime bi se kvaliteta zraka bitno trebala poboljšati.

Tako se za plinofikaciju ložišta radi projektna dokumentacja, a proces bi mogao biti gotov do 2015. godine te da će do 2017. godine u Republici Srpskoj biti proveden čitav niz mjera za unapređenje tehnološkog procesa kako bi se smanjila emisija štetnih plinova. No, postoje i oni koji tvrde da je ''buka'' oko zagađenja ustvari dio tržišnih igara kompanija koje dostavljaju ili žele dostavljati naftu u rafineriju.

No, da kompanije i njihove vlasnike ne zanima okoliš i posljedice zagađenja po zdravlje ljudi tvrdi zenički ekološki aktivist Hasan Kreho.

Nedovoljno mjerenje zagađenja

''Komapnije-zagađivači vrlo malo novca ulažu u projekte zaštite životne sredine. Odnosno, veliki dio ostvarenog profita kompanija iznose izvan BiH dok nama ostaju samo obećanja koja nikada neće biti realizirana'', rekao je Kreho za Bljesak.info.

Kreho navodi kako je za kvalitetan pristup problemu zagađenja potrebno i kvalitetno provoditi i mjerenja te da je za kvalitetno mjerenje potrebno imati opremu, kadrove i instituciju koja je akreditirana kako bi se u rezultate mjerenja vjerovalo i da bi bili relevantan dokaz na sudu ukoliko bi do nekakvog sudskog procesa i došlo.

''Bez navedenog kvalitetnog mjerenja nije moguće natjerati kompanije-zagađivače da poštuju zakone iz oblasti zaštite životne sredine u BiH. Naravno da je uspostavljanjem kvalitetnog eksternog monitoringa moguće provjeravati i kontrolirati rezultate internog mjerenja parametara iz emisja koje rade vlasnici kompanija'', navodi Kreho i naglašava kako je analizom teritorijalnog rasporeda zagađivača kao i emisija polutanata potrebno osigurati dovoljan broj mjernih mjesta koje će u kratkom vremenu omogućiti transparentno prikazivanje rezultata.

Kreho navodi primjer Zenice, simbola zagađenosti u Bosni i Hercegovini ali i u čitavoj regiji.

''Tri mjerne stanice nisu dovoljne obzirom na veličinu područja na kojoj je potrebno mjeriti parametre kvaliteta zraka. Posebno se postavlja pitanje intervala mjerenja od jednog sata za koji smatram da je to dugo razdoblje obzirom na intezitet emisija kao i njihova opasnost po život ljudi koje se mogu pojaviti iz nekih industrijskih postrojenja crne metalurgije'', kaže Kreho i dodaje kako smatra da je potrebno smanjti interval mjerenja i prikaza rezultata na pet do deset minuta.

Vlasti ne iznose stvarne informacije

U aktivnije mjerenje se dao Tuzlanski kanton, čija je vlada, prije nego što je srušena u prosvjedima, stručnjacima iz Japana prepustila istraživanje razine zagađenosti okoliša na nekoliko lokaliteta.

Projektom će biti locirane teško kontaminirane točke u okolišu, a zatim i napravljen plan za remedijaciju odnosno ponovnu mogućnost gospodarenja tim područjima, pa bi početkom svibnja trebao biti okončan monitoring najzagađenijih točaka, biti predstavljeni izvještaji i definisani putokazi njihove sanacije.

No, javnost se s razlogom pribojava zataškavanja izvještaja vlasti o stvarnom zagađenju.

Tot-Đerđ tvrdi kako građani Slavonskog Broda nemaju povratnu informaciju o provedenoj ekološkoj inspekciji sa strane Državne inspekcije RS-a u svibnju.

''Na žalost, te spomenute alarmantne koncentracije onečišćujućih tvari i dojam nebrige dovode do potpune zabrinutosti građana Slavonskog Broda za vlastito zdravlje, a pogotovo zdravlje brodske djece. Tako, Brođani polako postaju svjesni da su postali kolateralne žrtve ove nikako korektno definirane i još uvijek mnogima nejasne situacije'', navodi Tot-Đerđ za Bljesak.info.

Kreho pak kaže kako Vlada Federacije BiH kada je u slučaju zagađenje u Zenici prouzrokovano postrojenjima Mittal Stilla izlazi u javnost strahovima da će, ako primjene Zakon o zaštiti okoliša, vlasnici dovesti u pitanje opstanak rada poduzeća i tako stvoriti novu vojsku nezaposlenih.

Igranje na kartu straha

''Vlada FBiH igra na kartu straha od gubitka radnog mjesta kod mnogih građana radi teške ekonom ske situacije ako primijeni zakone i pravilnike koji reguliraju zaštitu životne sredine. Federalna vlada preferira nove vlasnike tvornica do kojih su u procesu privatizacije došli, a okolinske dozvole srozavaju na obični papir koji služi za izigravanje obveza koje su se prihvatili pokretajući proizvodnju kao što je to u Zenici'', kaže Kreho tvrdeći da se sve svelo na uplate eko-taksi, koje se slijevaju u proračune, a koji se onda prazne po volji vlastodržaca.

No, prema u početku spomenutoj strategiji, koja će zbog novih prijepora u političke nestabilnosti u zemlji, morati pričekati bolja vremena, poduzeća bi se trebala poticati da uvode procese kojim se smanjuje količina nastalog otpada, uključujući promjene u tehnološkom procesu i recikliranje, a trošak odlaganja otpada bi trebale u potpunosti snositi industrije i one djelatnosti koje ga stvaraju.

I dok Kreho i Tot-Đerđ upozoravaju kako građani oboljevaju dok se odgovorni igraju gluhih telefona, strategija tek predviđa da se uvedu posebne naknade za opasni otpad jer ne postoje kako na državnoj tako ni na entitetskoj razini zbog opasnosti koje on ima na ljudsko zdravlje i okoliš.

Bolja vremena

Dok Europska komisija predlaže državama članicama da smanje emisiju stakleničkih plinova za 40 posto do 2030. u odnosu na razinu iz 1990. te da na 27 posto povećaju udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na europskoj razini, Bosna i Hercegovina, u kojoj se još zuvijek spominje europski put, ima uvijek važnijih problema od okoliša.

Tek su, među brojnim ciljevima prosvjednika, u zadnjim građanskim porukama (srušenoj) vlasti naložene ''kupovina mjernih stanica za sve vrste zagađenja zraka u Lukavcu i Tuzli, kao najzagađenijim sredinama u BiH te kupovina mjernih stanica za zagađivanje vode od strane samovoljnih državnih i privatnih firmi''.

No, sasvim je izvjesno da će ti zahtjevi pričekati neka bolja vremena i neke nove vlasti koje će okoliš staviti na neko više mjesto prioriteta.