U šest mjeseci
24 tužitelja podigla dvije optužnice za ratne zločine
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine je u prvih šest mjeseci ove godine, u odjelu koji ima 24 tužitelja podiglo samo dvije optužnice za ratne zločine protiv tri osobe te raspisalo 17 tjeralica u više od stotinu predmeta s procesnim smetnjama, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH (VSTVBiH).
Nedostupne osobe?
Jasmin Murtagić, rukovoditelj projekta "Unapređenje rada na predmetima ratnih zločina u BiH" je, izlažući izvještaj o radu Tužiteljstva BiH od 1. siječnja do 30. lipnja, kazao da je u više od stotinu predmeta s procesnom smetnjom raspisano samo 17 tjeralica, javlja BIRN BiH.
"Ističem da su u ovom periodu od šest mjeseci na 24 raspoređena tužitelja u, naglašavam, Posebnom odjelu za ratne zločine, podigli dvije optužnice protiv tri osobe i donijeli devet negativnih tužiteljskih odluka", kazao je Murtagić.
Dodao je da su kroz prethodne izvještaje govorili o 40 optužnica u okviru dvije godine i da je taj podatak bio prihvatljiv, ali se veliki dio optužnica odnosio na nedostupne osobe.
"Dvije optužnice protiv tri osobe u šest mjeseci, vi procijenite, kao regulator sustava, je li to kvalitativno i kvantitativno zadovoljavajući rezultat", kazao je.
Članica VSTV-a Amila Mimica Kunosić je kazala da je nedopustivo da toliki broj tužitelja i stručnjaka radi u Tužiteljstvu a broj predmeta i optužnica nije zadovoljavajući.
"Predlažem da mi, kao Vijeće, do sljedećeg izvještaja razmislimo koje radnje u skladu sa svojim ovlaštenjima možemo pokrenuti protiv glavnih tužitelja gdje nemamo pomaka, i gdje neke stvari ne idu i ne rješavaju se predmeti", kazala je ona.
"Ne trebamo se braniti"
Murtagić je kroz izlaganje kazao da postoji problematičan trend u preciznosti broja predmeta za ratne zločine, na koji su i ranije ukazivali.
"Što da kažemo osim da Vijeće u ovom trenutku ne zna točan podatak o broju predmeta. Ima više iznosa i podataka, i oni se stalno mijenjaju. Ne trebamo se braniti, što god da nam kažu i javnost i pravosudna zajednica, ne trebamo se braniti", kazao je član Vijeća Mustafa Šabić.
Vijeće je usvojilo, prvog dana sjednice, i prijedloge kojim se Državnom tužiteljstvu nalaže da u roku od tri mjeseca izvrši potpunu reviziju svih neriješenih predmeta ratnih zločina, da promptno unaprijede rad na predmetima s procesnim smetnjama i povećaju broj raspisanih tjeralica te do kraja godine prioritetno fokusiraju rad na predmetima koji imaju potencijal sudskog epiloga, odnosno podizanja optužnice.
Pročitajte još
Zbog učestalih oblika nasilja i ubojstava žena u Bosni i Hercegovini, članovi VSTV-a su usvojili set aktivnosti u pogledu unapređenja postojećeg sustava zaštite žena žrtva nasilja u BiH, i otvorili pitanje potrebe dodatne edukacije sudaca, tužitelja i policijskih službenika koji rade na ovim predmetima i slučajevima.
Demirel Delić iz Odjela za pravna pitanja VSTV-a kazao je da analizu stanja planiraju završiti do novembra, kada će s konkretnim podacima kreirati pravac u kojem cijeli sustav mora krenuti, ako želi kreirati sigurnije društvo i adekvatniju reakciju institucija u zaštiti žena od nasilja.
Ostavka
Na samom početku sjednice predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija je priopćio da je potpredsjednica Vijeća Biljana Simeunović podnijela ostavku zbog opstrukcija direktora i Sekretarijata Vijeća te nedostatka komunikacije kojom joj je onemogućeno obavljanje poslova predviđenih Zakonom o VSTV-u.
Članovi Vijeća su usvojili zaključak radne grupe o uvođenju kategorije "novinar" u CMS sustav, kako bi tužiteljstvo imalo uvid u radu na predmetima i analiziranju mogućih motiva napada na novinare. Naveli su da je ranije jedan predmet u Banja Luci došao pred tužitelja bez da su znali da je osoba novinar, i da bi to moglo biti motiv napada na njega. Ovim prijedlogom nastoje unaprijediti sistem zaštite i analizu stanja ugroženosti novinara u BiH.
Pročitajte još
Tijekom rasprave, a bez ranije planirane tačke, članovi su govorili i o problemima s novim izmjenama Zakona o VSTV-u, navodeći da će njegovo usvajanje onesposobiti instituciju Vijeća i rad Odjela za integritet, jer nove izmjene ostavljaju prostora za nedostavljanje podataka sudaca i tužiltelja na provjeru. Zakon je nakon ove rasprave usvojen na sjednici Doma naroda.
Lagumdžija je kazao da je kategorično protiv ovakvog oblika zakona i da će u njegovoj primjeni doći do blokade i nedostavljanja podataka Odjelu za integritet o sucima i tužiteljima iz Republike Srpske.
Kako je objasnio, umjesto da su dužni dostavljati podatke o imovini sudaca i tužitelja sada se moraju osloniti na zakone iz poreznog i bankarskog sustava koji u svojoj suštini nema predviđenu kontrolu imovine sudaca i tužitelja. Kazao je da sporazum, koji se predlaže kao garant, neće spriječiti blokadu.
"To je dobra volja hoće li poštovati taj sporazum i na što će pristati u tom sporazumu. Nonses je da će odjel, koji nema status pravnog lica, zaključivati sporazum s nekim", kazao je on.
Sjednica VSTV-a nastavlja se u četvrtak.
