Pomozite sebi i bližnjima
Sve veći broj samoubojstava: Gdje u Mostaru potražiti pomoć?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Samoubojstva predstavljaju najveći problem u društvu, ali i u javnom zdravstvu koji ima dalekosežne društvene, emocionalne i ekonomske posljedice.
Naime, u prva tri mjeseca ove godine na području HNŽ dogodilo se šest samoubojstava, a godišnje se u svijetu počini oko 800.000 samoubojstava. Procjenjuje se da svaka smrt samoubojstvom utječe na barem šest osoba.
Zbog toga, u Mostaru postoji nekoliko mjesta gdje se može potražiti savjetodavna pomoć i podrška za suicidalne osobe. Prije svega postoje dva centra za mentalno zdravlje, jedan pri Domu zdravlja Mostar – Centar za mentalno zdravlje u zajednici i drugi pri KB Safet Mujić – služba za neurologiju i psihijatriju odjel CMZ. Također, postoji i Klinika za psihijatriju unutar SKB Mostar.
Socijalni radnik iz Centra za mentalno zdravlje u zajednici Doma zdravlja Mostaru Ivan Tica za Bljesak.info navodi kako svi liječnici obiteljske medicine mogu biti osobe kojima se osobe koje razmišljaju o samoubojstvu mogu obratiti kako bi dobili primarnu pomoć i dalje bili usmjereni na stručno liječenje i oporavak.
''Moramo napomenuti da razgovor s osobama na kojima primijetimo bilo kakve promjene u ponašanju i navikama može mnogo pomoći pri ovom, a i drugim problemima s kojima se ta osoba možda bori, a ne zna kako to riješiti i kome se obratiti'', kazao je Tica.
Također je istaknuo kako uz javne ustanove postoje mnoge nevladine udruge koje unutar svojih organizacija imaju kapacitete za pružanje psihosocijalne pomoći. Sve su to mjesta na koje se mogu obratiti osobe sa suicidalnim idejama i razmišljanjima.
Centar za mentalno zdravlje u zajednici Doma zdravlja Mostar odnedavno je pokrenuo i Facebook stranicu na kojoj se mogu javiti korisnici za bilo kakva pitanja i informacije vezano za mentalno zdravlje i njihove usluge.
Mitovi i činjenice o samoubojstvu
- Mit: nije dobro govoriti o samoubojstvima jer se može protumačiti kao poticanje
Činjenica: S obzirom na opću stigmatiziranost suicida, većina ljudi koja razmišlja o oduzimanju života ne zna kome se može obratiti za razgovor. Otvoren razgovor ne ohrabruje suicidalno ponašanje, nego nudi druge opcije ili daje vremena za premišljanje o odluci, čime se suicid sprječava.
- Mit: Ljudi koji govore o samoubojstvu ne misle ozbiljno.
Činjenica: Ljudi koji govore o suicidu možda šalju signal za pomoć. Veliki broj ljudi koji razmišljaju o oduzimanju života osjeća tjeskobu, depresiju i beznađe i možda misle da ne postoji druga opcija. Velik broj ljudi ustvari prije samog samoubojstva to na neki način, nekad direktno nekad indirektno, šalje poruku okolini u svom naumu.
- Mit. Suicidalne osobe su čvrsto odlučile da će umrijeti.
Činjenica: Točno je upravo suprotno – suicidalne osobe često se premišljaju između života i smrti. Pristup emocionalnoj pomoći u pravom trenutku može spriječiti suicid.
- Mit: Većina samoubojstava se dogodi iznenada, bez prethodnog upozorenja.
Činjenica: Većini suicida prethode znakovi upozorenja, verbalno ili kroz ponašanje. Naravno, neki su suicidi počinjeni bez upozorenja, no važno je znati prepoznati te znakove upozorenja i pratiti ih.
- Mit: Osoba koja je jednom pokazala suicidalno ponašanje ostaje suicidalna.
Činjenica: Povišeni rizik od suicida često je kratkotrajan i specifičan za konkretnu situaciju. Istina je da se suicidalno razmišljanje može vratiti, ali ono ipak nije trajnog karaktera i osoba koja je jednom pokazala suicidalne misli i pokušaje može nastaviti živjeti normalno, i to dugo.
- Mit: Samo su ljudi sa mentalnim poteškoćama suicidalni
Činjenica: Suicidalno ponašanje je znak dubokog nezadovoljstva, ali ne nužne i mentalnog poremećaja. Mnoge osobe s mentalnim poteškoćama ne pokazuju znakove suicidalnog ponašanja. Isto tako, sve osobe koje sebi oduzmu život ne pate od mentalnog poremećaja.
- Mit: Suicidalno ponašanje je lako objasniti
Činjenica: Suicid nikada ne dolazi kao rezultat samo jednog faktora ili događaja. Faktori koji pojedinca vode ka suicidu obično su višestruki i kompleksni i na njih se ne smije gledati pojednostavljeno. U većini slučajeva obmanjujuće je suicid pripisati nekom konkretnom događaju, kao npr. prekid veze. Nije primjereno izvještavati o preuranjenim zaključcima o uzrocima i pokretačima ako smrtni slučaj nije u potpunosti istražen.
- Mit: Samoubojstvo je prikladan način rješavanja problema
Činjenica: Suicid nije konstruktivan ili prikladan način rješavanja problema, niti je jedini mogući način rješavanja ozbiljnih situacija ili nepovoljnih životnih okolnosti. Priče o pojedincima koji imaju osobno iskustvo sa suicidalnim mislima, a koji su se uspjeli izboriti sa teškim životnim situacijama u kojima su se našli mogu pomoći u isticanju održivih opcija za druge koji možda trenutno razmišljaju da oduzmu sebi život. Suicid ima razarajući efekt na članove obitelji, prijatelje i cijelu zajednicu, jer ih tjera da razmišljaju o tome jesu li možda propustili vidjeti znakove upozorenja, osjećaju se krivima, ljutima, stigmatiziranima i/ili napuštenim. Izvještaji o suicidu koji pažljivo govore o ovim složenim dinamikama, bez upiranja prsta u tugujuće preživjele osobe mogu pomoći u educiranju javnosti o potrebi pružanja odgovarajuće podrške osobama pogođenim suicidom.
