Ratni zločin
Dudaković pred sudom: Očekuje se maraton
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Pred sudom Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je počelo suđenje umirovljenom generalu Armije BiH Atifu Dudakoviću i šesnaestorici drugih pripadnika Petog korpusa Armije BiH koji su optuženi za ratne zločine počinjene na širem bihaćkom području.
Čitanjem opširne optužnice, koja po Kazenom zakonu BiH Dudakovića i ostale tereti za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine protiv civila, suđenje je počelo točno na datum koji se obilježava kao dan osnutka Armije BiH.
Pročitajte još
Po završetku rata Dudaković je bio i zapovjednik zajedničkog stožera vojske Federacije BiH. Sada je, piše Hina, suočen s optužnicom koja ga tereti za zločine protiv čovječnosti počinjene na području općina Bosanski Petrovac, Ključ, Bosanska Krupa, Sanski Most i ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području općina Bihać i Cazin.
Ubojstva i Abdićevih Bošnjaka
Optužnica uključuje odgovornost za ubojstva više od 300 osoba srpske nacionalnosti, među kojima najviše civila, uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni i na taj način onesposobljeni za borbu.
Prema tvrdnjama tužiteljstva, Dudaković i ostali suoptuženici odgovorni su i za uništavanje 38 pravoslavnih vjerskih objekata.
Dio optužnice odnosi se na ratne zločine počinjene nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama tzv. narodne odbrane autonomne pokrajine Zapadna Bosna, na čijem je čelu bio Fikret Abdić.
Zajedno s Dudakovićem optuženi su i Ekrem Dedić, Sanel Šabić, Ibrahim Šiljdedić, Safet Salihagić, Adis Zjakić, Hasan Ružnić, Redžep Zlojić, Samir Solaković, Fatmir Muratović, Muharem Alešević, Husein Balagić, Ale Hodžić, Edin Domazet, Ejub Koženjić, Ibrahim Nadarević i Said Mujić.
Trojica suoptuženika bili su Dudakovićevi pomoćnici u zapovjedništvu Petog korpusa, jedan je bio zapovjednik brigade, a ostali vojnici ili vojni policajci.
500 radnih sati
U optužnici je navedena i kvalifikacija udruženog zločinačkog pothvata. Obrazložena je tvrdnjom tužiteljstva kako su Dudakovićevi vojnici, zajedno s pripadnicima postrojbi iz sastava Sedmog korpusa Armije BiH i pripadnicima MUP-a, tijekom napada koji je trajao od 13. rujna 1995. do polovice studenog 1995. i koji je bio usmjeren protiv civilnog stanovništva srpske nacionalnosti, "svjesno i voljno sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu sa zajedničkim planom i ciljem da se s teritorija tih općina trajno uklonili cjelokupno stanovništvo srpske nacionalnosti koje je tu živjelo".
Svi optuženi su se pred Sudom BiH u prosincu 2018. godine izjasnili kako se ne osjećaju krivim ni po jednoj točki optužnice.
Suđenje Dudakoviću i njegovim suborcima po svemu sudeći će biti maratonsko i to ne samo zbog broja optuženih nego i zbog činjenice da je Tužiteljstvo BiH najavilo kako će tijekom dokaznog postupka predložiti saslušanje čak 447 svjedoka.
Procjena je tužiteljstva kako će njima za izvođenje dokaza trebati najmanje 500 radnih sati.
Proces i za Križančevo Selo
U petak, 19. travnja, počinje suđenje Ibrahimu Puriću, Ibrahimu Tarahiji, Nijazu Sivri, Rušitu Nurkoviću, Almiru Sarajliću, Sadiku i Šaćiru Omanoviću te Kasimu Kavazoviću za ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se prethodno predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti u Križančevom Selu kod Viteza, počinjena 22. prosinca 1993. godine.
Isti dan održat će se statusna konferencija u predmetu protiv Maneta Đurića, Radenka Stanića, Miroslava Kraljevića i Gorana Garića, optuženim za zločin protiv čovječnosti počinjen na području Vlasenice.
Tužiteljica uvjerena
Tužiteljica Marijana Čolović rekla je na početku suđenja da će dokazati da su svi optuženi počinili zločin protiv čovječnosti, a Dudaković i ratni zločin protiv civilnog stanovništva.
Čolović je istaknula da će izjavama svjedoka Tužiteljstvo dokazati da je od 13. rujna do polovine listopada 1995. postojao sustavni napad na civile srpske nacionalnosti na području Bosanskog Petrovca, Ključa, Bosanske Krupe i Sanskog Mosta i da je operacija "Sana 95" počela 13. rujna pod zapovjedništvom Dudakovića.
''Cilj napada bio je, ne samo osvajanje ovih teritorija koje su bile pod kontrolom Vojske Republike Srpske, već i etničko čišćenje srpskog stanovništva sa tih prostora'', naglasila je Čolović.
