Što se 'troši'
Policijska vaga: Evo koja je sve droga pala u HNŽ-u
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ministarstvo unutarnjih poslova Hercegovačko-neretvanske županije (MUP HNŽ) u prvoj polovici ove godine zaplijenilo je najviše amfetamina, potom marihuanu.
''Prema statističkim podacima MUP HNŽ-a do lipnja tekuće godine oduzeo je vrste i količine droge od čega: heroin (8,245 gram), kokain (3,573 gram); amfetamin (797,661 gram), marihuana (772,538 gram), extasy (0,651 gram; 4 komada) te heptanon (10 komada)'', potvrđeno je za Bljesak.info iz MUP-a.
Ništa nije uništeno?
Navedene supstance, ujedno su i najčešće droge koje su pronađu na području županije.
No, ništa od navedenog, čini se, nije uništeno, budući da iz Ministarstva nisu željeli odgovoriti koliko je zaplijenjene droge uništeno. Na to pitanje navode kako se ona čuva u depozitu.
''Sukladno važećim Zakonskim propisima oduzeta droga čuva se u depozitu MUP-a HNŽ, do okončanja sudskog postupka'', tvrde iz MUP-a.
U 2018. najviše 'trave'
Iz županijskog MUP-a također nisu željeli reći i kolika je vrijednost zaplijenjenog.
Tijekom prošle godine, potvrđeno je za Bljesak.info, MUP HNŽ-a je zaplijenio: heroin (23,884 gram), kokain (5,233 gram), amfetamin (1179,113 gram), marihuana (5162,706 gram), stabljika "kanabisa" (5299,483 gram), sjemenke "kanabisa" (35 komada), extasy (13 komada), heptanon (16 komada) i ostalo (0,5 komada).
Profesor Almir Popo ranije je na predavanju pred mostarskim srednjoškolcima istaknuo kako je upravo ovisnost o opojnim drogama u velikoj mjeri zastupljena u Mostaru.
BiH nema podataka
"Zabrinjavajući je podatak da je sve više ovisnika o heroinu, prema podacima do kojih sam ja došao", rekao je prof. Popo, dodajući da ima i onih ovisnika koji uopće nisu registrirani, bilo u policijskim bilješkama ili psihijatrijskim ustanovama, kao ni kod svih onih koji se bave tim problemom.
Inače, naša država nema podatke koliko je ovisnika. Za to je, smatra predsjednik udruge ''Proslavi oporavak'' Borislav Goić, kriva politička nevolja.
''Službenih podataka o ukupnom broju korisnika narkotika u našoj zemlji nema. Vrlo su važni osmišljeni sustav unutar države koji se bave sustavno i strateški problematikom smanjenja ponude i potražnje na ovom području te nadgledaju i sprovode strategiju i akcijske planove. Uredi za droge koji postoje u Hrvatskoj već duže godina i odnedavno u Srbiji pokazuju da je koordinacija na ovom polju moguća. Nažalost, u Bosni i Hercegovini nema političke volje za njegovo pokretanje'', rekao je Goić.