Haški sud - Danas presuda Ratku Mladiću

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sudsko vijeće Haškog suda izreći će u srijedu prvostupanjsku presudu ratnom zapovjedniku Vojske Republike Srpske, generalu Ratku Mladiću.

Mladića optužnica tereti za ratne zločine počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine tijekom 1992. do 1995. godine.

Mladić je uhićen 26. svibnja 2011. godine, nakon 12 godina skrivanja u okolici Lazareva, a Hagu je izručen 31. svibnja iste godine.

Presudu će donijeti sudsko vijeće, na čelu sa sucem Alfonsom Orijeom, u Sudnici I Međunarodnog suda. Riječ je o prvostupanjskoj presudi, na koju će se moći žaliti i haško tužiteljstvo i Mladićeva obrana.

Haško tužiteljstvo je u završnoj riječi krajem prošle godine zatražilo od sudskog vijeća da Mladića osudi na doživotni zatvor, uz obrazloženje da bi kraća kazna bila  “uvreda za žrtve, žive i mrtve i uvreda za pravdu", dok je obrana tražila oslobađajuću presudu.

Mladićevo prvo stupanje pred Sud bilo je 4. srpnja 2011.,na kojem se nije izjasnio o krivici. Pretresno vijeće je u njegovo ime unijelo da se ne osjeća krivim.

Optužnica Mladića tereti za genocid, progon, istrebljenje, ubojstva, deportacije i prisilno premještanje i za zločine protiv čovječnosti.

''Dvije točke za genocid, te pet točaka za zločine protiv čovječnosti, progoni, istrebljivanje, ubojstvo, deportacija, nehumana djela (prisilno premještanje). Četiri točke za kršenja zakona ili običaja ratovanja, ubojstvo, teroriziranje, protupravni napadi na civile, uzimanje talaca'', navodi se u optužnici.

Također, u optužnici se navodi da Ratko Mladić snosi individualnu krivičnu odgovornost u skladu s pravilom 7(1) Statuta po navedenim točkama, između ostalog, kroz svoje sudjelovanje u nekoliko udruženih zločinačkih poduhvata. Navodi se da je od 12. svibnja 1992. do 30. studenog 1995., Mladić sudjelovao u udruženim zločinačkim poduhvatima UZP-u koji je imao za cilj trajno uklanjanje Bošnjaka i Hrvata s područja u Bosni i Hercegovini na koja su bosanski Srbi “polagali pravo”.

Dalje se navodi da je od 12. svibnja 1992. do studenog 1995., Mladić sudjelovao u još jednom UZP-u, poduhvatu pokretanja i provođenja kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja civilnog stanovništva Sarajeva, čiji je cilj bio širenje terora među civilnim stanovništvom.

Osim toga, u optužnici se navodi da je počevši od dana koji su neposredno prethodili 11. srpnju 1995., pa sve do 1. studenog 1995. godine, Mladić sudjelovao u UZP-u eliminiranja Bošnjaka u Srebrenici, i to ubijanjem muškaraca i dječaka, kao i prisilnim odvođenjem žena, djece i jednog dijela starijih muškaraca iz tog područja.

I naposljetku, navodi se da je tijekom svibnja i lipnja 1995. godine Mladić sudjelovao u UZP-u uzimanja pripadnika Ujedinjenih naroda kao talaca kako bi se NATO prisilio da se uzdrži od zračnih napada na vojne ciljeve bosanskih Srba.

Mladić se također tereti na osnovu krivičnu odgovornosti nadređenog u skladu s članom 7(3) Statuta za zločine navedene u optužnici, između ostalog, da je znao ili imao razloga da zna da se snage pod njegovom efektivnom kontrolom spremaju da počine zločine ili da su ih već počinili, a nije poduzeo mjere da spriječi činjenje zločina ili da kazni počinitelje tih zločina.

Zločini koji se navode u optužnici uključuju, između ostalog: ubijanje bosanskih muslimana i bosanskih Hrvata, uključujući vodeće pripadnike tih grupa; na primjer ubojstvo 144 osobe u Biljanima (općina Ključ), ubojstvo više od 200 zatočenika u Kazneno-popravnom domu Foča, ubojstvo oko 150 ljudi u logoru Keraterm, pored Prijedora, i ubojstvo najviše 140 zatvorenika u logoru Sušica, pored Vlasenice.

Zatočenje tisuća Bošnjaka i bosanskih Hrvata u zatočeničkim objektima u životnim uvjetima smišljenim tako da dovedu do njihovog fizičkog uništenja. Navedeni objekti uključuju logor Manjača (pored Banja Luke), logore Omarska, Keraterm i Trnopolje (pored Prijedora), KP dom u Foči i logor Batković, pored Bijeljine.

Ubijanje više od 7.000 muškaraca i dječaka Bošnjaka iz Srebrenice putem organiziranih pogubljenja, uključujući ubojstvo više od 1,000 muškaraca u jednom velikom skladištu u selu Kravice i pogubljenje još 1.000 muškaraca pored škole u Orahovcu.

Bezobzirno razaranje privatne imovine i javnih dobara, uključujući spomenike kulture i sakralne objekte, kao što su brojne džamije širom BiH, također se navodi u optužnici.

Djela ubojstva koja su bila dio cilja širenja terora među civilnim stanovništvom Sarajeva provođenjem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja, u periodu od 12. svibnja 1992. do studenog 1995. godine, uključuju granatiranje pijace “Markale” 5. veljače 1994., kada je poginulo 66, a ranjeno više od 140 osoba.

''Pretresno vijeće je 15. travnja 2014 donijelo usmenu odluku u skladu s pravilom odbacivši Mladićev zahtjev za oslobađanje od optužbi. Žalbeno vijeće je 24. srpnja 2014.,  odbacilo žalbu Mladićeve obrane (podnesena povjerljivo u odnosu na tačke optužnice 1 i 2 - genocid) i potvrdilo odluku prema pravilu. Izvođenje dokaza obrane počelo je 19. svibnja 2014. Posljednji svjedok obrane završio je svoje svjedočenje 16. kolovoza 2016. Iznošenje završnih riječi je održano od 5. do 15. prosinca 2016.  – podsjećaju iz Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju.

Suđenje generalu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću počelo je 16. svibnja 2012. godine, a završilo 15. prosinca 2016. godine.