Između transparentnosti i narušavanja privatnosti
Kamere na uniformama policajaca: Transparentnost ili privatnost?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Policijski službenici u Kantonu Sarajevo uskoro bi trebali na svojim uniformama nositi kamere za snimanje kontakata s građanima, što ima i veliku prednost nadzora nad radom policajaca ili za prikupljanje dokaza, dok stručnjaci ističu zabrinutost zbog mogućih kršenja prava na zaštitu osobnih podataka i pohrane materijala.
Prema najavi ministra za unutarnje poslove Kantona Sarajevo (MUP KS-a) Admira Katice, body kamere bi se na uniformama policajaca u ovom kantonu trebale naći u prvoj polovici 2024. godine. Riječ je o projektu koji je iniciran prije dvije godine i opremi koja bi omogućila snimanje audio i video zapisa, u svrhu prikupljanja dokaza u nepredviđenim situacijama.
Pročitajte još
Praksa postojanja ovakvih tehnoloških rješenja, koja mogu pomoći policijskim službenicima u njihovom radu, ali i otkriti nepravilnosti koje policajci počine, u svijetu je prisutna gotovo dva desetljeća, navodi istraživanje Centra za sigurnosne studije.
Iako Bosna i Hercegovina kasni za ovakvim rješenjima, ohrabruje činjenica da barem jedna policijska agencija dobiva opremu koja će doprinijeti transparentnijem radu institucija kojima je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
“One policijske službenike mogu zaštititi prilikom obavljanja njihovog posla, primarno u slučajevima lažnih i neutemeljenih prijava povrede službene dužnosti i zloupotrebe ovlaštenja od strane policijskih službenika”, navodi Damir Tandara u istraživanju o važnosti i utjecaju body kamera u radu policajaca.
Jedan od ključnih problema
Nedostatak transparentnosti policijskih agencija u našoj zemlji, čijem otklanjanju bi korištenje ovakve tehnologije moglo pomoći, jedan je od ključnih problema koje je Detektor ranije otkrio istražujući disciplinske postupke protiv policajaca. Ovo istraživanje ukazalo je kako su stotine disciplinskih postupaka protiv policajaca otišle u zastaru zbog proceduralnih nedostataka, a slučajevi policijskog nasilja koji su uznemirili javnost u BiH prošli su nekažnjeno ili se dugotrajni postupci još uvijek vode.
Uza sve prednosti, zabrinutost u vezi s novom tehnologijom donose izazovi zaštite ljudskih prava, odnosno iznalaženje adekvatnih načina zaštite ličnih podataka, te sigurnosni izazovi u vezi sa eventualnim digitalnim ugrožavanjem prikupljenih podataka.
Kako je u svom istraživanju Centar za sigurnosne studije ustanovio, zakonski okvir za zaštitu osobnih podataka i ljudskih prava u BiH postoji, ali je bitna njegova adekvatna primjena. Ipak, dodaju da bi konačno rješenje trebalo biti mnogo kompleksnije i uključiti faktore poput specifičnih situacija u kojima se kamere primjenjuju, pravilno korištenje opreme, način prikupljanja, obrade i prava pristupa podacima, ali i mehanizme sprečavanja zloupotrebe novih tehnologija u radu policajaca.
“Kod policijskih službenika opremljenih kamerama zabilježen je i niži moral pri obavljanju njihovih zadataka, najviše zbog toga što osjećaju da ih neko špijunira”, jedan je od nalaza istraživanja, koje navodi kako je, osim zakonskih, važno predvidjeti i psihološke efekte upotrebe kamera.
Usklađivanje zakona
Midhat Izmirlija, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, navodi kako je za primjenu ovakve tehnologije potrebno imati u vidu čitav niz zakonskih i podzakonskih akata. Prvenstveno je to, kaže, Zakon o zaštiti osobnih podataka BiH, ali i zakonska regulativa Europske unije, s kojom BiH ima obavezu usklađivanja.
“Čitav je niz nedoumica koje se otvaraju, kako će se snimati građani od strane policije i kako će se pohranjivati snimljeni sadržaji, tko će moći pristupiti tim sadržajima i kako će se onda moći kontrolirati upotreba tih podataka i tih snimaka”, dodaje Izmirlija, navodeći kako su to samo neka od pravila koja treba razmotriti u cilju zaštite osobnih podataka.
Predrag Puharić, voditelj Centra za izvrsnost u cyber sigurnosti (CSEC), smatra da je važno zakonske odredbe “pokriti” odgovarajućim sigurnosnim standardima i praksama, koji bi onemogućili curenje podataka.
“Važno je donijeti nekoliko odluka o tome gdje će biti čuvani prikupljeni podaci, kakva je infrastruktura, a s obzirom na to da ne možemo znati tko će sve biti predmet snimanja, važno je da cijeli proces bude usklađen s direktivama i regulativama EU”, dodaje Puharić.
GDPR
Kao jednu od ključnih smjernica on navodi Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR) i Policijsku direktivu Europske unije, obje iz 2016. godine, s kojima bi BiH trebala biti usklađena s obzirom da očekuje otvaranje pregovora za članstvo u EU. Dodaje i kako bi osim eventualnih vanjskih utjecaja, poput cyber napada, trebalo razmišljati i o internim zloupotrebama i zaštiti od njih.
“Važno je definirati jasne i precizne procedure pristupa, kako ‘zanimljivi’ snimci ne bi završavali u raznim medijima i postajali viralni, čemu smo nerijetko bili svjedoci, ne samo u regiji nego i šire.”
Ministar Katica za Detektor pojašnjava kako će ovaj projekt biti postupno uvođen u policijske postrojbe, te da će prakse drugih zemalja koristiti za unapređenje primjene.
“U tijeku je formiranje radne grupe za izradu Pravilnika o korištenju, te shodno napredovanju radne grupe blagovremeno ćemo informirati javnost o detaljima. Također, otvoreni smo za sve komentare, sugestije i prijedloge na ovu temu, a sve u cilju zajedničkog doprinosa većeg stupnja sigurnosti svih nas”, najavljuje Katica.
Iz Centra za sigurnosne studije zaključuju kako bi, uza sve ove izazove, novi sistem snimanja postupaka policajaca mogao biti velika šansa za podizanje građanskog povjerenja u rad policije, kao i smanjenje korupcije, o čemu bi trebalo jasno informirati građane.
“Takvim se pristupom građanima pokazuje da ne postoje nikakve skrivene namjere u implementaciji ovog sustava, već stvarno povećanje kvaliteta policijskog rada i suzbijanje korupcije”, kažu iz Centra.
