Uložio žalbu
Karadžić se 'boji' služenja kazne u Velikoj Britaniji
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Odvjetnici bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića, podnijeli su prigovor na odluku Mehanizma za međunarodne krivične sudove (MMKS) da on bude upućen na izdržavanje kazne u zatvoru u Velikoj Britaniji, navodeći kao razlog mogućnost da ga "muslimanski ekstremisti" ubiju iz osvete za ratne zločine.
Karadžićevi odvjetnici su u srijedu uputili prigovor kojim žele osporiti odluku MMKS-a da Karadžić, koji je osuđen na kaznu doživotnog zatvora zbog genocida i drugih ratnih zločina, kaznu služi u zatvoru u Velikoj Britaniji, navodeći kako postoji mogućnost da on bude meta napada drugih zatvorenika sa smrtnim ishodom.
U prigovoru koji su podnijeli MMKS-u stoji da bi Karadžić "tamo bio ugrožen zbog muslimanskih ekstremista".
Kao razlog za brigu navode primjer napada na generala Vojske Republike Srpske Radislava Krstića, osuđenog kao i Karadžić za genocid nad Bošnjacima iz Srebrenice, kojem su u ćeliji u britanskom zatvoru Wakefield, gdje je služio svoju kaznu, trojica zatvorenika muslimana 2010. godine isjekli lice i prerezali grlo. Krstić je potom prebačen natrag u Nizozemskoj, a zatim u zatvor u Poljskoj, prenosi Detektor.ba.
Pročitajte još
"Iskustvo generala Krstića tijekom izdržavanja kazne u Ujedinjenom Kraljevstvu vjerojatno će se ponoviti i u slučaju predsjednika Karadžića. Predsjednik Karadžić je daleko ozloglašeniji od generala Krstića", navode Karadžićevi odvjetnik.
"Slanje predsjednika Karadžića u Ujedinjeno Kraljevstvo pod ovim okolnostima ravno je smrtnoj kazni", dodaju oni.
Ako bi bio ubijen u zatvoru, to bi napravilo "mučenika od predsjednika Karadžića" što bi potkopalo naslijeđe UN-ovog suda za ratne zločine, naglašavaju odvjetnici.
Kako bi se opasnost ublažila, Karadžić bi morao biti čuvan "u uvjetima koji su jednaki samici", smatraju odvjetnici.
Oni navode kao primjer slučaj bivšeg liberijskog predsjednika Charlesa Taylora, koji je, kada je prebačen u Veliku Britaniju na izdržavanje kazne za ratne zločine, odvojen od ostalih zatvorenika jer su vlasti vjerovale da će biti meta napada.
"Bio je smješten u bolničko krilo i imao je malo ili nimalo kontakta s drugim zatvorenicima", kaže se u prigovoru.
Karadžićevi odvjetnici vjeruju da bi situacija za Karadžića bila čak i rizičnija od Taylorove „zbog vjerskog aspekta njegovog slučaja“.
"Osigurati njegovu sigurnost zahtijevat će izvanrednu izolaciju predsjednika Karadžića, čime bi uvjeti u zatvoru za njega bili veoma teški u Ujedinjenom Kraljevstvu", naglašavaju oni.
Karadžić je u ožujku 2019. godine pravosnažno osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, progone širom BiH, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Presudom je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.
Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab je u srijedu izjavio da njegova zemlja može biti ponosna na podršku koju je pružila u potrazi za pravdom u slučaju Karadžić.
"Radovan Karadžić je jedan od rijetkih ljudi koji je proglašen krivim za genocid. On je odgovoran za masakr muškaraca, žena i djece u genocidu u Srebrenici i pomogao je održavanju opsade Sarajeva koja je predstavljala napad na civile", rekao je Raab.
U Velikoj Britaniji je kaznu zatvora za ratne zločine služio i Momčilo Krajišnik, koji je pored Karadžića bio jedan od najistaknutijih političkih lidera Republike Srpske tijekom rata u BiH. Iz zatvora je pušten 2013., a preminuo je prošle godine zbog posljedica zaraze s koronavirusom.
