Buza
Koliko je 'težak' zločin u Uzdolu?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Državno tužiteljstvo zatražilo je u žalbi od Apelacijskog vijeća Suda BiH da Enveru Buzi, bivšem zapovjedniku Samostalnog bataljona Prozor Armije Bosne i Hercegovine (ABiH), izrekne kaznu višu od 12 godina zatvora zbog zločina počinjenog u rujnu 1993. u Uzdolu kod Prozora, dok je Obrana predložila da se ranija presuda preinači u oslobađajuću ili ukine, te odredi novo suđenje.
Kontrola nad počiniteljima
Tužiteljica Sanja Jukić je u obrazloženju žalbe spomenula da su u Uzdolu pobijene cijele obitelji, bračni drugovi, zbog čega nije bilo čak ni predstavnika oštećenog za pojedine obitelji, što je Sud, prema njenom mišljenju, trebao cijeniti kao otežavajuću okolnost, kao i samo ponašanje optuženog u sudnici.
''Izrečena kazna, po ocjeni Tužiteljstva, nije adekvatna težini počinjenog zločina'', kazala je tužiteljica Jukić.
Kako piše Birna, Buza je prvostupanjskom presudom u rujnu 2019. godine proglašen krivim da je, kao vršitelj dužnosti zapovjednika Samostalnog bataljona Prozor ABiH, imao stvarnu i efektivnu kontrolu nad jedinicom koja je 14. rujna 1993. u ranim jutarnjim satima izvršila napad na selo Uzdol, gdje je na okrutan i svirep način ubijeno 27 civila hrvatske nacionalnosti.
Iz dokaza, kako je navedeno u presudi, proizlazi da je Buza u dovoljnoj mjeri bio obaviješten o zločinu, što ga je obvezivalo da na temeljit način provede istragu. Prema sutkinji, iz dokaza proizlazi da to nije učinjeno i da je cilj bio zataškati zločin.
Braniteljica Vasvija Vidović je, obrazlažući žalbu, rekla kako je Prvostupanjsko vijeće moralo utvrditi da je optuženi izvršio efektivnu kontrolu nad počiniteljima zločina, da je tijekom postupka došlo do povrede obrane i prava optuženog da iznese sve činjenice koje mu idu u korist. Zanemareni su dokazi, kazala je braniteljica, da je Samostalni bataljon Prozor tijekom napada bio pretpotčinjen 317. brigadi ABiH.
Uzdol kao vojni cilj?
Prema navodima Obrane, Sud nije cijenio dokaze materijalne prirode od značaja, posebno što navodi da je s Prozorskim bataljonom djelovala civilna policija, te presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
''Vijeće navodi da je jedinica Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) Prozor bila potčinjena optuženom, a u lancu zapovijedanja MUP nije potčinjen ne samo optuženom nego i Armiji BiH. Sud uopće nije utvrdio identitet počinitelja ubojstava'', rekla je braniteljica i navela kako je Sud morao utvrditi okolnosti i uzrok pogibije žrtava, a ne samo konstataciju takvog stanja.
Braniteljica je kazala i kako Vijeće nije prihvatilo da je cijeli Uzdol bio legitiman vojni cilj, što je, po Obrani, nelogičan i kontradiktoran zaključak, pogotovo što su svjedoci izjavili da su sve kuće imale oružje i da su u njima boravili vojnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kada nisu bili na liniji.
Činjenica je, nastavila je braniteljica, da su vojnici HVO-a pucali iz kuća u Uzdolu, te da je nakon napada ABiH došlo i do kontranapada i granatiranja.
''Svjedoci bili nekorektni''
Osvrćući se na nepoduzimanje mjera da se kazne počinitelji, Vidović je rekla kako je Sud zanemario da je optuženi dao naređenja da se provede istraga pomoćnika za sigurnost bataljona, a Buza ne samo da je inicirao istragu, kako je kazala braniteljica, nego je ona inicirana i s više razine.
''Netočna je konstatacija da nitko i nikad nije naredio istragu o Uzdolu'', ustvrdila je braniteljica.
Buza je rekao da se slaže s izlaganjem svoje braniteljice te je dodao samo kako su ''neki svjedoci bili nekorektni''.
Tužiteljstvo i Obrana su u odgovorima na žalbe suprotnih strana zatražili da se one odbiju kao neosnovane.