Pos'o je dobar, a para laka
Krijumčari migrantima tijekom jedne godine u BiH zarade deset milijuna eura
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dok jedni bježe od autoritarnih režima, međuetničkih sukoba ili loše ekonomske situacije, drugi masovno zarađuju na njima. Krijumčari migrantima samo tijekom jedne godine u BiH zarade deset milijuna eura. Sve je to bilo u manjem obujmu tijekom ove godine, zbog manjeg broja migranata. No, vizna politika susjedne Srbije suočila je Bosnu i Hercegovinu sa novim migrantskim valom i novim slučajevima krijumčarenja migranata.
Tržište krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu vrijedno najmanje 50 milijuna eura godišnje. Porozna granica – jedan od razloga povećanja broja ilegalnih ulazaka u Bosnu i Hercegovinu. Svoje dokumente unište odmah pri dolasku, a za ulazak poznata cijena, javlja N1.
''Cijena varira, može biti od 300 eura do tri tisuće eura ovisno da li je riječ o jednoj granici ili više odnosno od jednog mjesta do drugog… odnosno ono što bismo nazvali paket aranžman iz jedne zemlje do EU'', kaže Anesa Agović, koordinatorica Globalne inicijative za BiH.
Cijena zna biti i veća. Tako jedan migrant iz Pakistana, prema istraživanju Globalne inicijative, pređe granicu Bugarska-Srbija, potom Srbija BiH i onda granicu sa Hrvatskom dao šest tisuća eura.
Od 2018. ih je stiglo preko 90 tisuća iz više od deset država. Najčešće su to Pakistanci, Alžirci, Sirijci. Sada su tu i državljani Burundija. Dolazak iz ove daleke afričke države olakšao im je bezvizni režim sa Srbijom. Srbija je zbog toga bila na meti kritika iz EU.
''Ključno je da partneri sa Zapadnog Balkana usklade viznu politiku sa politikom EU. BiH treba hitno usvojiti strategiju i akcijski plan o migracijama, pojačati napore da osigura pristupe azilu i ojača upravljanje granicama'', kaže Anitta Hipper, glasnogovornica Europske komisije.
O onima koji sada najčešće prelaze granicu malo znamo. Ono što dopire do svjetske javnosti o Burundiju nije pozitivno.
Srbija će, nakon kritika, uskladiti svoj vizni režim sa EU i ukinuti bezvizni za državljane Tunisa i Burundija. Pozdravio je to i povjerenik za proširenje EU. U Srbiju od početka godine ušlo više od 70 tisuća migranata.
''Naravno, teško je očekivati da ćemo se potpuno uskladiti sa viznim režimom EU po pitanju migranata u kratkom razdoblju do kraja godine, jer Srbija ima nekoliko aranžmana sa desetinama zemalja u svetu koji ne odgovaraju na politiku i vize kako ih vidi Europska unija'', rekao je Radoš Đurović, Centar za zaštitu i pomoć tražitelja azila.
U BiH migranti iz ovih zemalja ne mogu doći avionom kao u Srbiju. Ali zato mogu preko porozne granice gdje nedostaje službenika Granične policije, a krijumčara ne manjka.
S druge strane iz ministarstva sigurnosti poručuju: ''Imamo aktivnost. Imamo strategije, imamo planove. Imamo aktivnost našeg kompletnog sustava i sigurnosti i drugih državnih struktura na različitim razinama'' mišljenja je Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.
Sve to na terenu trenutno izgleda dobro – prije svega zbog malog broja migranata u prihvatnim centrima. Oko tri tisuće ih je tu. Usklađivanje Srbije sa viznim režimom EU kao i hladniji dani koji dolaze, omogućit će nadležnima u BiH da svoj posao okarakteriziraju – uspješnim.