Osam godina od eksplozije u Mostaru o kojoj nitko ništa ne zna

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Oko 2 sata iza ponoći Mostarom je odjeknula eksplozija koja je uznemirila stanovništvo. Odmah je djelovala i policija'', vijest je to objavljena 13. siječnja 2013. godine.

Naime, prije osam godina u eksploziji je dijelom uništen spomenik ispred mostarske Gradske vijećnice. Ozlijeđenih nije bilo, a istraga nije pokazala ništa osim što je otkrila da kamere, kako je to rečeno iz policije, ''snimaju svoj film''.

02:06

''Eksplozija se dogodila ispred gradske vijećnice, gdje je uništen spomenik koji je postavljen 'u znak sjećanja na sve pripadnike Armije BiH koji su poginuli u ratu 1992-1995. braneći Mostar''', navodi se u tekstu objavljenom na portalu Bljesak.info.

Navedeno je kako je policija osigurala mjesto događaja, te da je više patrola raspoređeno po gradu, a promet je na Bulevaru u smjeru sjever - jug od Španjolskoga trga do Doma zdravlja nakon završenog očevida normaliziran iza 9 sati.

Tadašnji glasnogovornik Uprave policije MUP-a HNŽ Srećko Bošnjak potvrdio je za Bljesak.info da je eksplozija prijavljena u 02:06 sati.

Na lice mjesta izašao je i dežurni županijski tužitelj Mirko Miličević s pripadnicima protueksplozijske zaštite MUP-a HNŽ-a i pripadnicima Policijske uprave Mostar. 

"Očevid na licu mjesta je obavljen. Predmet našeg interesa je koja je vrsta i koja je eksplozivna naprava, a što ćemo znati tek nakon što se izvrše odgovarajuća vještačenja po nalogu Tužiteljstva", kazao je Bošnjak. 

Široka istraga

Dežurni tužitelj Županijskog tužiteljstva Mostar Mirko Miličević izjavio je potom za agenciju Anadolija da je u tijeku široka istraga o postavljanju eksplozivne naprave kojim je rano jutros uništen spomenik pripadnicima Armije Republike Bosne i Hercegovine ispred Gradske vijećnice u centru Mostara.

''Bili smo na mjestu događaja gdje smo zatekli razlomljen spomenik pripadnicima Armije BiH. U podnožju spomenika vidljiv je crni trag koji upućuje na postavljanje i aktiviranje nepoznate eksplozivne naprave. Taj spomenik je u razlomljen i praktično uništen. Za sada nemamo počinitelja. Policija je dobila zadatke i operativno radi na terenu. Vrše se određene provjere. Također, vrši se skidanje snimaka video-nadzora sa objekata u blizini. Izvršit ćemo pregled tog video materijala i očekujemo da ćemo imati više saznanja'', izjavio je Miličević.

Govoreći o vrsti naprave koja je upotrijebljena u napadu, Miličević je kazao da je mogao biti korišten i ''najobičniji eksploziv'', ali još uvijek ne može govoriti o konkretnoj vrsti naprave.

Utjecaj na pregovore

''To može uraditi svaki iole sposoban čovjek'', kazao je Miličević te potvrdio da će ovaj događaj biti kvalificiran kao izazivanje opće opasnosti, a ne terorizam.

''Ukoliko se dođe do dokaza da je u pitanje terorizam, prepustit ćemo slučaj kolegama iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA)'', istaknuo je tada Miličević.

Uslijedile su brojne reakcije.

Gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić osudio je podmetanje eksplozivne naprave te je rekao da očekuje ''kako će policija pronaći i kazniti počinitelje ovoga djela''.

Slađen Bevanda, tadašnji predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH. Izrazio je nadu kako ovaj nemili događaj neće utjecati na političke pregovore oko izbora u gradu na Neretvi.

''Osuđujem svaku mržnju, uništavanje, te izazivanje osjećaja nesigurnosti kod građana Mostara. Izražavam nadu da će policija profesionalno odraditi svoj dio posla te otkriti nalogodavca i počinitelja'', rekao je novinarima Bevanda.

Tada je Klub vijećnika Bošnjaka u mostarskom Gradskom vijeću sazvao izvanrednu sjednicu s koje su iskazali ''ogorčenje terorističkim činom''.

Za Bošnjake terorizam

''Ovaj teroristički čin je još jedan udar na međuljudske i međunacionalne odnose u gradu Mostaru, što Bošnjake Mostara neće isprovocirati niti uplašiti'', pisalo je u priopćenju Kluba vijećnika Bošnjaka, koji su naveli kako je ''ovaj teroristički čin neprijateljskog djelovanja protiv građana Mostara''.

Županijski odbor SDA HNŽ i Gradski odbor SDA Mostar u zajedničkom priopćenju također napisali da se radi o terorističkom činu.

''Ovaj teroristički čin bez obzira od kojeg naredbodavca je došao imao je za cilj da se Bošnjacima pošalje poruka da za njih i njihova obilježja nema mjesta u Mostaru. Na svu sreću njihove želje nisu realizirane jer je spomenik ostao, iako oštećen da ukazuje građanima Mostara da su za ovaj grad davali živote pripadnici Armije Republike BiH''.

OHR je objavio kako je ''užasnut eksplozijom'' te apelira da se danas u gradu Mostaru, ali i cijeloj BiH, zadrži smirenost.

''Širenje ovakvog nasilja ne smije biti dozvoljeno. Sigurnost svakog dijela BiH mora biti prioritet za sve nadležne agencije, na lokalnoj, entitetskoj i državnoj razini. Vladavina prava mora se poštivati u Mostaru i širom BiH'', priopćeno je tada iz OHR-a.

OHR je objavio tada kako ''očekuje od lidera iz svih područja političkog i etničkog spektra da konstruktivno reagiraju i pridruže se u osudi ovog napada i svih aktivnosti i izjava kojim se u Mostaru i drugim dijelovima BiH dižu tenzije''.

Spomenička kriza

''Građani u Mostaru i cijeloj BiH koji ispravno razmišljaju, složit će se da se ne smije dozvoliti da bezobzirni i kukavički napadi ugroze proces kreiranja funkcionalnog i integriranog Mostara, što je od suštinskog značaja za poslijeratni oporavak BiH'', priopćeno je tada iz OHR-a.

I Veleposlanstvo SAD-a objavilo je kako osuđuje ''rušilački napad'' koji se desio ispred Gradske vijećnice u Mostaru.

''Pozivamo vlasti da odmah djeluju kako bi istražili ovaj incident i procesuirali odgovornu osobu ili osobe. Pozivamo građane i čelnike Mostara da osude ovaj incident'', pisalo je u priopćenju Veleposlanstva SAD-a u BiH.

Spomen obilježje poginulim pripadnicima Armije BiH ispred zgrade Gradske vijećnice postavljen je u travnju 2012. godine bez odobrenja gradskih vlasti i dugo je bio predmet polemike, ali je ostao još jedna nerazriješena mostarska priča jer se ne zna tko ga je postavio niti tko je odgovoran za eksploziju.

Inače, na parteru Vijećnice najprije je 2012. godine postavljen spomenik hrvatskim braniteljima, zbog čega su tadašnji bošnjački vijećnici bojkotirali ceremoniju otvorenja Gradske vijećnice, a nakon čega je tu postavljen "ljiljan".

Cijeli slučaj koji je tada bio poznat kao "spomenička kriza" rezultirao je neodržavanjem sjednica Gradskog vijeća Mostar u Vijećnici.

Niknuo preko noći

Povodom postavljanja spomenika, koji je praktično niknuo preko noći, reagirao je HDZ BiH objavivši tada kako najoštrije prosvjeduje "u povodu nelegalnog čina postavljanja kamenog obilježja u organizaciji nepoznatih počinitelja na parteru ispred zgrade obnovljene mostarske Gradske vijećnice, koja je zaštićeni spomenik kulture''.

''Samovoljno, protuzakonito i samo s jednim ciljem provokacije, po kišnom nevremenu u poslijepodnevnim satima u subotu, 14. travnja 2012. godine zaobilazeći legalne institucije Grada Mostara i bez odobrenja nadležnih tijela postavljeno je kameno obilježje. Pozivamo sve nadležne institucije pravne države da žurno poduzmu sve potrebne mjere sukladno zakonu na otkrivanju i kažnjavanju počinitelja i uklanjanju nelegalno postavljenog obilježja" pisalo je 2012. godine u priopćenju.

Načelnica Odjela za urbanizam i građenje Marina Deronjić tada je kazala kako je Odjel na zahtjev Udruženje porodica šehida i poginulih boraca za postavljenjem spomenika poginulim pripadnicima Armije BiH dao negativno rješenje.

''Podnositelj je ponio žalbu koja je uvažena tako da je sad zahtjev na ponovnom postupku. Zakazan je novi očevid i sad se treba donijeti novo rješenje'', kazala tada je Deronjić koja nije mogla kazati kakvo će rješenje Odjel ovaj put donijeti.

Šef Službe za građevinske propise Zdravko Čuljak je kazao tada kako je Odjel prvi put dao negativno rješenje iz razloga što je spomenik postavljen prije samog razmatranja zahtijeva, odnosno iz razloga što je javna površina uzurpirana ilegalno.

Inspekcija i političke igre

''Sad je u tijeku žalbeni proces u kojem su podnositelji tražili da se spomenik premjesti na drugu površinu, odnosno metar-dva od mjesta gdje je sad. U idućih nekoliko dana donijet će se konačno rješenje'', kazao je Čuljak, ne želeći prejudicirati kakvo će ono biti. 

Nakon što je spomenik postavljen ilegalno, gradonačelnik Ljubo Bešlić dao je nalog inspekciji da utvrdi činjenično stanje te da postupi sukladno istom, no gradska inspekcija tvrdi kako oni nisu nadležni rješavati "spomeničku krizu".

Šef gradske službe Hilmo Đidelija tvrdio je kako inspekcija nije tu da rješava političke igre u Mostaru.

''Bošnjacima smeta hrvatski spomenik, Hrvatima bošnjački i sad se sve lomi preko inspekcije. Ja sam u startu kazao da inspekciju ne treba uvlačiti u sve ovo, da su to politička pitanja'', kazao je tada Đidelija.

Istaknuo je kako je na Bešelićev zahtjev da se ukloni ilegalno postavljeni spomenik Armije BiH na teren izlazila građevinska inspekcija koja se izjasnila nenadležnom.

Vijećnica ima školsko dvorište

''Građevinska inspekcija je razmatrala slučaj i ona je utvrdila da nije nadležna jer postavljanje spomenika nije kod nas riješeno propisno, kao u većini bh. općina ili, primjerice, u Brčko Distriktu gdje je ta oblast regulirana kroz Komisiju koja izdaje propise za postavljanje spomen-obilježja. Nakon toga je gradonačelnik, nezadovoljan odlukom građevinskog inspektora, naložio meni da to proslijedim komunalnim inspektorima, koji su se također izjasnili nenadležnim, budući da se prostor ispred vijećnice ne smatra javnom površinom, već da se još vodi kao školski prostor'', kazao je Đidelija.

Iako je Bešlić tražio da se inspekcija izjasni samo o spomeniku Armije BiH, Đidelija navodi kako je komunalna inspekcija razmatrala, s obzirom da se radi o istim kategorijama, sva četiri spomenika ispred vijećnice, od samog obilježja gradske vijećnice, do onoga mađarskim vojnicima, pa obilježja HVO-a i spomenika Armiji BiH.

''Mi smo u zabilješci gradonačelniku uputili prijedlog da se pitanje spomenika pokrene na Gradskom vijeću, odnosno da ono donese neku provedbenu odluku i pravilnik ili da se formira komisija koja bi rješavala tu problematiku. Mislim da bi to bilo najbolje rješenje za naš grad, gdje su ljudi osjetljivi i gdje se sve gleda preko nacionalnog nišana, dok se, s druge strane, nitko se ne upušta u struku'', rekao je tada Đidelija.