Zločin protiv civila
Potvrđena oslobađajuća presuda Ramizu Drekoviću
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Apelacijsko vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je prvostupanjsku presudu Ramizu Drekoviću, bivšem zapovjedniku Četvrtog korpusa Armije BiH, kojom je oslobođen optužbi za ratni zločin protiv civila na području Kalinovika 1995. godine.
Mirsad Crnovršanin i Kadrija Kolić, branitelji Drekovića, za Detektor su kazali da je Apelacijskog vijeće potvrdilo prvostupanjsku presudu te u potpunosti odbacilo žalbu Tužiteljstva BiH kao neosnovanu.
Uložili žalbu
Državno tužiteljstvo je ranije uložilo žalbu na prvostupanjsku presudu, u kojoj je ocijenilo da su izvedeni pogrešni zaključci, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te da je došlo do povreda postupka, zbog čega su zatražili ukidanje oslobađajuće presude i zakazivanje novog suđenja.
Obrana je tada zatražila da Apelacijsko vijeće odbije žalbu Tužiteljstva kao potpuno neosnovanu i potvrdi oslobađajuću presudu.
Pročitajte još
Ramiz Dreković je, prvostupanjsko presudom iz svibnja 2023. godine, oslobođen optužbi, uz zaključak Suda da nije izvan razumne sumnje dokazano da je naredio granatiranje civilnih ciljeva u Kalinoviku tijekom svibnja i lipnja 1995. godine.
"Da bi se u konkretnom slučaju mogla utvrditi krivična odgovornost optuženog, mora se dokazati da je optuženi izdavao naredbe i da se po tim naredbama postupalo", kazao je predsjedavajući Vijeća Staniša Gluhajić tijekom izricanja presude.
Ranjavanja i ubojstva
On je dodao da je za prvu točku optužnice nesporno utvrđeno da je Dreković 25. svibnja izdao naredbu isturenom zapovjednom mjestu u Bjelimićima da ostvari vatru sa pet projektila i da je došlo do ranjavanja 11-godišnjeg dječaka.
"Međutim, ocjena Vijeća je da Tužiteljstvo nije dokazalo da je do ranjavanja došlo postupanjem po naredbi optuženog", kazao je Gluhajić.
Kada je riječ o točkama optužnice koje obuhvataju ubojstvo 15-godišnje djevojčice i ranjavanje pet učenika 3. lipnja, kao i ranjavanje jednog civila 22. svibnja, Vijeće je utvrdilo da su jedinice Četvrtog korpusa djelovale u tim danima, ali je navedeno da u spis nisu uložene naredbe Drekovića za ove slučajeve, kao ni da su optuženom dostavljeni izvještaji o djelovanjima.
Vijeće, kako se navodi u prvostupanjskoj presudi, nije moglo prihvatiti tezu Tužiteljstva da je samo Dreković mogao dati naredbu za granatiranje.
Napad na civile
Gluhajić je tijekom objašnjavanja prvostupanjske presude podsjetio na iskaze svjedoka da su i drugi imali nadležnost za preduzimanje mjera.
Sudac je napomenuo da vještaci Tužiteljstva, zbog protoka vremena i nastalih promjena, nisu mogli sa sigurnošću utvrditi kalibar projektila i vrstu oružja koja je korištena u slučajevima iz optužnice.
Drekovića je optužnica teretila da je, od 21. svibnja do 7. lipnja 1995. godine, artiljerijskim jedinicama Četvrtog korpusa u mjestu Bjelimići (općina Konjic) naredio neselektivne napade na srpske civile u Kalinoviku.
Artiljerijske jedinice su, prema optužnici, izvele tri napada, ispalivši projektile velike razorne moći.
U optužnici je navedeno i da je u napadu, izvršenom 3. lipnja, više projektila palo u blizini škole, prilikom čega je ubijena 15-godišnja učenica, a četvero učenika ranjeno. U druga dva napada je ranjen četverogodišnji dječak i još jedan civil.
Suđenje Drekoviću trajalo je od ožujka 2019. do ožujka 2023. godine.
