Požari u ŽZH i HBŽ-u: Upućene obavijesti i apeli stanovništvu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Budući da je u posljednje vrijeme zamijećeno učestalo paljenje žetvenih ostataka na većem dijelu poljoprivrednih površina na području Hercegbosanske županije (HBŽ), Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, obavještava poljoprivrednike o štetnosti spaljivanja biljnih ostataka kao i posljedicama koje takve radnje izazivaju na tlo, priopćeno je iz Vlade HBŽ-a.

Većina poljoprivrednika biljne ostatke nakon žetve i berbe smatra otpadom ili problemom koji se rješava spaljivanjem. Vjeruju da će vatra uništiti štetočine i bolesti na njihovim parcelama.

Ori umjesto pali

Poljoprivredna struka, navode, preporuča zaoravanje žetvenih ostataka, a ne njihovo spaljivanje. Razlog takve preporuke je postojanje niza negativnih stvari koje se događaju spaljivanjem. 

''Paljenjem biljnih ostataka uništavaju se mikroorganizmi i narušava se prirodna ravnoteža u samom zemljištu. Visoka temperatura uništava sve pa i one korisne mikroorganizme. Biljni dijelovi nepotpuno sagorijevaju, sjeme korova se ne uništava u potpunosti, a dim i pepeo zagađuju životnu sredinu'', stoji u priopćenju Vlade.

Tijekom sagorijevanja biljnih ostataka razvija se vrlo visoka temperatura u površinskim slojevima zemljišta, koja uništava humus, koji predstavlja najplodniji dio zemljišta.

Dakle, žetvene ostatke ne treba paliti nego ih treba zaorati. To je jedan od načina da sačuvamo plodnost poljoprivrednog zemljišta. Zaoravanjem biljnih ostataka nakon žetve popravlja se produktivnost tla i njegova plodnost, a samim tim se ostvaruju stabilniji i viši prinosi.

Opasnost od širenja požara

''Moramo biti svjesni činjenice da se spaljivanjem  žetvenih ostataka i drugog niskog raslinja, vatra  može vrlo lako proširiti na susjedne parcele, objekte i napraviti veliku štetu. Spaljivanjem se uništava i divljač, zagađuje zrak, trajno se gubi dušik, sumpor i organska materija koji su od neprocjenjive važnosti za tlo i poljoprivredne kulture'', navode iz Vlade.

Pored naprijed navedenoga, napominju i činjenicu da se paljenjem žetvenih ostataka i drugog niskog raslinja, često dovodi u opasnost šumsko zemljište. U graničnim područjima, poljoprivrednog i šumskog zemljišta, vatra može prijeći u šumsko područje te prouzročiti velike štete.

I iz Županije Zapadnohercegovačke (ŽZH) upozoravaju građane na požare u toj županiji.

30 požara u 10 dana 

U ŽZH-u su u prvih deset dana ove godine registrirano je preko 30 požara. Većinom su gorjeli trava i nisko raslinje i šuma, a požar je prijetio i stambenim i poslovnim objektima i vodovima dalekovoda, a pričinjena je velika materijalna šteta i na brojnim nasadima.

''Upozoravamo građane da je zabranjeno bilo kakvo paljenje vatre u blizini šumskih površina ili površina pod usjevima, stambenih naselja, vodova dalekovoda i sl. Posebice podsjećamo građane da osobe koje su izvršile spaljivanje korova ili paljenje vatre na otvorenom prostoru dužne mjesto spaljivanja pregledati i ostatke u potpunosti izgasiti'', priopćeno je iz Civilne zaštite.

U slučaju nekontroliranog širenja vatre potrebno je odmah o tome obavijestiti vatrogasce na broj 123, Operativni centar civilne zaštite na broj 121 ili policiju na broj 122.

Moguće sankcije

''Posebno skrećemo pozornost građanima da ako uslijed spaljivanja nastane požar koji bi imao kao posljedicu veću materijalnu štetu ili opasnost za ljudske živote, da su za to u skladu s Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine predviđene sankcije, u vidu kazne zatvora ili novčane kazne'', stoji u priopćenju iz Civilne zaštite ŽZH.

Dodaju da apeliraju na sve građane da se pridržavaju zakonskih odredbi, ne pale vatru na nedopuštenim mjestima, ne ostavljaju upaljenu vatru bez nadzora, ne uništavaju prirodu i okoliš, jer ''mala nepažnja može imati nesagledive posljedice, za koje možete i kazneno odgovarati''.