Nije sve kako se čini
Prevaranti vrebaju: "Ljudi, ne nasjedajte na objave anonimaca koji traže hranu"
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Nema što se u prosinačkim blagdanskim danima na društvenim mrežama ne traži, u nizu postova mahom anonimne osobe mole za pomoć na sve načine.
Svake godine u ovo vrijeme Facebook je prepun zamolbi za hranom, kolačima, slatkišima, dječjim darovima za pod jelku, odjećom, obućom...
Gomila objava
Autori ovakvih postova se mahom predstavljaju kao samohrane majke s više djece, ponekad i pet, sedam njih, počesto s ocem koji radi na crno i jedva prehranjuje obitelj, kao zajednice s bolesnim članovima, gladne, iz loših stambenih uvjeta... Gomila ovakvih objava do početka Božića navire kao lavina, piše Slobodna Dalmacija.
Treba li svim ovim objavama vjerovati? Ne. Uglavnom se iza njih kriju prevaranti koji perfidno ciljaju na emotivnost ljudi i to isključivo zbog priskrbljivanja lake zarade.
Splitska humanitarka Irena Bradić, utemeljiteljica i administrator splitske Facebook grupe 'Ko šta da- ko šta može' upozorava na prevarantske situacije.
Otvoreno ljudima poručuje, ne nasjedajte, ne budite naivni. Jer najčešće ne pomažete gladnoj i siromašnoj djeci, već sasvim suprotno, najobičnijim lažovima koji na vašoj naivi pune svoju novčarku.
"Kada je FB stavio opciju anonimnog sudionika sigurno je mislio olakšati ljudima, ne razmišljajući da će Hrvati i to iskoristiti... 99 posto ljudi u Lijepoj našoj to koristi za žicanje. Po saznanjima nas admina koji smo inače u stalnom kontaktu, svi ti apeli za pomoć mahom pristižu iz sjeverne Hrvatske. Osobe koje ih pišu od toga su napravili vrhunski biznis. Nema grupe u Hrvatskoj u kojoj nisu objavili kako ne traže novce, već prehranu. Lukavci znaju kako će rijetko tko iz Splita, Rijeke, Zagreba, Dubrovnika u paketu poslati lako kvarljivu hranu, tortu, meso. Lakše je ljudima na račun uplatiti 10, 20 ili više eura. Ljudi su takvi, sažale se nad teškim sudbinama, ne provjeravaju, postaju naivni, emotivni, posebice u prosinačkom razdoblju kada nas bombardiraju slikama sretne obitelji za stolom prepunim hrane. Pomažu, a da prije toga nisu provjerili kome pomoć šalju i tako čine veliku pogrešku. Osoba u potrebi ili netko tko je poznaje neće ovako tražiti pomoć. Ta će se osoba javiti u neku od grupa, adminu će objasniti situaciju", kaže Irena Bradić.
"Imaju Crveni križ, Caritas..."
Ona je upravo iz tog razloga u svojoj grupi 'Ko šta da- ko šta može' isključila anonimnu opciju.
I kada u nekim drugim vidi da netko anonimno traži pomoć, kaže kako joj naprosto bude žao članova koji će prije ili kasnije nasjesti na lažnu molbu.
Sama ne prepušta ništa slučaju, ni onda kada se netko s takvim traženjima javi imenom i prezimenom. Prvo joj je pitanje odakle je. Ako joj odgovore da će komunikaciju nastaviti u inboxu, automatski joj postane jasno kako ima posla s još jednim prevarantom.
"Lako ih je prepoznati jer najčešće izbjegavaju provjeru na licu mjesta. Pa kada se i dogovori termin dolaska na lokaciju na kojoj žive, najčešće do zadnjeg trenutka skrivaju broj mobitela ili adresu. Ili krenu s lavinom izmišljotina kako se ne mogu sa mnom naći jer im se razboljelo dijete, ili su imali smrt u obitelji. Ista šablona uvijek. Ljudi, ne nasjedajte na objave anonimnih sudionika koji traže prehranu i higijenske potrepštine... Imaju Crveni križ, Caritas, grupe u njihovim mjestima od kojih oni mogu dobiti to šta traže... Oni znaju da će dobit novce. A ako im stigne paket, često ga po drugim grupama znaju preprodati. Takvih je primjera bilo more. Evo i računice, ako od svake grupe, a na Facebooku u Hrvatskoj ih je more, dobiju po 20 eura zaradit će stotine", veli Irena.
Kako ih provjeriti? Prije slanja pomoći potrebno je raspitati se među drugim ljudima. Kontaktirati nekoga iz mjesta u kojem žive, ako uopće u tom mjestu i žive. Nije loše prostudirati i spominju li se po crnim listama na društvenim mrežama.
Dobro razmislite
I pomoć admina verificiranih grupa koje pomažu potrebitima je jedan od načina. Irena Bradić je, između ostalog i osnivač grupe Suradnja admina Splita i okolice u kojoj administratori razmjenjuju iskustva.
"Počesto se događa da se takve osobe javljaju kao veliki humanitarci što kao pomažu obitelji s malom djecom. Otac se razbolio i dobio otkaz, a curica ima rođendan baš na Badnjak. I onda su kao njih tri prijateljice platile dvije rate struje i ratu vode, i odnijeli im nešto hrane. Traže tortu, kolač, robu, a kada im se netko javi napišu inbox. Upitam ih da se predstave imenom i prezimenom, i jave u našu grupu kako bi napravili provjeru. Tu priča staje. Ako ti i daju broj mobitela vidiš da je to isti onaj koji je poslan i s drugog profila. Neki ih imaju i po pet. Mene ih je dosta blokiralo. Poznaju me već toliko da u mojoj grupi ove godine nije bila nijedna objava takvog tipa", veli Irena.
U svakom slučaju pripazite, ne budite naivni. A to poručuju i iz policije koju je Slobodna Dalmacija zapitala jesu li imali prijavljenih dojava ovakve vrste.
"U posljednjih mjesec dana nismo zabilježili ovakav tip prijave koji spada u domenu kaznenog djela prijevara. Građani koju imaju sumnje u časne namjere osoba koji traže ili prikupljaju pomoć, neka razmisle prije donacije novca ili poklanjanja stvari. I pokušaju saznati što više informacija na temelju kojih bi mogli utvrditi točnost iznesenih tvrdnji. Ako želite pomoći drugima uvijek to možete učiniti putem ovlaštenih institucija, i pravnih osoba koje se time bave unutar određenih zakonskih okvira. Time ćete imati određene garancije da će se poklonjeno dostaviti onima kojima je to potrebno", naveli su nam iz Službe za izvještajnu analitiku i odnose s javnošću PU Splitsko-dalmatinske.
