Pripadnik Armije BiH koji je osuđen za zločine nad Hrvatima pokušao pobjeći u Tursku

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud BiH odredio je pritvor od devet mjeseci bivšem pripadniku bošnjačke Armije BiH, koji je nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora za ratni zločin nad Hrvatima u mjestu Križančevu Selu, u središnjoj Bosni, jer je pokušao pobjeći u Tursku te je utjecao na zaštićenog svjedoka.

Kako je izvijestio portal Detektor koji prati procesuiranje ratnih zločina, za bivšeg pripadnika 325. brigade Armije BiH Almira Sarajlića državno Tužiteljstvo BiH, nakon izricanja prvostupanjske presude, zatražilo je određivanje pritvora. U međuvremenu je on pokušao pobjeći u Tursku, a u tom naumu su ga zaustavili granični policajci u Zračnoj luci Sarajevo. Optuženi je vršio i pritisak na zaštićenog svjedoka.

Izvanraspravno vijeće Suda BiH nakon toga je prihvatilo prijedlog Tužiteljstva BiH da se optuženom Sarajliću odredi mjera pritvora najdalje do 21. srpnja 2024. godine ili do nove odluke suda.

Ubijena 64 Hrvata

Prvostupanjskom presudom bivšeg pripadnika Armije BiH tereti se da je sudjelovao u strijeljanju 12 zarobljenih pripadnika Hrvatskoga vijeća obrane koji su se prethodno predali u mjestu Križančevu Selu, kod Viteza u središnjoj Bosni, 22. prosinca 1993. Zločin u Križančevu Selu jedan je od najtežih u hrvatsko-bošnjačkome ratu, a dogodio se samo dan nakon što je humanitarni konvoj Bijeli put za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu napustio središnju Bosnu, koja je mjesecima bila pod opsadom bošnjačkih snaga.

U napadu Armije BiH na sela Križančevo Selo, Šafradin i Dubravica ubijena su 64 Hrvata, od čega dvije starije žene.

Koga se tereti?

Tužiteljstvo je za ovaj zločin i zataškavanje teretilo i zapovjednika 325. brdske brigade Armije BiH Ibrahima Purića, zatim Ibrahima Tarahiju koji je bio zapovjednik III. bataljuna iste brigade, Nijaza Sivru koji je tada bio pomoćnik zapovjednika za sigurnost brigade kao i Rušita Nurkovića koji je obnašao dužnost zamjenika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja 325. brigade Armije BiH.

Uz osuđenog Almira Sarajlića, Tužiteljstvo BiH teretilo je još trojicu njegovih suboraca brigade Šaćira Omanovića, Sadika Omanovića i Kasima Kavazovića.

Sud BiH, međutim, po objašnjenju vijeća, nije mogao bez dvojbe potvrditi da su Purić, Tarahija, Sivro i Nurković znali te da nisu poduzeli mjere kako bi se spriječio zločin ili kaznili počinitelji, kao i da su Šaćir i Sadik Omanović te Kasim Kavazović sudjelovali u samom zločinu.

Nakon presude tužitelj Ivan Matešić koji zastupa optužnicu najavio je kako će se žaliti na odluku prvostupanjskoga vijeća.

Udruge razočarane

Podsjetimo, nakon što je zadnjom presudom osuđen tej jedan neposredni izvršitelj zločina, točnije Almir Sarajlić, Koordinacija udruga Domovinskog rata HVO-a istaknule su razočaranost jer su njegovi zapovjednici i suborci oslobođeni odgovornosti.

"Ova sudska odluka je nastavak nepravde prema istini, žrtvama, obiteljima stradalih, Hrvatima središnje Bosne i smatramo je sustavnim pokušajem zatiranja istine o ratu po istoj matrici kako je taj zločin negirao čelnik SDA Bakir Izetbegović koji je u televizijskome gostovanju na HRT-u prije nekoliko godina rekao kako se radilo o 'porazu HVO-a'", kazali su tada iz Koordinacije.

Tarahija i Sivro

Kako su tada naveli, tijekom suđenja je utvrđeno kaqko su se Tarahija i Sivro nalazili na mjestu napada bošnjačkih vojnika na Križančevo selo, Šafradine i Dubravu, te da su naložili da 12 zarobljenih pripadnika HVO-a odvedu u Vojnnu policiju u mjestu Pučalica, koji je tijekom rata bio poznati mudžahedinski kamp.

"Zabrinjavajuće je da sutkinja nije primijetila kako Tarahija i Sivro kasnije uopće nisu postavljali pitanja o ljudima koji su kasnije ubijeni, a naložili su da ih se pošalje pritvor. Frapantno je da sutkinja, koja se očito rukovodila nakanom osloboditi po zapovjednoj odgovornosti pripadnike bošnjačke vojske, nije prihvatila kao vjerodostojan dokument Amije BiH u kojemu se navodi da je 'po zapovijedi Sivre strijeljano 12 ustaša'", istaknuli su.

"Očekujemo da će drugostupanjska presuda ispuniti misiju koju bi moralo imati pravosuđe - kazniti počinitelje i nalogodavce zbog žrtava i njihovih obitelji te bili zalog budućnosti temeljenoj na istini i pravdi", navode u priopćenju.