Zločini kod Viteza
Purić i ostali: Naredba za strijeljanje zarobljenika HVO-a ''kako ne bi propjevali''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na suđenju za zločine počinjene na području Viteza, vještak Tužiteljstva Bosne i Hercegovine izjavio je da su zapovjednik Ibrahim Purić i pomoćnik za sigurnost Nijaz Sivro morali poduzeti aktivnosti kako bi se istražio slučaj 12 zarobljenih vojnika.
Vještak vojne struke Radovan Ilić napravio je nalaz i mišljenje o sistemu zapovjedanja u 325. brigadi Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) u vezi sa borbenim djelima izvedenim u prosincu 1993. i siječnju 1994. godine.
Ilić je rekao da je za zapovjednika akcije od 22. prosinca 1993. određen Ibrahim Purić, zapovjednik 325. brigade, koji je ujedno imenovan i za zapovjednika Taktičke grupe ''Sjever''. Naveo je da su toj grupi za izvođenje akcije, osim Trećeg bataljona 325. brigade, pridodane i druge jedinice, nad kojima je Purić, prema ocjeni vještaka, imao stvarnu moć i efektivnu kontrolu. Borbena zapovijed Purića, kako je naveo, ima određene manjkavosti.
''Ne sadrži elemente postupanja sa ratnim zarobljenicima i civilima'', kazao je Ilić.
On je dodao da je to pitanje regulirano naredbom njegovog podčinjenog, pomoćnika zapovjednika za sigurnost (Nijaz Sivro), u kojoj se navodi da zarobljenike treba vezati, ne uzimati im osobne karte i predati najbližoj Vojnoj policiji.
Prema riječima vještaka, to pitanje je relativno dobro regulirano, s tim da nije precizirano gdje su punktovi za predaju.
Ilić je rekao da je svaki zapovjednik dužan prijaviti kršenja pravila, te da se onda sa organom sigurnosti to treba istražiti i prijaviti pravosudnim organima.
Vještak je naveo da izvještaji koje je pregledao nisu potpuni i konkretni, te da se u njima provlače tri zarobljenika koja je odveo pomoćnik zapovjednika Trećeg korpusa.
Ilić je potvrdio da se u informaciji pomoćnika zapovjednika Trećeg korpusa govori o lošem stanju u 325. brigadi, uključujući problem sa prebacivanjem lica hrvatske nacionalnosti iz Zenice u Vitez.
''Spominje se i taj problem i loši međuljudski odnosi, konfuzija u zapovijedanju, da nema sastanaka i brifinga'', kazao je vještak.
U predočenom dokumentu se navodi da je ''Nijaz Sivro navodno naredio strijeljanje 12 ustaša iz straha da ne propjevaju o prebacivanju hrvatskog stanovništva''. Vještak je rekao da su zbog prebacivanja četiri vojnika bila u pritvoru, a da su pušteni na dan akcije.
Za ubojstva najmanje 12 vojnika Hrvatskog vijeća obrane (HVO) koji su se predali, kao i dvije žene hrvatske nacionalnosti, počinjena prilikom napada na Križančevo Selo, Šafradin i Dubravice kod Viteza 22. prosinca 1993. godine, optuženi su Ibrahim Purić, Nijaz Sivro, Ibrahim Tarahija, Rušit Nurković, Almir Sarajlić, Sadik i Šaćir Omanović te Kasim Kavazović.
Prema optužnici, Purić je bio zapovjednik 325. brdske brigade ABiH, Tarahija zapovjednik Trećeg bataljona ove jedinice, Sivro i Nurković pomoćnici zapovjednika, a ostala četvorica pripadnici brigade.
Odgovarajući na pitanja Obrana, vještak Ilić je kazao da je u nalazu kazao da su Purić i Sivro morali poduzeti korake kako bi se istražio slučaj pod uvjetom da su znali za njega.
Branilac Enver Baždar pitao je vještaka je li Purić imao dovoljno vremena da se upozna sa ljudima i situacijom s obzirom da je dužnost zapovjednika Taktičke grupe preuzeo 11. prosinca, a dan kasnije i dužnost zapovjednika brigade.
''Teško je reći je li deset dana dovoljno, ali ratna događanja su takva da se zahtijeva brzo djelovanje'', kazao je Ilić.
On je rekao da mu nije poznato da je postojala naredba Operativne grupe ''Bosanska krajina'' da svaki zapovjednik u okviru Taktičke grupe ''Sjever'' donosi naredbe za svoje jedinice.
Na pitanja Sivrine braniteljice Lejle Čović, vještak je potvrdio da je saslušavanje pet lica zbog prebacivanja hrvatskog stanovništva obavila služba sigurnosti 325. brigade. Na pitanje da li je provjerena informacija o navodnom Sivrinom naređenju za strijeljanje, Ilić je rekao da je nju načinio ozbiljan organ, a da su obavještajni podaci uglavnom nepotvrđeni.
''Službene potvrde nema'', kazao je Ilić.
On se složio s braniteljem Nurkovića da pomoćnik zapovjednika za moral nije nadležan za reguliranje pitanja zarobljenika.
Na pitanja članova Vijeća, vještak je rekao da zapovjednik po nižem činu ne treba obavještavati pretpostavljenog ukoliko su obojica na terenu dobili informacije, ali da to treba navesti u svom izvještaju. Kazao je kako je Purić smijenjen s dužnosti zapovjednika brigade u drugoj polovini siječnja 1994. i da s primopredajom dužnosti prestaje njegova obveza da istraži informacije o eventualnim kršenjima pravila.
Suđenje se nastavlja 22. travnja.