Slučaj Keskin: Politički progon koji je dogovoren na političkom nivou

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odvjetnik turskog državljanina, kojem je otkazan stalni boravak u BiH zbog prijetnje po nacionalnu sigurnost, Nedim Ademović, rekao je da na današnjem ročištu u Sudu BiH nije bio u mogućnosti iznijeti adekvatnu obranu, te da je predočio dokaze da Fatih Keskin boravi zakonito u BiH.

Ročište u slučaju Fatiha Keskina, kojem je Služba za poslove sa strancima otkazala stalni boravak u BiH, bilo je zatvoreno za javnost.

Odvjetnik Nedim Ademović se nakon ročišta obratio novinarima ispred Suda BiH i kazao kako se radi o stavljanju van snage rješenja po kojem bi Keskin trebao boraviti u Imigracijskom centru. Pojasnio je kako Obrana u ovom postupku pokušava da omogući Keskinu da se sa slobode brani u drugim slučajevima, a koji se tiču njegovog prava na boravak u BiH.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako je Služba za poslove sa strancima otkazala stalni boravak u Keskinu, koji je uhićen 3. prosinca u Bihaću, a zatim prebačen u Imigracijski centar Službe za poslove sa strancima.

''Po Zakonu, Sud BiH je danas bio dužan da sasluša našeg klijenta, da on iznese svoju obranu. Očekivali smo da ćemo dobiti minimum informacija od Suda, zbog čega je ustvari Keskin proglašen prijetnjom za nacionalnu sigurnost i javni red. Nažalost, mi nismo bili u mogućnosti da iznesemo adekvatno obranu'', kazao je Ademović dodajući da dokumentacija, ako uopće postoji takva koju je prikupila Sigurnosno-obavještajna agencija BiH i dostavila nadležnim institucijama, nije prezentirana Obrani.

Odvjetnik Ademović smatra da pravo na obranu podrazumijeva da Sud da minimum informacija bez obzira što su dokumenti kvalificirani navodno kao tajni, kako bi se mogla dati adekvatna obrana.

''Ovako mi možemo samo hipotetički da dajemo obranu na nešto što nismo nikada čuli ni vidjeli, jer mi u ovakvoj situaciji svi možemo biti proglašeni prijetnjom po nacionalnu sigurnost'', kaže on, dodavši da bi Sud trebao donijeti odluku u roku od tri dana.

Keskinov odvjetnik je kazao da je on prezentirao dokaze da Keskin boravi zakonito u BiH, da je kredibilan i obiteljski čovjek koji nikada nigdje nije napravio prekršaj. On je dodao kako je Obrana dostavila i dokaze iz kojih je vidljivo da Keskin nije na bilo koji način procesuiran u Turskoj.

''Također smo se povezali sa argumentima ministra Mektića koji je rekao da mu je navodno poništena putovnica. Mi tu dokumentaciju nemamo. Tvrdimo da se radi o političkom progonu koji je dogovoren na političkom nivou i koji je trebao da rezultira faktički otmicom Keskina i deportiranjem po hitnoj proceduri u Tursku, gdje bi bio zatvoren bez bilo kakvih prava'', pojasnio je odvjetnik Ademović.

Istaknuo je da su sve međunarodne organizacije potvrdile da ljudi koji se politički proganjaju po svijetu od strane Turske nemaju pravo na pošteno suđenje u Turskoj.

''Ja se nadam da će te argumente Sud BiH uzeti u obzir, staviti van snage oduzimanje slobode Keskinu, pustit ga iz Imigracijskog centra kako bi mogli nastaviti postupke kojima ćemo dokazati da je oduzimanje njegovog prava na slobodu u BiH nezakonito i da on može sa svojom obitelji nastaviti živjeti slobodno kao svi mi slobodni građani u BiH'', naglasio je Ademović.

Rekao je kako će slučaj Keskin postati međunarodni zbog kojeg će BiH ponovo doći pod istragu međunarodne zajednice i međunarodnih organizacija.

Kako je objavljeno u medijima, Keskin je bio direktor ''Una-Sana'' koledža u Bihaću, koji posluje u okviru grupacije ''Richmond Park'' sa sjedištem u Sarajevu, koja je pravni nasljednik obrazovnih institucija ''Bosna Sema''.

Ranije je Služba za poslove sa strancima, nakon zahtjeva turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ukinula boravišne dozvole u BiH za četiri državljanina Turske.

Postupci oduzimanja boravišnih dozvola turskim državljanima pokrenuti su nakon posjete predsjednika Erdogana Bosni i Hercegovini 9. lipnja ove godine.

Sud BiH je zauzeo stav u ranijim predmetima o tome da nije moguće Turskoj izručiti osobe koje potražuje, jer BiH ne tretira organizaciju kao terorističku – o čemu je BIRN BiH ranije izvještavao.

U odlukama kojima se odbija turski zahtjev za izručenje, Sud BiH se pozvao na činjenicu da iako Ankara pokret Fethullaha Gulena naziva terorističkim, to ne čine Europska unija (EU) i Ujedinjeni narodi (UN), kao ni većina europskih zemalja.