Suđenje Mlaći i Cikotiću: Javio nam se Sijamija i rekao da želi reći sve o zločinima u Bugojnu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na suđenju za zločine u Bugojnu, svjedok Tužiteljstva Bosne i Hercegovine izjavio je da je optuženi Dževad Mlaćo dolazio na Rostovo i da mu je rečeno da vodi zarobljenike koji su tu bili dovedeni i tučeni, izvijestio je BIRN.

Gerilski rat

Svjedok, čije ime odlukom Vijeća ne smije biti objavljeno, kazao je da je bio pripadnik Sedme muslimanske brigade i da su bili smješteni na Rostovu. Naveo je da je 1993. Vojna policija dovodila vojnike Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

''Znam samo da mi je jednu večer preko veze došlo da primim paket… dva paketa  dva čovjeka'', rekao je svjedok, dodajući da je s druge strane vjerojatno bio netko iz 307. brigade.

Ispričao je kako je jedne prilike dolazio Mlaćo i kako mu je Jahja Seferović rekao da vodi zarobljenike iz njihovog objekta jer ne želi da ima problema.

'Čuo sam kad je Jahja rekao: 'Mlaćo, ako ovako nastaviš sa zarobljenicima, ja ću pokrenuti gerilski rat''', naveo je svjedok u istrazi, dodajući da je Seferović reagirao jer nije mogao gledati kako tuku zarobljene.

Svjedok je potvrdio ove navode, ali je istaknuo da on to osobno čuo, već mu je ispričao Seferović.

Premlaćivanje do smrti

Rekao je kako je bilo više od 20 zarobljenika i da je poznavao susjede Nikicu i Ivicu Miloša. Ispričao je da vidio kada su vojni policajci Enis Sijamija i Nermin Šabić tukli učitelja Franju.

''Tukli su ga dok su ga vodili u hodniku. Umro je tu'', naveo je svjedok.

Rekao je kako je otišao na teren i da, kada se vratio, zarobljenika više nije bilo.

Mlaćo je, u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva Bugojno, optužen sa Selmom Cikotićem, bivšim zapovjednikom Operativne grupe Zapad Armije BiH. Mlaćo se tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, a u optužnici se navodi i da je zaustavio transport zarobljenika u Zenicu zbog navodno sigurnosnih i tehničkih razloga. Cikotić je optužen da nije spriječio podređene pripadnike Armije RBiH da počine krivična djela, kao i da je propustio da poduzme mjere zbog mučenja i ubojstava ratnih zarobljenika.

Svjedok je potvrdno odgovorio na pitanja braniteljice Sabine Mehić da su u jedinici imali emira Abduhselama, da su ih posjećivali strani borci, da su primjenjivali šerijatski zakon i da su bili natpisi arapskim slovima.

''Uhapsiti i likvidirati''

Rekao je kako nije imao vezu s Ratnim predsjedništvom. Potvrdio je da je na Rostovu bio Seferović kada se vratio s terena.

Braniteljicu je zanimalo zbog čega svjedok u ranijem iskazu nije spominjao Sijamiju i šta ga je podsjetilo na njega. Svjedok je rekao da ne zna kako ga nije spominjao.

''Znate šta me podsjetilo, zato što je on govorio da smo mi to uradili'', rekao je svjedok.

Tužitelju Mladenu Vukojičiću je rekao da je Mlaćo Seferoviću, kada mu je rekao da vodi zarobljenike, odgovorio da će to ''biti riješeno''.

Svjedok Stipo Miloš kazao je da je živio u bugojanskom naselju Gračanica. Ispričao je kako su mu nakon početka sukoba u srpnju 1993. pretresali kuću i kako je njegov kum Nikica Miloš bio odveden.

''Poslije desetak dana je pušten, bio je sav isprebijan'', rekao je svjedok.

Naveo je da su poslije 20-ak dana uhićeni obojica i odvedeni u BH banku, a potom prebačeni na stadion. Svjedok je rekao da je pušten, a njegov kum nestao s drugima.

''Tko god je odveden sa stadiona, nije se vratio u vrijeme dok sam ja bio'', rekao je Miloš.

Kazao je da mu je Sijamija rekao da je i za njega bilo pisalo ''uhapsiti i likvidirati''.

Braniteljica Jesenka Rešidović predočila mu je iskaz iz istrage u kojem je naveo da mu je prilikom pretresa pokazan nalog s potpisom Enesa Handžića. Svjedok je rekao da je tako bilo, ako je to izjavio.

Sijamija se javio redakciji portala

Portalu Bljesak.info javio se Enis Sijamija koji tvrdi kako ''krvnici svjedoče jedan drugom na sudu'' i da su neki svjedoci ubili pet osoba a da su na slobodi kao i da ''zločinci, krvnici, seoski kokošari lažu već 30 godina Sud BiH''.

''Dževad Mlaćo je naredio ubojstva svih zarobljenika u Bugojnu dok je Selmo Cikotić bio koordinator za sve zarobljenike'', kaže Sijamija navodeći kako osjeća potrebu ''da reagira'' te da ispriča ''svoja saznanja vezano za zločine nad Hrvatima Bugojna''.

''Sve što sam napisao kao i druge detalje oko počinjenih zločina nad zarobljenim civilima hrvatske nacionalnosti u Bugojnu 1993. godine spreman sam ponoviti pred sudom'', kaže Sijamija u poruci portalu Bljesak.info.