Prapovijesni masakar
U Hrvatskoj otkrivena masovna grobnica stara 6200. godina
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U posljednjem izdanju znanstvenog časopisa PLOS ONE objavljeno je istraživanje uglednog hrvatskog znanstvenika dr. sc. Marija Novaka koje otkriva nove spoznaje o žrtvama prapovijesnog masakra u Potočanima pokraj Požege pod nazivom "Analiza genoma gotovo svih žrtava masakra starog 6200 godina".
Istraživanje koje su vodili Mario Novak iz Instituta za antropologiju iz Zagreba, Ron Pinhasi sa Sveučilišta u Beču i David Reich sa Sveučilišta Harvard temelji se na analizi drevne DNK žrtava prapovijesnog masakra koji se zbio prije 6200 godina.
Lasinjska kultura
Tijekom arheoloških istraživanja u Potočanima stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Svučilišta u Zagrebu istražili su masovni ukop u kojem su bili ispremiješani koštani ostaci najmanje 41 osobe koje se živjele tijekom bakrenog doba i vežu se uz tzv. lasinjsku kulturu.
Ovo multidisciplinarno istraživanje provedeno je u suradnji više znanstvenika iz Hrvatske, Austrije, SAD-a i Španjolske. Iz Hrvatske kao koautori studije navedeni su stručnjaci Instituta za antropologiju iz Zagreba, Arheološkog muzeja u Zagrebu i Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
"Do sada su se paleogenetička i bioantropološka istraživanja epizoda masovnog nasilja u davnoj prošlosti isključivo bavila nalazištima gdje su žrtve bile odrasli muškarci koji su poginuli u bitci ili mjestima gdje su bili pobijeni pripadnici određene obitelji odnosno zajednice.
Religijski ritual?
Također, poznati su i prapovijesni masakri gdje su pobijeni pripadnici grupe migranata u sukobu sa starosjediocima, a imamo i dokaze gdje su masovna ubojstva bila dio religijskog rituala.
Ovo istraživanje pruža dokaze o masovnom ubojstvu koje nije bio usmjereno na određeni društveni sloj ili dio zajednice odnosno obitelji već je riječ o namjernom neselektivnom masakru djece, žena i muškaraca u kojem je najmlađa osoba bila stara oko tri godine. Žrtve su najčešće ubijene udarcem u stražnji dio glave a njihova tijela su ubačena u jamu", izjavio je Mario Novak, znanstveni suradnik u Centru za primijenjenu bioantropologiju Instituta za antropologiju u Zagrebu, glavni autor istraživanja.
"Naša prva pomisao je bila da je ovdje riječ o žrtvama nekog recentnog sukoba kao što je Drugi svjetski rat, no odsustvo bilo kakvih modernih materijala u grobnici te rezultati radiokarbonskog datiranja uzoraka ljudskih kostiju pokazali su da je riječ o arheološkim ostacima.
U našem slučaju riječ je o prapovijesnoj masovnoj grobnici i nasilnoj epizodi koja se dogodila pred otprilike 6200 godina", izjavila je Jacqueline Balen, muzejska savjetnica u Arheološkom muzeju u Zagrebu i voditeljica istraživanja u Potočanima.
Nisu u srodstvu
Istraživanje je pokazalo da većina žrtava iz Potočana nije u srodstvu.
"Uspjeli smo izolirati drevnu DNK iz koštanih ostataka 38 od ukupno 41 osobe pokopane u masovnoj grobnici iz Potočana. Sekvenciranjem 38 genoma dobili smo podatke o spolu tih osoba, njihovom genetskom porijeklu, ali i krvnom srodstvu. Iako je jedan manji dio analiziranih osoba bio u srodstvu, otprilike 70% žrtava iz Potočana nije obiteljski povezano što sugerira da je u ovom slučaju riječ samo o dijelu jedne veće zemljoradničke zajednice, nastavlja Ron Pinhasi", voditelj laboratorija za drevnu DNK na Sveučilištu u Beču, jedan od tri glavna autora istraživanja.
David Reich, voditelj laboratorija za drevnu DNK i profesor na Sveučilištu Harvard, također jedan od glavnih autora studije, nadalje pojašnjava:
"Zanimljivo je da, iako u većini slučajeva osobe iz Potočana nisu povezane bliskim srodničkim vezama, genetski dokazi pokazuju da su svi pojedinci pronađeni u ovom grobu dijelili vrlo homogeno, gotovo identično porijeklo (pretežno povezano s neolitičkim populacijama iz Anatolije, a svega 9% nasljeđeno od zapadnoeuropskih lovaca-sakupljača), što ukazuje da je lokalno stanovništvo bilo brojno i stabilno. Taj podatak ukazuje na činjenicu da masakr nije povezan s dolaskom nove, genetski nepovezane skupine", objasnio je.
Mladi znanstvenik Mario Novak ističe važnost nastavka ovakvih multidisciplinarnih istraživanja.
"Rezultati našeg istraživanja pokazuju da masovna neselektivna ubojstva nisu ograničena samo na recentna razdoblja i da nisu proizvod modernog društva, već su bila i prisutna i u prapovijesnim vremenima mnogo češće nego što se to do sada mislilo. U svakom slučaju, potrebna su daljnja multidisciplinarna istraživanja, uključujući i genetička, ovakvih vrsta ukopa kako bismo rasvijetlili uzroke pojave masovnog nasilja u prapovijesti kao i njihovu učestalost", zaključuje Novak.
Podsjetimo, posmrtni ostaci najmanje 41 osobe pronađeni su u masovnoj grobnici na arheološkom lokalitetu Potočani 2007. godine.
