Umjetna inteligencija na suđenju Karadžiću

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U žalbenom postupku na suđenju Radovanu Karadžiću pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale, dvoje britanskih profesora traži da iznesu analizu napravljenu korištenjem umjetne inteligencije a u vezi s umišljajem za počinjenje genocida u Srebrenici, prenosi BIRN.

Profesori Yvonne McDermott Rees i Federico Cerutti su zatražili da im se dodijeli status ''prijatelja suda'' u žalbenom postupku na suđenju bivšem predsjedniku Republike Srpske.

Kako se navodi u zahtjevu, britanski profesori su napravili analizu Karadžićeve prvostupanjske presude u novom računalnom programu zvanom CISpaces, koji ''implementira teoriju argumentacije kroz umjetnu inteligenciju''.

Analiza se bavi zaključcima Prvostupanjskog vijeća – koje je Karadžića osudilo na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici i druge zločine počinjene u BiH – u odnosu na umišljaj bivšeg predsjednika RS-a da počini genocid 1995. godine.

Profesorica McDermott Rees je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) kazala da je predmet Karadžić odabran jer su ''zaključci prvostepene presude o umišljaju za počinjenje genocida kritizirani u akademskim krugovima''.

''Mi smo željeli pomoći Žalbenom vijeću da odluči je li Prvostupanjsko vijeće pogriješilo kada je donijelo svoje zaključke, tako što ćemo ogoliti dokaze koji upućuju na te zaključke i naglasiti na šta pojedini dokazi upućuju'', rekla je McDermott Rees.

Analiza u suštini, kako se navodi u podnesku Mehanizmu, izdvaja ključne činjenične zaključke Prvostupanjskog vijeća u vezi sa Srebrenicom, a zatim i veze koje je Vijeće pravilo između trenutaka kada je Karadžić saznao za određene činjenice i događanja na terenu, te naglašava nedostatke.

''Set argumenata koji su navedeni u analizi služi kao osnova za navod da je Karadžić bio aktivno uključen u nadzoru ubojstava muškaraca i dječaka nakon 13. srpnja. Međutim, za svaki doneseni zaključak Vijeća koji bi podržao ovakav navod, nedostaju ili ključne premise ili makar jedno značajno pitanje nije eksplicitno odgovoreno'', stoji u analizi.

Usprkos činjenici da analiza ukazuje na manjkavosti, profesori McDermott Rees i Cerutti kažu da je njihov zadatak samo iskazati logički slijed Prvostupanjskog vijeća, te da je na Mehanizmu da odluči je li presuda pogrešna.

''Često vidimo frazu u presudama da su zaključci doneseni na osnovu ‘svih dokaza’, što je jedan sveobuhvatni pristup. Mi smatramo da bi sustavni pristup, gdje su zaključci jasno i eksplicitno vezani za izvedene dokaze, pomogao međunarodnim sudovima i zajednicama gdje su zločini počinjeni. Pisanje ove analize je jedan mali korak ka tom cilju'', rekla je McDermott Rees.

Analiza je rađena u programu CISpaces, a Cerutti je za BIRN BiH naveo da se radi o ''alatu koji implementira teoriju argumentacije u umjetnoj inteligenciji''.

''Ovaj program pomaže crtanje grafikona koji se nalaze u podnesku Mehanizmu i pomaže da se iskažu prihvatljivi zaključci'', kazao je Cerutti.

Haaška tužiteljica Laurel Baig usprotivila se izlaganju ove analize u žalbenom postupku na suđenju Karadžiću. Prema njezinim riječima, izlaganja ''prijatelja suda'' se obično odnose na pravna pitanja, dok McDermott Rees i Cerutti žele da iznesu stavove o zaključcima Prvostupanjskog vijeća.

Tužiteljica Baig je navela da analiza nije valjana s obzirom da isključuje razne zaključke donesene na osnovu ''kontekstualnih dokaza''.

''Profesori pojašnjavaju da kada su naišli na podatke koji su u suprotnosti jedni s drugima, tretirali su ih kao podjednako moguće. Njihova nemogućnost da uzmu u obzir sudski proces kojim se vrednuje valjanost dokaza dovodi do toga da analiza nije vrijedna. Njihov pristup nije prilagođen da se analiziraju zaključci Prvostupanjskog vijeća'', rekla je Baig.

Tužiteljica je također istaknula kako nije jasan način funkcioniranja programa CISpaces, odnosno je li program sam od sebe izvukao ključne činjenice i zaključke, ili su to uradili autori, zbog čega zahtjev britanskih profesora treba biti odbačen.

U ožujku 2016. godine, Haaški tribunal osudio je Karadžića na 40 godina zatvora za genocid u Srebrenici, teroriziranje građana Sarajeva, progone Bošnjaka i Hrvata širom BiH i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Istom presudom, Karažić je oslobođen krivice za genocid 1992. godine.

Javno izlaganje žalbi na ovu presudu pred Mehanizmom za međunarodne krivične tribunale – pravnim nasljednikom Haškog suda – zakazano je za 23. i 24. travnja.