Bilal Bosnić

Vehabijski vođa na slobodi

Direktor zatvora Siniša Perković rekao je Srni da je Bosnić zatvor napustio u 9 sati, te da se za vrijeme služenja kazne pristojno vladao
Vijesti / Crna Kronika | 03. 09. 2021. u 10:25 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nekadašnji vođa vehabija iz Bužima Husein Bilal Bosnić jutros je izašao iz zatvora u Vojkovićima gdje je služio kaznu od sedam godina na koju ga je osudio Sud BiH zbog poticanja na terorizam.

Direktor zatvora Siniša Perković rekao je Srni da je Bosnić zatvor napustio u 9 sati, te da se za vrijeme služenja kazne pristojno vladao, a da je sve ostalo u nadleženosti sigurnosnih agencija.

Bosniću je 2016. potvrđena presuda kojom je osuđen na sedam godina zatvora zbog vrbovanja i poticanja na terorizam, te organiziranja terorističkih grupa. U Vojkoviće je prebačen iz Kazneno-popravnog zavoda Zenica, gdje je ranije služio kaznu.

Njemu je prvostupanjska presuda izrečena krajem 2015. godine kada je proglašen krivim da je 2013. i 2014. držao govore s ciljem poticanja pripadnika selefijske zajednice da se priključe organiziranoj terorističkoj grupi u "Islamskoj državi".

Njegovi govori objavljivani su na video-snimcima na Youtubeu, gdje je, između ostalog, isticao da je "njihovo" sve do Sandžaka.

"Tko je nas zaustavio '95. da ne uzmemo Banja Luku i Prijedor i da ne izvršimo obećanja koja smo narodu davali - da ćemo doći na Drinu, da ćemo klanjati na mostu Mehmed-paše? Da ćemo onda krenuti prema Sandžaku? To je sve naše", poručivao je Bosnić.

Jedna od njegovih poznatijih rečenica je i ona u kojoj "ciljaju" na uzimanje harača od Hrvata i Srba u BiH, odnosno deset posto imovine, po uzoru na Osmansko carstvo.

Uhićen je 3. rujna 2014. godine u akciji "Damask" zajedno sa još 15 selefija, a nakon tri mjeseca pušteni su na slobodu. Međutim, ubrzo potom ponovo je uhićen, a zatim vraćen u pritvor.

Stručnjaci za sigurnost smatraju da izlazak Bosnića na slobodu predstavlja izazov za policiju i ostale sigurnosne agencije.

Dok je bio u zatvoru, Bosnić je pokušavao da izađe na slobodu upućujući molbe da mu se prekine izdržavanje zatvorske kazne, a obraćao se i Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu sa žalbom u kojoj je naveo da on, između ostalog, nije imao pravično suđenje, pravo na slobodu misli i govora.

Kopirati
Drag cursor here to close